DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 394 — našao, da što doda Nossekovim izvodima, sa kojima je njegovu — Sshiffelovu — temu samo u doličnom i nužnom pravcu nadopunio. Iza toga je na predlog ravnatelja šuma i domena Fridrika Baudisch a od strane skupštine izrečena najtoplija zahvalnost nadsavjetniku Schiffel u za njegovo krasno i poučno predavanje, koje i mi nadopunjeno sa Nossekovim izvodima, donašamo pred našu čitalačku publiku zelene struke, sa željom^ da se ista s njima što bolje okoristi u izvedbi svojega kulturnoga rada na polju naše narodne ekonomije. Nacrti novih zakona tičućih se sunarstva u Dalmaciji. 1. Nacrt zakojia o po šumljivanju krasa u pokrajini Dalmaciji. Na prijedlog Sabora Moje kraljevine Dalmacije nalazim da naredim slijedeće; §. 1. Da se ukloni nestašica šume i ublaže njezine štetne posljedice imaju se osobito, u koliko se radi o tome da se prepriječi stvaranje vododerina ili bujica, i da se obrane važne prometne ceste proti poplavama i žestokim vjetrovima ili proti drugim elementarnim i opće štetnim nezgodama, postepeno pošumljivati po propisima ovoga zakona sva ona zemljišta, za koja izgleda potrebitim, da se upravljaju kao šume, bez obzira na njihovo dosadašnje obradjivanje. § 2. Izvedenje pušumljenja povjerava se posebnom povjerenstvu za pošumljenje. Ovo ima svoje sjedište u Zadru i sastoji od: a) poglavice pokrajine ili njegovog zamjenika kao predsjednika ; b) pokrajinsko-šumskog nadzornika ili u slučaju zapriječenja, njegova zamjenika; c) dva odaslanika zemaljskog odbora i d) jednog odaslanika pokrajinskog gospodarskog vijeća. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 395 — e) pokrajinskog nadzornika poljodjelstva i f) administrativnog izvjestitelja namjesništva za šumske po slove. Svi članovi povjerenstva za pošumljenje službuju kao takvi besplatno. § 3. Sjednice povjerenstva za pošumljenje sazivlje pred sjednik. Poslovi povjerenstva riješavaju se u sjednicama zbornim vjećanjem i zaključivanjem. Na sjednice povjerenstva mogu se pozivati sa savjetujućim glasom i kotar, šumski tehnici iz onih predjela pokrajine, kojih se tiče predmet vijećanja. Osim toga ostaje slobodno onim općinam kojih se tiču predmeti u raspravi te koje se imaju na vrijeme obavjestiti o održanju dotične sjednice, da ovoj sjednici učestvuju po jednom odaslaniku, odregjenom od općinske uprave, sa savje tujućim glasom. Zaklada za pošumljenje (§ 5) usljed toga ne smije imati nikakva troška. Da zaključak povjerenstva bude valjan, potrebito je, da budu prisutni predsjednik, pokraj, šumski nadzornik ili njegov _ zamjenik i jedan odaslanik zemaljskog odbora. Zaključci prihvaćaju se apsolutnom većinom glasova čla nova, koji imaju pravo glasa. Pedsjednik glasuje samo u slu čaju jednako porazdjeljenih glasova, te je onaj zaključak valjan, za kojeg predsjednik glasuje. Zaključci imaju se provadjati u ime povjerenstva od pred sjednika zajedno sa pokrajin. šumskim nadzornikom, koji se može u tu svrhu poslužiti i sudjelovanjem podredjertih mu šumskih organa. § 4. Proti zaključcima i presudama povjerenstva za pošum ljenje prosto je zanimanim stankama prizvati se ministarstvu poljodjelstva. Prizivi imaju ee prikazati kod namjesništva u roku od četiri sedmice, računajući od dana susljednog onomu uručenju. § 5. Za podmirenje troškova, skopčanih sa izvedenjem za daća, koje su ovim zakonom povjerenstvu za pošumljenje po |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 396 — vjerene, osnovati će se fond za pošumljenje kraljevine Dalmacije, godišnju potrebštinu kojeg ima odobriti ministarstvo poljodjelstva i zemaljski odbor, a pokrivati će se doprinosima, koji će utanačiti