DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1912 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 479 — i za dalnju eventualno posredno mu počinjenu štetu razumije se samo po sebi, jer prepili li štetočinac njekome na pr. dugačku gredu za most, kakovu on više u okolici dobiti nemože, nego ju mora iz daleka dobaviti, to mu oštetitelj mora odštetiti i trošak te dobave. Pošto na visinu ukupne odštete vrlo upliva visina odštete za posredno počinjenu štetu, dapače, pošto ova u većini slučajeva (§ 5—9 pril. D.) daleko nadmašuje direktno nanesenu štetu, to ustanovljenju stavke, po kojoj se povišica ima odmjeriti, mora obračunatelj posvetiti osobitu pažnju. S istoga razloga mora i sastavljač cijenika i temeljnu cijenu jedinice što savjestnije ustanoviti, jer se na njoj bazira odmjerenje povišice. VI. A sad konačno obratimo pažnju na njeke pravne zablude, koje su se u naše uredovanje tečajem vremena nehotice uvukle: a) Za područje bivše vojne Krajine postoji još uvijek propis (izdan okružnicom obstojavšeg c. k. glav. zapovj. u Zagreba od 13. VI. 1870 odjel VII. broj 5621), prema kome se povišica od jedan i pol struko ima uvjek odmjeriti za sve slučajeve § 3. pril; D. I. a—c. To držimo neopravdanim, jer po pravnom shvaćanju onaj, koji posredne štete netrpi, nema pravo ni na odštetu za nju. b) Isto tako postoji još za područje bivše vojne Krajine propis, (§ 65. naputka za šumsku službu u Krajini od g. 1860. da se žiteljem izvan Krajine (hrvatskim provincijalistima i stranim državljanima), koji počine šumski kvar na krajiškom teritoriju, ima računati odšteta dva puta tolika, koliko se računa krajišnikom. Sada su glede kažnjenja štetočinaca utanačene konvencije izmedju hrvatskih oblastih i izmedju oblastih susjednih država, svi su državljani pred zakonom jednaki, te je prema tomu ovakav iznimni propis dandanas suvišan i nesavremen. c) Naredbom kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade od 28. VIII. 1883. broj 33997. propisano je, da se bez izvoznice vožena |