DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 39     <-- 39 -->        PDF

I


— 449 -
Jedan m3, gorivog drva, izradjen i dovezen iz vana u područje
imovne općine stoji približno 10 kruna.


Ogromna potreba na gorivu drvu sili imovnu općinu da u
svrhu podmirbe pripadka svojih pravoužitnika rabi za gorivo
drvo i ona stabla, koja su prikladna za proizvodnju tehnički
uporabivog drva, koje je znatno više vrijedno, nego gorivo drvo.


Ona to mora činit, i opravdano je da čini sve dotle, dok
vrijednost takovog drva ne nadvisi svotu od 10 kr. po 1 rn3
jer bi za svaki kubični metar, kog bi ona upotrijebila kao tehnički
uporabivo drvo, morala dobaviti 1 m3. goriva drva iz vana.


(SvrSit će se).


Njekoliko o imenima šumskih predjela.


Piše Z. Turkalj.


Nisam nikakov lingvista niti se bavim filologijom niti etimologijom,
pa mi nije niti na umu, da ovdje iznesem kakovu znanstvenu raspravu u
tome pravcu, već sam obični šumar, pa ovako ljeti kad obavim kakovu
vanjsku radnju u šumi na priliku u Pećinskoj Kosi legnem kroz podne u
hlad debeli i gledam sa one božje visočine pod sobom valovito Brezno,
i_ oko njega vijenac gora. Eno Veliki Lisac, Srneća Glavica, Gvozd,
Skrabotnik, tamo Crni Vrh, pod njim Sopača i t. d. a onda sve i nehote
razmišljam, otkuda ta imena, tko je krstio te glavice, i otkuda su tako
nazvane? 0 tome mislim reći ovdje par riječi za odmor gg. čitačima našega
lista.


Svakako odmah mogu ustvrditi, da su sva imena šumskih predjela


osobito ovuda po Gornjoj Hrvatskoj i bivšoj Vojnoj Krajini, koliko ih god


imade i koliko god sam ih čuo, prava slavenska imena, nekoja od njih


vuku svoj korjen još iz staro slovjenskoga jezika, a dosljedno tome su


to prave hrvatske riječi odnosno naši narodni nazivi.


0 tim nazivima odnosno imenima šumskih predjela dalo bi se sa
više strana raspravljati, no mi ćemo se najviše obazirati na samo značenje
pojedinih naziva t. j . riječi. Velika većina šumskih predjela dobila
je svoje ime po vrsti drveća, grmlja i bilja, kojim su obraštena, pa mi
se ta imena čine najnaravnijima. pravo da rečem i najispravnijima. Tako
na priliku Javorak. Drenova Glavica, Jasenovo Bilo, Bazgovac, Jagodnjak,
Borovi Vrh, Tisovac, Tisovljača Smrekovača, Bukovača, Grabova Kosa,
Lipovača, Bršljanovica, Brezovica, Brestik, Golosmreke itd. Na isti način
postala su imena Šuplji Javor, Bijeli Javor i Jari Jasen. U toj vrsti imena
imade ih. koja su vrlo stara, zvuče jako mekano, dolaze samo u jednini,
a označuju baš skup ili množinu stanovite vrsti drveća te imenuju odnosni
šumski predjel. To su imena: Tisje, Bukovje, Javorje, Jelavje, Jasenje;
tako je u šumariji ogulinskoj predjel Dobrinić Bukovje. Tisje, to




ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 40     <-- 40 -->        PDF

\


— 450 —


ime samo po sebi svjedoči, da je staro, jer su tise nekad uspijevale i u


ono vrijeme je tisje moglo postojati; dočim se nova imena poznaju kao:


brezik, jasenik, topolik, bukvar, kestenar.