i doprinašati državna uprava i pokrajina iz u tu svrhu ustavnim putem odobrenih sredstava kao i drugim slučajnim prihodima. Ovim fondom upravljati će povjerenstvo za pošumljenje. Nadalje ustupiti će se besplatno povjerenstvu za pošum- Ijivanje potrebite biljke, u koliko budu raspoložive iz državnih ili od države subvencioniranih šumskih rasadnika u Dalmaciji. § 6. Da se uputi pošumljenje, imaju se bez uštrba nadležnosti političnih vlasti, ustanovljene u šumskim zakonima, pronaći i odrediti po česticam zemljišta spomenuta u § 1. Ova će se zemljišta pronaći povjerenstvenim izvidom, na koji treba pozvati osim predstavnika nadležnih polit, kotarskih oblasti kao upravitelja povjerenstva posjednike dotičnih zemljišta, nadležnog kotarskog šumskog stručnjaka, jednog gospodarskog vještaka i jednog odaslanika općinske uprave. Kad se radi o zemljištu vlasnosti kojeg općinskog odlomka ima pravo da učestvuje seoski zbor jednim odaslanikom. Zaklada za pošumlje nesmije zaoveizvide imatinikakvatroška. 0 ispadku ovih izviđa imaju se napose za svaku općinu, odnosno za svaki odlomak, sastaviti zapisnici, te sa dotičnim povjerenstvenim predlozima podastrijeti povjerenstvu za pošumljenje. Povjerenstvo za pošumljenje ustanovljuje tada, koja se zemljišta, prama ustanovama § 1 ovog zakona imaju pošumiti; te 0 tome obavješćuje stranke sa posebnim odlukama. § 7. Sva zemljišta, glede kojih bi pravomoćno naredjeno pošumljenje, imaju se upisati u posebnom katastru čestica po česticu. U taj katastar imaju se uvrstiti i sva ona zemljižta, koja su počev od g. 1874, bila pošumljena iz državnih ili pokrajinskih sredstava. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 397 — Na zemljištima, upisanim u katastru pošumljenja, ne smije se vršiti šumska paša samo dotle, dok bi pošumljenju mogla naškoditi. Da li će i u koliko će biti dopušteno drugo uživanje, presudit će se po ustanovama šumskog zakona. Isto tako ima se na molbu zanimanika u teku molba odlučiti o tome, da li će se opet dopustiti paša. § 8. Povjerenstvo za pošumljenja ima, kad zaključuje o godišnjem proračunu iz zemljišta pravovaljano namjenjenih pošumljenju izabrati one čestice, koje će se pošumiti u toj godini. Istodobno ima povjerenstvo za pošumljenje potanko utanačiti potanji način pošumljenja i potrebite mu zaštite, te dotičnu izradnju podastrijeti zemaljskom odboru i ministarstvu poljo- Ijodjelstva za odobrenje i dozvolu potrebitih sredstava. Pošumljenje ima se obično obavljati u vlastitoj upravi; nu ako bi se prama stanju stvari moglo očekivati, da će na dotičnim česticama posjednici sami redovito izvesti pošumljenje i posadjenu šumu po pravilima šumogojstva gojiti, može se sa zanimanicima sklopiti ugovor o načinu pošumljenja, o zaštiti već pošumljenih zemljišta kao i o modalnosti pripomoći, koje bi se udijeljivale u tu svrhu besplatnim ustupom biljka i slučajnom doznakom novčanih potpora iz zaklade za pošumljenje i prepustiti pošumljenje dotičnim posjednicima zemljišta. Ova ustanova osobito vrijedi zaparkove, što bi ih pojedinci ili zajednice, udružbe ili općine htjeli urediti na zemljištima, namijenjenim pošumljenju pri čemu ćesesvedj imati obzira na vrst i svrhu ovakovih parkova. Zemljišta, pošumljena po ustanovama ovog zakona kao i zemljišta pošumljena počev od god. 1874 sa pripomoćima iz državnih i pokrajinskih sredstava, imaju se smatrati kao šume, koje se imaju upravljati po §§. 