DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 39 <-- 39 --> PDF |
I — 449 - Jedan m3, gorivog drva, izradjen i dovezen iz vana u područje imovne općine stoji približno 10 kruna. Ogromna potreba na gorivu drvu sili imovnu općinu da u svrhu podmirbe pripadka svojih pravoužitnika rabi za gorivo drvo i ona stabla, koja su prikladna za proizvodnju tehnički uporabivog drva, koje je znatno više vrijedno, nego gorivo drvo. Ona to mora činit, i opravdano je da čini sve dotle, dok vrijednost takovog drva ne nadvisi svotu od 10 kr. po 1 rn3 jer bi za svaki kubični metar, kog bi ona upotrijebila kao tehnički uporabivo drvo, morala dobaviti 1 m3. goriva drva iz vana. (SvrSit će se). Njekoliko o imenima šumskih predjela. Piše Z. Turkalj. Nisam nikakov lingvista niti se bavim filologijom niti etimologijom, pa mi nije niti na umu, da ovdje iznesem kakovu znanstvenu raspravu u tome pravcu, već sam obični šumar, pa ovako ljeti kad obavim kakovu vanjsku radnju u šumi na priliku u Pećinskoj Kosi legnem kroz podne u hlad debeli i gledam sa one božje visočine pod sobom valovito Brezno, i_ oko njega vijenac gora. Eno Veliki Lisac, Srneća Glavica, Gvozd, Skrabotnik, tamo Crni Vrh, pod njim Sopača i t. d. a onda sve i nehote razmišljam, otkuda ta imena, tko je krstio te glavice, i otkuda su tako nazvane? 0 tome mislim reći ovdje par riječi za odmor gg. čitačima našega lista. Svakako odmah mogu ustvrditi, da su sva imena šumskih predjela osobito ovuda po Gornjoj Hrvatskoj i bivšoj Vojnoj Krajini, koliko ih god imade i koliko god sam ih čuo, prava slavenska imena, nekoja od njih vuku svoj korjen još iz staro slovjenskoga jezika, a dosljedno tome su to prave hrvatske riječi odnosno naši narodni nazivi. 0 tim nazivima odnosno imenima šumskih predjela dalo bi se sa više strana raspravljati, no mi ćemo se najviše obazirati na samo značenje pojedinih naziva t. j . riječi. Velika većina šumskih predjela dobila je svoje ime po vrsti drveća, grmlja i bilja, kojim su obraštena, pa mi se ta imena čine najnaravnijima. pravo da rečem i najispravnijima. Tako na priliku Javorak. Drenova Glavica, Jasenovo Bilo, Bazgovac, Jagodnjak, Borovi Vrh, Tisovac, Tisovljača Smrekovača, Bukovača, Grabova Kosa, Lipovača, Bršljanovica, Brezovica, Brestik, Golosmreke itd. Na isti način postala su imena Šuplji Javor, Bijeli Javor i Jari Jasen. U toj vrsti imena imade ih. koja su vrlo stara, zvuče jako mekano, dolaze samo u jednini, a označuju baš skup ili množinu stanovite vrsti drveća te imenuju odnosni šumski predjel. To su imena: Tisje, Bukovje, Javorje, Jelavje, Jasenje; tako je u šumariji ogulinskoj predjel Dobrinić Bukovje. Tisje, to |