DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 39 <-- 39 --> PDF |
I — 449 - Jedan m3, gorivog drva, izradjen i dovezen iz vana u područje imovne općine stoji približno 10 kruna. Ogromna potreba na gorivu drvu sili imovnu općinu da u svrhu podmirbe pripadka svojih pravoužitnika rabi za gorivo drvo i ona stabla, koja su prikladna za proizvodnju tehnički uporabivog drva, koje je znatno više vrijedno, nego gorivo drvo. Ona to mora činit, i opravdano je da čini sve dotle, dok vrijednost takovog drva ne nadvisi svotu od 10 kr. po 1 rn3 jer bi za svaki kubični metar, kog bi ona upotrijebila kao tehnički uporabivo drvo, morala dobaviti 1 m3. goriva drva iz vana. (SvrSit će se). Njekoliko o imenima šumskih predjela. Piše Z. Turkalj. Nisam nikakov lingvista niti se bavim filologijom niti etimologijom, pa mi nije niti na umu, da ovdje iznesem kakovu znanstvenu raspravu u tome pravcu, već sam obični šumar, pa ovako ljeti kad obavim kakovu vanjsku radnju u šumi na priliku u Pećinskoj Kosi legnem kroz podne u hlad debeli i gledam sa one božje visočine pod sobom valovito Brezno, i_ oko njega vijenac gora. Eno Veliki Lisac, Srneća Glavica, Gvozd, Skrabotnik, tamo Crni Vrh, pod njim Sopača i t. d. a onda sve i nehote razmišljam, otkuda ta imena, tko je krstio te glavice, i otkuda su tako nazvane? 0 tome mislim reći ovdje par riječi za odmor gg. čitačima našega lista. Svakako odmah mogu ustvrditi, da su sva imena šumskih predjela osobito ovuda po Gornjoj Hrvatskoj i bivšoj Vojnoj Krajini, koliko ih god imade i koliko god sam ih čuo, prava slavenska imena, nekoja od njih vuku svoj korjen još iz staro slovjenskoga jezika, a dosljedno tome su to prave hrvatske riječi odnosno naši narodni nazivi. 0 tim nazivima odnosno imenima šumskih predjela dalo bi se sa više strana raspravljati, no mi ćemo se najviše obazirati na samo značenje pojedinih naziva t. j . riječi. Velika većina šumskih predjela dobila je svoje ime po vrsti drveća, grmlja i bilja, kojim su obraštena, pa mi se ta imena čine najnaravnijima. pravo da rečem i najispravnijima. Tako na priliku Javorak. Drenova Glavica, Jasenovo Bilo, Bazgovac, Jagodnjak, Borovi Vrh, Tisovac, Tisovljača Smrekovača, Bukovača, Grabova Kosa, Lipovača, Bršljanovica, Brezovica, Brestik, Golosmreke itd. Na isti način postala su imena Šuplji Javor, Bijeli Javor i Jari Jasen. U toj vrsti imena imade ih. koja su vrlo stara, zvuče jako mekano, dolaze samo u jednini, a označuju baš skup ili množinu stanovite vrsti drveća te imenuju odnosni šumski predjel. To su imena: Tisje, Bukovje, Javorje, Jelavje, Jasenje; tako je u šumariji ogulinskoj predjel Dobrinić Bukovje. Tisje, to |
ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 40 <-- 40 --> PDF |
\ — 450 — ime samo po sebi svjedoči, da je staro, jer su tise nekad uspijevale i u ono vrijeme je tisje moglo postojati; dočim se nova imena poznaju kao: brezik, jasenik, topolik, bukvar, kestenar. Dalje mnogi šumski predjeli nose imena ljudi, bilo po vlasniku, koji ga uživa; bilo po junaku, koji je tu poginuo ili se čim istaknuo, bilo po selu, koje u blizini toga predjela obitava. Takova su imena: Rendulić biljež, Sučević bilo, Marinić steljnik, Cirin Laz. Vrnića vrh, Cindrićev Kal, Kodrovića žljebe, Baraćeva Brina, Padjenovi Krči, Zrnić Poljana, Karlovića Korita, Čorkova Uvala, Matić Bukovača, Vidina Loza itd. Onda su nazivi po životinjama odnosno divljači, koja se u tim šum. predjelima nalazi. Tako imademo : Srneća Glavica, Srnećak, Zvirnjak (po zvjeradi) Vučijak, Medjedjak Vučje glave, Petešjak (divji peteh t. j . tetr. jeb), Rišnjak, Risovac, Sokolovac itd Držim, da ovamo spada i naziv Jelenkina Kosa, a taj mi se naziv baš dopada, jedno jer kazuje, da je u Kapeli bilo nekada jelena, a drugo jer je tu naš narod baš onako nježno imenovao ženku od jelena, ne sa „košuta", već „jelenka", a tako je onda i ostala Jelenkina Kosa. Od domaćih životinja dobili su imena predjeli : Kozarska Kosa, Kozarice, Rtove drage. Po samome pako obliku i konfiguraciji terena nastala su imena : Bilo, Uvala, Pieće, Stožer, Vrh, Kosa, Rt, koja sa mjesnom (lokalnom) oznakom sačinjavaju ime odnosnoga šumskoga predjela; kao Stajničko Bilo, Makovnik Uvala, Ljubča Pleće, Veliki Stožer, Visoki Vrh, Crna Kosa, Bijela Kosa, Dugi Rt. Bit će, da je tako nastao i naziv Kršljansko Osovje (šumarija drežnička), jer se osovilo iznad sela Kršlja. Kako spomenuh imade tu jako starih naziva, a imade i mlađih, novijih, koja se vremenom sve jednako stvaraju u živom narodnom jeziku. Uzrok je tome promjena, što nastane u šumi, uslijed kakove elementarne nepogode, požara itd. Tako su nastala imena : Opaljeni