6 i 7 šumskog zakona. § 9. Općinama, koje bi kupile zemljištne čestice, namjenjene pošumljenju po § 6. ovog zakona, te bi se obvezale, da će ih pošumiti po naputcima povjerenstva za pošumljenje i kroz |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 398 — rok. koji bude ovo odredilo, može se već u svrhu kupnje dotičnih zemljišta udijeliti potpora iz fonda za pošumljenje, aka bi opstojale pretpostavke za redovito izvedenje pošumljenja i zaštitu posadjene šume. § 10. Kad bilo s kojega razloga ne bude moguće, da se zajamči pošumljenje za to pravomoćno odredjenog zemljišta, može povjerenstvo za pušumljenje pogodbom nabaviti takovo zemljište kao vlastništvo fonda za pošumljenje kraljevin e Dalmacije. Ako bi zemljišta, namjenjena pošumljenju, bila opterećena sa tudjim pravima, koja bi mogla smetati pošumljenju, tada će povjerenstvo za pošumljenje nastojati, da se ova prava putem nagodbe otkupe na teret fonda za pošumljenje. § 11. Ako bi posjednik zemljišta ili drugi ovlaštenik povrijedio pogodbu sklopljenu po § 8 , na način, koji bi se očito protivio svrhi pošumljenja ili kad se ne bi moglo postići po § 10. željena nabava ili otkup uz primjerenu cijenu, onda će povjerenstvo za pošumljenje zatražiti kod političke zemaljske vlasti razvlastbu dotičnih zemljišta i prava u korist fonda za pošumljenje. § 12. Ako politička pokrajinska vlast drži, da je po gornjim ustanovama temeljit zahtjev povjerenstva za razvlaštenje zemljišta ili prava drugih osoba, imade zahtjevu odovoljiti i istodobno, saslušavši dva vještaka, koja će ona pozvati, utanačiti iznos, koji će se za to platiti iz fonda za pošumljenje. Proti odluci prosto je zanimanicima prikazati priziv na ministarstvo poljodjelstva u rolcu od 4 sedmice počev od dana susljedna danu uručenja odluke. Prizivi imadu se prikazati kod namjestništva. §. 13. Svakomu onomu, koji drži, da nije podmiren iznosom, koji mu se ima isplatiti za razvlašteno zemljište ili pravo, ostaje suviše prosto, da kroz 3(j dana iza pravomoćnosti razvlastben e odluke zatraži kod kotarskog suda, u čijem se području nalazi zemljište što se ima razvlastiti, odnosno, koje je sa tudjim pravom opterećeno, da se otšteta sudbenim putem, izvidi i ustanovi. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 399 — Otšteta će se ispitati i ustanoviti sudbenim putem, uporavljujuć analogno propise državnog zakona od 18 veljače 1878. d. z. 1, br. 30. 0 razvlastbi u svrhu gradnje i prometa željeznica. U slučaju, kad bi se ko obratio sudu, mora se izvršenje razvlaštenja i pošumljivanja odgoditi sve dotle, dok ne bude isplaćena ili kod suda položena u ovom postupku ustanovljena svota. § 14. U koliko budu dopuštala sredstva fonda za pošumljenje mogu se ova upotrebiti i za mjere za melioraciju zemalja, koje nijesu odredjene za pošumljenje, a služe pretežno za pašu blaga, te su za to prikladne e da se prepriječi nazadovanje njihove plodovitosti. Pri tome ima se, gdje to budu okolnosti dopuštale, osim drugih shodnih mjera, uzeti u obzir i na sadnju maslina i voćaka. Ustanovljenje i izbor ovih zemljišta te proveienje mjera, koje se imaju poduzeti u svrhu melioracije, prepušteno je povjerenstvu za pošumljenje koje će analogno upotrijebiti ustanove ovog zakona. § 14. (15.) Globe udarene po obćem šumskom zakonu počinjenje na zemljištima upisanim u katastru pošumljenja (§ 6.), nadalje šumske naknade dosudjene na temelju šumskog zakona glede šumskih predjela, koji su prešli u vlastničtvo fonda za pošumljenje, idu u korist ovog fonda. § 15. (16.) Djelokrug povjerenstva za pošumljenje i granice, u kojem će isto povjerenstvo moći zaključivati o troškovima iz fonda za pošumljenje, kao propise za upravu ovog fonda urediti će posebni i poslovni red, koji će ustanoviti ministarstvo poljodjeljstva sa zemaljskim odborom. § 16. (17.) Propisi zakona od 9[11 1880 p. z. 1. br. 2 ex 1881 valjanoga za kraljevinu Dalmaciju o zemljištima namijenjenim šumskom odgoju na temelju državnoga zakona 27[5 1878 d. z. 1. br. 115 izuzevši §§ : 11, 12, 17 i 18 stavljaju se van snage. § 17, (18.) Izvršenje ovoga zakona povjerava se Mojim ministrima poljedjelstva, unutarnjih posala, financija i pravde. 