DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 418 — ali nam je ipak dužnost visinu istih skroz sdušno i propisno ustanoviti. Na to nas nuka ne samo čovječnost nego i jasno slovo kaznenoga zakona, koji nam pod pretnjom stroge kazne brani znalic e i notic e obračunati veću odštetu, nego se ista dokazati može. Na to nas nuka takodjer i ustanova gradj. zakona (§ 1300.) prema kojoj smo kao stručnjaci dužni stranki naknaditi odštetu za štetu, što smo joj podavanjem krivoga savjeta prouzročili. Ne preostaje nam dakle ništa drugo, nego da se u pogledu sastava cijenika i obračunavanja šumskih odšteta držimo skroz i skroz obćih temeljnih principa gradjanskoga zakona o odštećivanju za počinjene štete i specialnih na to se odnosećih propisa šumskoga zakona. Odnosne ustanove gradj. zakona jesu: § 1293. Šteta zove se svaki kvar, načinjen komu god u imovini, u pravima ili u njegovoj osobi. Od štete se razlikuje izmak dobitka, kojemu se tko po običajnom hodu stvari nadati može. K ovom paragrafu ima za gradjanske parnice tumačeća rješitba od 16. X. 1895. broj 11652 G. H. 1896. br. 14. koja glasi : Tko tvrdi, da ima pravo na odštetu za izmaklu dobit, mora da zaoto navede protivne činjenice i da ih dokaže, ter nije dovoljno, da za izmaklu korist jednostavno samo nudi dokaz prisegom od ucjene ili sa očevidom po vještacima. §. 1294. Šteta proizlazi ili odtuda, ako je koja druga osoba štogod učinila ili učiniti propustila protiv zakona, ili od nenadanoga slučaja. Odšteta protuzakonita čini se navalice ili nehotice. Odšteta navalice osniva se stranom u zloj namisli, ako se šteta učinjena znajući ili hotice, stranom u nepažnji, ako je prouzročena po krivnom neznanstvu ili s nedostatka nadležne pomnje ili nadležne marljivosti. Oba ta načina zovu se krivina. § 1295. Svaki ima pravo iskati od oštetioca, da mu na knadi štetu, kojoj je on kriv, te mu je učinjena bila šteta ta prouzročena s toga, jer se prekršila kakova dužnost pogodbena ili neodvisno od pogodbe. |