DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 378 — Do danas primilo je hrv. slav. šumarsko društvo slijedeće sažalnice: Od ugarskog zemaljskog šumarskog društva u Budimpešti, od kranjskog primorskog šumarskog društva u Ljubljani, od srpskog šumarskog udruženja u Biogradu, od hrvat, zemalj. društva gospodarskih i šumarskih činovnika u Osijeku, od hrv. slav. gospodarskog društva u Osijeku i od šumsko-gospodarstvenog ureda ogulinske imovne občine u Ogulinu. Sliku premilog nam pokojnika donjeo je Šum. list u 3. broju g. 1911. prigodom njegova imenovanja pravim tajnim savjetnikom Njeg. Veličanstva cara i kralja. Temelji uzgoja šum. sastojine i odatle izvedena opća i naposebna pravila proredjivanja. Po predavanju c. kr. šumar, nadsavjetnika Adalberta Schiffel-a priredio: N. Pleša-Kosinjković, šumar.* (Nastavak.) Kod Četinjača, koje nemaju veće visine od letava i stožina, mora se kod izsjeka držati temeljnoga pravila da živa krošnja nasmije sizati izpod polovice stabalne visine. Veće sklopne praznine u mladjoj periodi popune se lako i kod četinjača. Dapače i kod samoga bora nesmije se pustiti, da mu u mladoj dobi siže krošnja izpod polovice stabalne visine, jer to škodi prirastu. Kod svakoga proredjivanja mora se na to paziti, da se što više jednolično na površini ostave stabla, koja su za razvoj sposobna i zdrava, sa ravnim deblom i normalnom krošnjom- Svako zdravo i normalno razvijeno stablo imade pravo na to, da postane stablom za sječu uporabivim. Narav se brine za odstranjenje i markiranje onih stabala, koja se neće moći uzdržati. Nadmašita i u vis utekla stabla ne smiju se progaliti, a kod bora se dapače razvoj takovih mora odkresivđnjem grana zapriječiti. Vidi opazku I?ođ istoga članka u broju 8/9 .?. I. o. g. |