Vršci, Opaljenac, Paljevina, Pepelarka. Dakako, da uza to imade mnogo imena i naziva šum. predjela, za koja neznam, kako su nastala, niti što znače, a kako rekoh ne bavim se komparativnom filologijom. Takova su imena : Alilovica Skamnica, Trtor, Žnjidovac, Makovnik, Titra, Konjak, Ljubča, Bitoraj, Rasova. Imena Kneja, Doluš, zvuče sasvim staroslovjenski, a Japage (biljevište u šumariji plaščanskoj) na grčki, svakako mora biti stara osnova u toj riječi. Na bivšu Vojnu Krajinu iii možebit još prije, dok se s Turcima vojevalo, potsjećaju nas imena šum. predjela Stražište, Stražbenica, Serežište, Kalun, Lubarda itd. Imade medju tima nazivima i sasvim prosto narodnih i smiješnih izraza, na priliku Treskovac, Opleteno, Marino Duboko. Sve su to, kako je istaknuto, pravi narodni nazivi, iz svih tih naziva otsjeva duša našega naroda, koja znade biti i ozbiljna i vesela, ali koja znade i visoko i pjesnički osjećati. Nema sumnje, da su nazivi : S op a č a (jer iz nje sopti t. j . diže se magla, isparuje), Samar i (prema konfiguraciji terena), Sladivojka. Krasnica, Sivnik, M r k o v i n e (tamna jelova četina), Vučije glave, Kolovratske Stijene. Gromovine, Bijel jevine pravi pjesnički nazivi, a takovih u našega naroda dosta imade. Završujem i kažem, da su ovo prave hrvatske riječi, pa ih moramo kao takove čuvati i cijeniti, dapače što više se njima služiti i na svijetlo |
ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 451 — ih iznijeti, da ne ostane Krasnica samo u Krasnici, već da se i drugdje spominje. Zar ne bi bilo umjestno, da se naša društva, ulice, trgovi, šetališta i svratišta okrste tim lijepim narodnim imenima, a ne, kako vidimo : zvono, šišmiš, k beloj raci itd. Gospodu kolege šumare pako molim, da kod uredjenja šuma odnosno sastavka gospodarstvenih osnova točno paze na imena i nazive šumskih predjela i gospodarstvenih jedinica, neka ih bilježe točno prema narodnome izgovoru i neka ih tako ispravljaju, a neka se ne oslanjaju na katastralne i stare šumske mape, jer su te nacrte sastavljali većinom tudjinci, kojima nije bilo stalo do ljepote i čistoće hrvatskoga jezika, niti su taj jezik poznavali. Osobne vijesti. Imenovanja. Kraljevski povjerenik u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji imenovao je: kr. žup. šumarske nadzornike I. razreda Mirka Puka i Rikarda Schmidi n gera , kr. zemaljskim šumarskim nadzornicima l. razreda u VII. činovnom razredu extra statum. sa sustavnim berivima, ostavljajuć ih na dosadanjem mjestu službovanja kod kr. županijske oblasti u Zagrebu odnosno Varaždinu, a kr. žup šumarskog nadzornika II. razreda Petra Puljević-Nikolića kr. žup. šumarskim nadzornikom I. razreda u VIII. činovnom razredu sa sustavnim berivima, ostavljajuć ga na dosadanjem mjestu službovanja kod kr. županijske oblasti u Bjelovaru, te šumarskog pristava I razr. Levina Haueis e a. kr. žup. šumarskim nadzornikom II. razreda u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima ostaviv ga na dosadanjem mjestu službovanja kod kr. hrv -slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove. Zatim je imenovao kr. kotarske šumare I. razreda: Josipa Guli na kod kr. kotarske oblasti^ u Grubišnom polju, Ivana Konig a kod kr. kotarske oblasti u Sisku, Sandora pi. Kôrôskeny-a kod kr. kotarske oblasti u Našicama, Josipa Griinwald a kod kr. kotarske oblasti u Daruvaru, Antuna Resz a kod kr. žup. oblasti u Bjelovaru, Rud. Erny-a kod kr. kot. oblasti u Zagrebu, Slavka Sut lica kod kr. kotarske oblasii u Karlovcu, Slavoljuba pl. Teklić a kod kr. kotarske oblasti u Ludbregu, Stjepana R e y m a n a kod kr ^ kot. oblasti u Varaždinu, Ivana 0 d ž i ć a kod kr. kotarske oblasti u Čazmu Josipa M a j n a r i ć a kod kr. kotarske oblasti u Delnicama, Milana Ž i b r a t a kod kr. kotarske oblasti u Virovitici, Rafaela Dvoržak a kod kr. kotarske oblasti u Križevcima, Gjuru Demetrović a kod kr. županijske oblasti u Gospiću, Milana W e i n e r a kod kr. kotarske oblasti u Kutini ; te šumarske pristave I razreda : Antuna Jovanovc a kod kr. kot. oblasti u Delnicama i Rudolfa K o 1 i c a š a kod kr. kot. oblasti u Slatini, kr. šumarskim povjerenicima u IX. činovnom razredu extra statum, sa sustavnim berivima, ostavljajuć ih sve na dosadanjem mjestu službovanja, nadalje kr. kotar skog šumara I. razreda kod kr. žup. oblasti u Zagrebu dra. Vašu V u čk o v i ć a kr. šumarskim pristavom l. razreda u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima, premjestiv ga podjedno kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove. Preuzvišeni gospodin Dr. Teodor grof Pejacsevich virovitički imenovao je na području šumske uprave pl. povjerbinskog dobra Našice dosadanjeg |