DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1912 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 483 — Uzmemo li uz to u obzir, da se oplodna sječa u bukovim šumama imovnih općina, s razloga koji su osebujni baš kod imovnih općina, neda u opće svom strogosti provesti, mnogo ćemo se laglje rastati sa predsudom, prema kojoj se u bukovim šumama u svakom slučaju baš mora provadjati strogo oplodna sječa. Osebujni razlozi, koji se moraju smatrati protivnicima stroge provedbe oplodne sječe u bukovim šumama, naročito kod imovnih općinah, sastoje u tom, što se te bukove šume rabe skoro uvijek samo za proizvodnju gorivog drva, kojim se podmiruje pripadak pravoužitnika, koji pripadak izradjuju, svažaju i izvažaju iz drvosjeka pravoužitnici sami. Cesto vrlo znatan broj pravoužitnika, koji se mora nuždno napustiti u drvosjek, u glavnom vidi svoju korist u tome, da si prisvoji što moguće više drva, jer zna, da doznačenim mu pripadkom, ne može podmiriti svoju potrebu Takav pravoužitnik sječe u onom času, kad se je čuvar drvosjeka nužno morao od njega udaljiti, ona stabla, koja nisu bila za sječu odredjena, to jest, koja su prema zahtjevom oplodne sječe ne smiju sjeći, dok sječe za sječu odredjena stabla samo za vremena, kad je čuvar drvosjeka uz njega ili ova ostavlja, ako su manje vrijedna, odnosno teža za izraditi. Svi ti razlozi, kao i okolnost, da sam skoro uvjek našao povoljne uspjehe i iza nepovoljno provedenih oplodnih sječa u bukovim šumama, sklonuli su me, da redovitu oplodnu sječu zamjenim sječom, koju ću niže obrazložiti, a koju sam nazvao modifikovanom oplodnom sječom, i za koju sam, prije nego li se upustim u njezinu opću provedbu, izabrao pet godišnji drvosjek u Tisovačkom brdu, kao objekt za pokus u tom pravcu. Provedba modifikovane oplodne sječe : Ta modifikovana oplodna sječa, imala bi se po programu sastojani iz slijedećih radnja: 1. uspostava pet godišnje predzabrane. 2. vadjenje približno 1/10 do 1/5 stabala, u prvoj godini sječe u svim pet godišnjim drvosjecima. 3. Predsadnja. |