2. Nacrt zakona o mjerama za zaštitu šuma u kraljevini Dalmaciji. Na prijedlog sabora Moje kraljevine Dalmacije naredjujem: |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 400 — I. Izvedenje sjekova u svrhu pomladjivanja šuma. § 1. Da se prepriječi opće propadanje općinskih, društvenih, zadružnih i zakladnih sitnih šuma, prouzrokovano nezgodnim i nepravilnim uživanjem kao i prekomjernim vršenjem paše, ima se još postojeći, za pomladjivanje sposobni šumski naraštaj uzdržati i njegova pomladjivost podignuti glatkim, u pravo vrijeme ražom zemlje izvršenim sijekom (sijek za pomladjivanje). Pri sječenj-u ostaviti je primjeren i jednako po sječini porazdjeljen broj mladica i stabala kao sjemenjake i pričuve za porabno drvlje. Gola i prazna mjesta imadu se popuniti umjetnim pošumljenjem. § 2. Glede izvršenja takova sijeka u svrhu pomladjivanja šumskog naraštaja, odnosno glede izvedenja ostalih drugih mjera, koje bi se imale odrediti po § 1. ovog zakona, polit, kotar, oblast ima da obavi odnosne izvide po kotarskom šumskom tehniku, uz učestovanje vlasnika šume i predstavnika dotične općine. Kad se radi o šumskom zemljištu vlasnosti kojeg općinskog odlomka, ima pravo da učestvuje seoski zbor jednim odaslanikom. Kod ovih izviđa, u povodu kojih strankama ne smije nastati nikakav povjerenstveni trošak, imaju se istodobno ustanoviti sve slučajno potrebite mjere za zaštitu budućeg šumskog naraštaja i doba, kad će se izvesti sijek te opseg istoga. U zadnjem pogledu vrijedi kao pravilo, u koliko se tomu ne bi protivile mjesne prilike, da se svake godine ima posjeći od šumske površine, koja pripada općini dotično društvu zadruzi ili zakladi, onoliki dio, koliko broji godina doba ophodnj e sjeke (turnus) odredjeno ili primjereno za cijeli šumski posjed istog vlasnika i jednake vrste uzgoja. 0 ovim izvidima sastavit će se zapisnik i odmah će se podastrijeti polit. kot. oblasti. § 3. Na temelju i praraa ispatku ovih u smislu § 2. obav- Ijenik izviđa, polit. kot. oblast ima odlučiti o izvršenju sijeka i o onim mjerama, koje. se imadu istodobno poprimiti. Kad bi |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 401 — se radilo o općinskim šumama, ima se saslušati općinsko vijeće dotične općine. U slučaju, da bi općinsko vijeće propustilo da se na dotični poziv polit. kot. oblasti u roku od tri mjeseca, računajuć od dana uručenja poziva u predmetu izjavi, polit, kotarska oblast može bezodvlačno izdati odnosnu odluku. § 4. Posjednici šuma dužni su izvršivati odredbe, koje izda polit, kotarska oblast u smislu § 3. ovog zakoga. § 5. Kad bi se sijek, pravomoćno odredjen od polit, kotar, oblasti u svrhu pomladjivanja šume, manjkavo izveo, ili kad se ne bi izveo do odredjenog vremena, ili kada se odredbe i z- d a n e na zaštitu razvijajućeg se šumskog naraštaja ili za popunjenje obrasta ne bi izvršile dovoljno, polit, je kotar, vlast ovlaštena, da potrebite mjere dade izvršiti o trošku posjednika šume. Ovi troškovi imaju se u slučaju neisplate utjerati putem političke ovrhe. § 6. Paša se ne smije na pomladjenim česticama vršiti, dok bi mladom šumskom naraštaju mogla naškoditi. 