DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 408 — užitku zemljišta, nebi bilo takodjer po našem mnijenju pravedno, jer je novijima istraživanjima geologa više nego pozitivno utvrdjeno, da je jedva na Krasu ikada bilo znatno više zemlje, nego lije danas imade, a utvrdjeno je i to, da su teško Mletčani ogolili Dalmaciju, nego da to ogolećenje, ako je naime ikada više šume u Dalmaciji bilo, potječe iz davnih vremena, kada sadanjega hrvatskoga naroda u Dalmaciji još nije ni bilo. Sadanji stanovnici Dalmacije nisu od svojih predšastnika naslijedili nikakovih šuma, oni ih dakle nisu uništili, pak stoga neima pravoga temelja ni moralne dužnosti, da oni onima narodima, koji će eventualno Dalmaciju nastavati poslije 2C0-—300 godina odgajaju šume i to kako rekosmo šume od razmjerno vrlo malene vrijednosti. Zahtjevati od šumoposjednika, da odgaja visoku šumu radi zaštite tla ili inih objekata, bilo bi pravedno stoga samo na takovim mjestima, gdje je takova zaštita absolutno nuždna. Isto tako držimo za shodno, da bi se u samom zakonu moralo odrediti, da se pošumljenje ima provesti samo na onima zemljištima, gdje šumovlastnik nebi bio voljan zasaditi voćnjak, uljik, vinograd ili koja nebi htjeo od kamena očistiti i even #tualno ih pretvoriti u vrtove oranice ili livade. Pojam »pošumljenje krasa« morao bi se poistovjetiti sa pojmom »kultiviranje krasa* ter nastojati kras kultivirati bud kojom vrsti kulture. Tim načinom bi se ono, što je boljega i ravnijega ze mljišta učinilo kulturnim, a samo absolutno šumsko tlo bilo bi odredjeno za šumsku kulturu. Cilj pako te šumske kulture, u koliko ne bi bilo potrebno podizati visokih šuma, imao bi biti po našem mnijenju podizanje brstika u svrhu una predjenja obćeg gospodarstva naročito sto čarstva . Stočarstvo a naročito ovčarstvo je naime u Dal maciji vrlo unosna privredna grana, koja se nemože bolje ra zviti radi nestašice sijena i velikih troškova kod dobave sijena iz vana. Podizanjem brstika iscrpljivala bi se produktivna snaga tla daleko bolje, nego se sada iscrpljuje rastenjenjem trave, |