Dalje mnogi šumski predjeli nose imena ljudi, bilo po vlasniku, koji


ga uživa; bilo po junaku, koji je tu poginuo ili se čim istaknuo, bilo po


selu, koje u blizini toga predjela obitava. Takova su imena: Rendulić


biljež, Sučević bilo, Marinić steljnik, Cirin Laz. Vrnića vrh, Cindrićev


Kal, Kodrovića žljebe, Baraćeva Brina, Padjenovi Krči, Zrnić Poljana,


Karlovića Korita, Čorkova Uvala, Matić Bukovača, Vidina Loza itd.


Onda su nazivi po životinjama odnosno divljači, koja se u tim šum.
predjelima nalazi. Tako imademo : Srneća Glavica, Srnećak, Zvirnjak (po
zvjeradi) Vučijak, Medjedjak Vučje glave, Petešjak (divji peteh t. j . tetr.
jeb), Rišnjak, Risovac, Sokolovac itd Držim, da ovamo spada i naziv
Jelenkina Kosa, a taj mi se naziv baš dopada, jedno jer kazuje, da
je u Kapeli bilo nekada jelena, a drugo jer je tu naš narod baš onako
nježno imenovao ženku od jelena, ne sa „košuta", već „jelenka", a tako
je onda i ostala Jelenkina Kosa. Od domaćih životinja dobili su imena
predjeli : Kozarska Kosa, Kozarice, Rtove drage.


Po samome pako obliku i konfiguraciji terena nastala su imena :
Bilo, Uvala, Pieće, Stožer, Vrh, Kosa, Rt, koja sa mjesnom (lokalnom)
oznakom sačinjavaju ime odnosnoga šumskoga predjela; kao Stajničko
Bilo, Makovnik Uvala, Ljubča Pleće, Veliki Stožer, Visoki Vrh, Crna
Kosa, Bijela Kosa, Dugi Rt. Bit će, da je tako nastao i naziv Kršljansko
Osovje (šumarija drežnička), jer se osovilo iznad sela Kršlja.


Kako spomenuh imade tu jako starih naziva, a imade i mlađih, novijih,
koja se vremenom sve jednako stvaraju u živom narodnom jeziku.
Uzrok je tome promjena, što nastane u šumi, uslijed kakove elementarne
nepogode, požara itd. Tako su nastala imena : Opaljeni Vršci, Opaljenac,
Paljevina, Pepelarka. Dakako, da uza to imade mnogo imena i naziva
šum. predjela, za koja neznam, kako su nastala, niti što znače, a kako
rekoh ne bavim se komparativnom filologijom. Takova su imena : Alilovica
Skamnica, Trtor, Žnjidovac, Makovnik, Titra, Konjak, Ljubča, Bitoraj,
Rasova. Imena Kneja, Doluš, zvuče sasvim staroslovjenski, a Japage
(biljevište u šumariji plaščanskoj) na grčki, svakako mora biti stara
osnova u toj riječi. Na bivšu Vojnu Krajinu iii možebit još prije, dok se
s Turcima vojevalo, potsjećaju nas imena šum. predjela Stražište, Stražbenica,
Serežište, Kalun, Lubarda itd.


Imade medju tima nazivima i sasvim prosto narodnih i smiješnih
izraza, na priliku Treskovac, Opleteno, Marino Duboko.


Sve su to, kako je istaknuto, pravi narodni nazivi, iz svih tih naziva
otsjeva duša našega naroda, koja znade biti i ozbiljna i vesela, ali
koja znade i visoko i pjesnički osjećati. Nema sumnje, da su nazivi :
S op a č a (jer iz nje sopti t. j . diže se magla, isparuje), Samar i
(prema konfiguraciji terena), Sladivojka. Krasnica, Sivnik,
M r k o v i n e (tamna jelova četina), Vučije glave, Kolovratske
Stijene. Gromovine, Bijel jevine pravi
pjesnički nazivi, a takovih u našega naroda dosta imade.