0 molbama zanimanika, da se dopusti paša, ima se u teku molba odlučiti. Da li i u koliko će se moći vršiti na ovim zemljištima drugovrsno uživanje, ima se prosuditi po propisima šumskog zakona. II. Mjere iza šumskih požara. § 7. Ako šumska prostorija izgori, ostaj u na isto j zabranjeno svakovrsno iskorišćivanje i paša sve dotle, dok bi t o moglo škoditi mladom naraštaju. Kad bi se radilo o sitnoj šumi, ima se s istom postupati u smislu §§ 1 I 4 ovog zakona, a da ne treba uputiti i provesti postupak za to propisan u §§ 2 i 3. Kad se radi o visokim šumama, ima kotarska politička vlast bezodvlačno odrediti, da li i u koliko se nagorjela stabla imadu ukloniti i na koji način imaju se nastale čistine pošumiti. Isto tako ima kotarska politička vlast odrediti rokove, kroz koje se imaju izvesti gore naznačene mjere. Kad se te |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 402 — mjere ne bi provele na vrijeme ili shodan način, kotarska politička vlast je ovlaštena, da dade izvesti potrebite mjere o trošku posjednika šume. Ti troškovi imaju se eventualno utjerati putem političke ovrhe. § 8. Šumski posjednici imaju branjevine odredjene na temelju propisa §§ 6 i 7 ovog zakona opskrbiti sa prikladnim oznakama zabrane (čunjevi, ograde i slično). III. Prijave šumskih sijekova. § 9. Svaki namjeravam sijek u jednoj od šuma naznačenih u § 1, mora posjednik šume prijaviti nadležnoj polit, kotar, oblasti. Ova odredba proteže se i na ona općinska zemljišta, koja nijesu uvrštena u poreznom zemljišnom katastru kao šumska zemljišta ali imaju zbilja značaj šume. § 10. Prijava sijeka nije potrebita onda, ako sijek slijedi na temelju i po ustanovam šumsko gospodarstvene osnove odobrene od polit. kot. oblasti i ako od odobrenja ove osnove nije isteklo više od deset godina. U prvoj stavci ustanovljena iznimka ne vrijedi u slučaju ako bi u šumi, odredjenoj za posjek tokom ovih deset godina bile izvedene sječbe nepredvidjene u osnovi, ili ako je nastupila elementarna nezgoda, koja čini potrebnim preinačenje gospodarske osnove a nije se shodno ispravila gospod. ofnova niti je ovu kot. polit, vlast odobrila. § 11. Prijava ima se prikazati polit kotarskoj oblasti, u čijem području leži odredjena šuma za posjek ili veći dio iste. Prijava može slijediti pismeno ili usmeno na zapisniku, a to koliko za sijekove u tekućoj godini, toliko istodobno i za dojduće dvije godine. Prijavom se smatra i prikazanje gospodarske osnove, odnosno osnove sijeka, ako se iz nje mogu razabrati godišnji sjekovi, koji se imadu izvršiti najdalje kroz nastajnih deset godina. § 12. Svaka prijava mora sadržavati: |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 403 — 1. Naznačenje katastralne općine, u čijem području leži za drvosjek odredjeno zemljište, pak broj katastralnih česticapovršinu dotične šume. 2. Naznačenje imena posjednika šume. 3. Naznačenje položaja, mjesta i opseg namjeravanog sijeka, zatim način i doba njegova obavljenja. 4. Da li će drvosjek biti obavljen od posjednika šume u vlastitoj upravi ili da li će izvedenje drvosjeka biti ustupljeno komu drugomu u zadnjem slučaju. 5. ime i boravište poduzetnika sijeka. Ako prijava nije sastavljena po propisu ovoga §. mora se u roku od 15 dana povratiti stranci i uputit je, da prijavu popuni dotično ispravi. § 13. Politička kotarska oblast ima stranki na zahtjev izdati potvrdu 0 učinjenoj prijavi sijeka. U ovoj potvrdi ima se naznačiti dan, kojega je bila prikazana redovito sastavljena prijava. § 14. 0 prijavi ima politička kotarska oblast, u koliko je to potrebito da se razjasne okolnosti, koje su mjerodavne za prosudjivanje popustljivosti namjeravanog sijeka obaviti na licu mjesta po kot. tehniku potrebite izvide. Povodom ovih izviđa posjednici šume ne smiju biti pozvani da nose dotične troškove. § 15. Izvidima, koji će se obaviti u smislu § 14, ima se oistanoviti: a) da li je prijavljeni drvosjek pripustljiv sa šumsko-redarstvenog gledišta i b) glede općinskih šuma, da li se ne bi tim nepovoljno uplivalo na trajno šumsko gospodarenje sa cjelokupnim vliastitim šumskim posjedom općine (odlomka). § 16. 