DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1912 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 435 -
Ujedno je kućedomaćina, pošto nije tofiko vješt hrvatskom
jeziku, zamolio šumarnika g. Hajeka, da izletnicima u kratko
ocrta i prikaže stanje o vlastelinskim šumama i o šumsko-gospodarskim
prilikama vlastelinstva.


Šume vlastelinstva Cernik zapremaju površinu od okruglo
9000 jutara, koje se prostiru na jugoistočnoj strani «Psunja«.


Najviša točka je Brezovo polje sa 984 m. nadmorske visine.
Tlo je vrlo plodno i za šumsku kulturu osobito prikladno
Sume su većinom ciste bukove i čiste hrastove sastojine. Za
šume jošte ne postoji gospodarstvena osnova, ali se ista nalazi
u izradbi.


Svrha je budućeg gospodarenja, da se bukvu izmijeni sa
rentabilnijimi vrsti drveća, ali da se i bukvu pridrži kao tlo poboljšajuću
vrst drva.


U ovim je vlastelinskim šumama zavedena s toga posebna
vrst sječe, a za pravo radi se o naknadnoj umjetnoj kulturi.


Sječina stavi se u predzabranu te se ostavi potrebiti broj
sjemenjaka. Gdje god to položaj i stojbina dopušta, provede
se umjetno pomladjenje sa hrastom.


U početku sadio se žir pod motiku, nu došlo se do nemila
iskustva, pak se s toga od toga odustalo, pa se pomladjuje sa
hrastovimi biljkami. Gdje nema izgleda, da bi hrast uspio, nastoji
se, da se u smjesi uz bukvu uzgoji jela. U tu se svrhu


odnosne sječine umjetno pomladjujuju sa jelovinu sadjenicami.
Tek na posve plitkom i lošem tlu, kao i na vrhuncima, pomladjuje
se sa borom.


Ovim načinom gospodarenja čini se za pravo pokus, jer
se predmnijeva, da će bukva jelu prerasti i podušiti.


Vlastelinstvo nada se ovom vrsti sječe u šumsko-ogojnom
pogledu povoljnom uspjehu. Ovu im nadu podaju uspjesi, polučeni
na „Papuku«, Vlastelinstvo dalo si je mnogo truda, da
prouči i nadje način, kako bi gledom na rentabilitet što uspješnije
exploatiralo svoje šume, a da ujedno osigura podpuno pomladjenje
sječina — i iste, koliko je to moguće, izmijeni sa
vrijednijima vrstima drveća.