Završujem i kažem, da su ovo prave hrvatske riječi, pa ih moramo
kao takove čuvati i cijeniti, dapače što više se njima služiti i na svijetlo




ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 451 —


ih iznijeti, da ne ostane Krasnica samo u Krasnici, već da se i drugdje
spominje. Zar ne bi bilo umjestno, da se naša društva, ulice, trgovi, šetališta
i svratišta okrste tim lijepim narodnim imenima, a ne, kako vidimo
: zvono, šišmiš, k beloj raci itd. Gospodu kolege šumare pako molim,
da kod uredjenja šuma odnosno sastavka gospodarstvenih osnova točno
paze na imena i nazive šumskih predjela i gospodarstvenih jedinica, neka
ih bilježe točno prema narodnome izgovoru i neka ih tako ispravljaju,
a neka se ne oslanjaju na katastralne i stare šumske mape, jer su te nacrte
sastavljali većinom tudjinci, kojima nije bilo stalo do ljepote i čistoće
hrvatskoga jezika, niti su taj jezik poznavali.


Osobne vijesti.


Imenovanja. Kraljevski povjerenik u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji
imenovao je: kr. žup. šumarske nadzornike I. razreda Mirka Puka
i Rikarda Schmidi n gera , kr. zemaljskim šumarskim nadzornicima l.
razreda u VII. činovnom razredu extra statum. sa sustavnim berivima,
ostavljajuć ih na dosadanjem mjestu službovanja kod kr. županijske oblasti
u Zagrebu odnosno Varaždinu, a kr. žup šumarskog nadzornika II. razreda
Petra Puljević-Nikolića kr. žup. šumarskim nadzornikom I.
razreda u VIII. činovnom razredu sa sustavnim berivima, ostavljajuć ga
na dosadanjem mjestu službovanja kod kr. županijske oblasti u Bjelovaru,
te šumarskog pristava I razr. Levina Haueis e a. kr. žup. šumarskim
nadzornikom II. razreda u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima
ostaviv ga na dosadanjem mjestu službovanja kod kr. hrv -slav.-dalm. zemaljske
vlade, odjela za unutarnje poslove.


Zatim je imenovao kr. kotarske šumare I. razreda: Josipa Guli na
kod kr. kotarske oblasti^ u Grubišnom polju, Ivana Konig a kod kr. kotarske
oblasti u Sisku, Sandora pi. Kôrôskeny-a kod kr. kotarske
oblasti u Našicama, Josipa Griinwald a kod kr. kotarske oblasti u Daruvaru,
Antuna Resz a kod kr. žup. oblasti u Bjelovaru, Rud. Erny-a
kod kr. kot. oblasti u Zagrebu, Slavka Sut lica kod kr. kotarske oblasii
u Karlovcu, Slavoljuba pl. Teklić a kod kr. kotarske oblasti u Ludbregu,
Stjepana R e y m a n a kod kr ^ kot. oblasti u Varaždinu, Ivana
0 d ž i ć a kod kr. kotarske oblasti u Čazmu Josipa M a j n a r i ć a kod
kr. kotarske oblasti u Delnicama, Milana Ž i b r a t a kod kr. kotarske
oblasti u Virovitici, Rafaela Dvoržak a kod kr. kotarske oblasti u Križevcima,
Gjuru Demetrović a kod kr. županijske oblasti u Gospiću,
Milana W e i n e r a kod kr. kotarske oblasti u Kutini ; te šumarske
pristave I razreda : Antuna Jovanovc a kod kr. kot. oblasti u Delnicama
i Rudolfa K o 1 i c a š a kod kr. kot. oblasti u Slatini, kr. šumarskim
povjerenicima u IX. činovnom razredu extra statum, sa sustavnim berivima,
ostavljajuć ih sve na dosadanjem mjestu službovanja, nadalje kr. kotar
skog šumara I. razreda kod kr. žup. oblasti u Zagrebu dra. Vašu V u čk
o v i ć a kr. šumarskim pristavom l. razreda u X. činovnom razredu sa
sustavnim berivima, premjestiv ga podjedno kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj
vladi, odjelu za unutarnje poslove.


Preuzvišeni gospodin Dr. Teodor grof Pejacsevich virovitički imenovao
je na području šumske uprave pl. povjerbinskog dobra Našice dosadanjeg