DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 407 —


pitanje, barem kod nas takova mjera ne bi imala sigurnoga


uspjeha buduć ti obćinski radnici nisu tako rekuć nikakvi radnici.


Mnoge će kolege začuditi, da je posao pošumljenja u Dalmaciji
ovim zakonima prepušten većinom opć. brizi, što bi kod
nas značilo, da će od svega toga biti male hasne i uspjeha, no
nesmije se smetnuti s uma, da općine u Dalmaciji imaju široku
autonomiju i samoodredjenje posala tičućih se općinske imovine
ali da na njih ujedno pada i sva odgovornost za neizvedenje
radnja. Stoga je izvadjanje njihovih opć. radnja po opć.
težacima valjda sasvim sjegurno, pogotovo ako se uvaži, da
se kod poslova pošumljenja ima utjerati nadnica od onoga, koji
na posao nebi došao, te da se za tu nadnicu imade najmiti
drugi koji težak.


Sa našeg šumarskog gledišta i sa pravnog gledišta manjk a
obima zakonima svrha ili cilj odgajanja šume
kao temeljni princip cijeloga nastojanja, a
to bi moglo uroditi nesporazumljenjem izmedju šuraoposjednika i
šum. stručnjaka, kojima će biti zadaća nadzirati poslove pošumljenja.


Ako igdje, a to je kod šumskih poslova veoma nuždno,
da vlada sklad izmedju nastojanja šum. osoblja i izmedju ovlaštenika,
dotično šuraoposjednika, jer je poznato, da se tako rekuć"
ništa polučiti nemože, ako se potonji izvedbi radnja protive.


Stoga bi po našem nazoru morao zakon izrazito odrediti,
što se pošumljenjem krasa i očuvanjem šuma na njemu postić.
kani, i kako daleko u tom pogledu ide zakonski zahtjev.


Stari princip sličnih zakona njekih austrijskih pokrajina,
koji ide za odgojem »visoke šume«, ne bi se po našem
mnijenju smjeo u cijelosti usvojiti, kao ni princip, da se šume
imadu podizati radi »z a š t i t e tla i poboljšanja klime«.


Visoka šuma na krasu treba stotine godina dok naraste,
a ni onda nedaje sbog svoje loše stojbine i raznih elementarnih
nepogoda, kojima je izvržena takova vrijedna stabla, da bi bilo
vrijedno radi njih u uživanju zemljišta, priječiti 3—4 ljudske
generacije.


Podizati pako šume radi obćih interesa zaštite tla i poboljšanja
klime i radi toga principa priječiti 3—4 generacije u