DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 435 - Ujedno je kućedomaćina, pošto nije tofiko vješt hrvatskom jeziku, zamolio šumarnika g. Hajeka, da izletnicima u kratko ocrta i prikaže stanje o vlastelinskim šumama i o šumsko-gospodarskim prilikama vlastelinstva. Šume vlastelinstva Cernik zapremaju površinu od okruglo 9000 jutara, koje se prostiru na jugoistočnoj strani «Psunja«. Najviša točka je Brezovo polje sa 984 m. nadmorske visine. Tlo je vrlo plodno i za šumsku kulturu osobito prikladno Sume su većinom ciste bukove i čiste hrastove sastojine. Za šume jošte ne postoji gospodarstvena osnova, ali se ista nalazi u izradbi. Svrha je budućeg gospodarenja, da se bukvu izmijeni sa rentabilnijimi vrsti drveća, ali da se i bukvu pridrži kao tlo poboljšajuću vrst drva. U ovim je vlastelinskim šumama zavedena s toga posebna vrst sječe, a za pravo radi se o naknadnoj umjetnoj kulturi. Sječina stavi se u predzabranu te se ostavi potrebiti broj sjemenjaka. Gdje god to položaj i stojbina dopušta, provede se umjetno pomladjenje sa hrastom. U početku sadio se žir pod motiku, nu došlo se do nemila iskustva, pak se s toga od toga odustalo, pa se pomladjuje sa hrastovimi biljkami. Gdje nema izgleda, da bi hrast uspio, nastoji se, da se u smjesi uz bukvu uzgoji jela. U tu se svrhu odnosne sječine umjetno pomladjujuju sa jelovinu sadjenicami. Tek na posve plitkom i lošem tlu, kao i na vrhuncima, pomladjuje se sa borom. Ovim načinom gospodarenja čini se za pravo pokus, jer se predmnijeva, da će bukva jelu prerasti i podušiti. Vlastelinstvo nada se ovom vrsti sječe u šumsko-ogojnom pogledu povoljnom uspjehu. Ovu im nadu podaju uspjesi, polučeni na „Papuku«, Vlastelinstvo dalo si je mnogo truda, da prouči i nadje način, kako bi gledom na rentabilitet što uspješnije exploatiralo svoje šume, a da ujedno osigura podpuno pomladjenje sječina — i iste, koliko je to moguće, izmijeni sa vrijednijima vrstima drveća. |