0 pripustljivosti namjeravanog sijeka ima kotarska politička oblast izdati shodnu odluku, koja odgovara stanju stvari i to ako je slučaj na temelju obavljenih izviđa. Ako proti prijavljenom sijeku nema prigovora ima politička kotarska oblast o tome bezodvlačno obavijestiti posjednika šume. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 404 — i § 17. Ako politička kotarska oblast nebi izdala i stranci uručila odluku, prihvaćenu u smislu § 16. o prijavljenom sjeku i to u roku od osam sedmica iza kako joj je bila prikazana redovita redovito sastavljena prijava, može se prijavljeni sijek obaviti prama ustanovama šumskih zakona. Ova odredba uporavlja se, ako je prijava prema ustanovam §. 11. bila učinjena za više nego za jednu godinu, samo glede onih drvosjeka, koji se imadu obaviti u onoj godini u kojoj je bila prijava učinjena. § 18. Ako sijek, koji nije bio zabranjen, odnosno koji je bio dozvoljen uz stanovita ograničenja, nije bio izveden kroz dvije godine, počevši od onog doba, kada se je u smislu prijave imao najkašnje izvesti, ima se ponovo prijaviti nakon izmaka pomenutog dvogodišnjeg roka. § 19. i\ko se prijavljeni sijek ne zabrani ili ako se dozvoli sijek uz stanovita ograničenja, politička kotarska oblast ima utanačiti rokove, kroz koje se sječina ima očistiti i opet umjetno pošumiti, u koliko se ne može očekivati naravno pomladjenje ili ako se može samo djelomično očekivati. Ako se pošumljenje ne bi izvršilo kroz odredjeni rok ili ako bi se izvršilo na neprikladan način, kotarska politička vlast ima pravo da izvrši potrebite mjere o trošku nemarnog posjednika šume. Ti troškovi imaju se u slučaju neisplate utjerati putem političke ovrhe. § 20. Ako bi se postavio poduzetnik drvosjeka, on je dužan, da se prije nego započme sijek osvjedoči, da li je sijek bio prijavljen i odgovoran je isto tako kao posjednik šume za neprijavljeni sijek ili za sijek izveden proti propisima. § 21. Nazočne odredbe imaju se uporabiti i za one drvosjeke, koji se imaju obaviti na temelju pogodaba, sklopljenih prije valjanosti ovog zakona. § 22. Ako općinsko vijeće drugačije ne odredi radnje i i naprave, na koje su općine obvezane po ovom zakonu, mogu se izvršiti stvarnim pomoćima u smislu § 87 općinskoga pravil |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 405 — nika; prirezi općinski, na koje su procijenjene ove pomoći, ne će se miješati sa ostalim općinskim prirezima, niti trebaju odobrenja niti zakonske potvrde, propisane §-om 86 općinskoga pravilnika i odnosno pokrajinskim zakonom 28 listopada 1868 (pokrajinski list 1868 br. 15). § 23. Iznimno vlasne je općinsko vijeće, ostajući prosto uteći se zemaljskom odboru u smislu § 103. opć. pravilnika, odrediti namet ličnih radnja jednakom mjerom, bez iznimke na dojednog muškarca sposobna za radnju od 18 do 60 godina, stojnika u općini, ili nestojnika, kad ova j u njoj plaća preko 20 kruna godišnjeg izravnog poreza. Rečene se lične radnje ustanovljuju na najviše 3 nadnice na godinu za svako čeljade, nametu podložno. Te lične radnje, kad ne bi bile izvršene na način i u vrijeme, što će im općina odrediti, morat de se otkupiti novcem. Poradi toga će općinsko vijeće, odlučivajući o ličnim rad njama prama radničkim nadnicam u općini običajnim, koliko ima da bude procijenjena u novcu svaka odnadnica. odrediti, udarenih U slučaj u neisplat e utjera tpolitičk e ovrhe . će s e pute m IV. Općeniteodredbe . § 24. U slučaju prestupka propisa ovog zakona i odredaba izdanih od vlasti na temelju istog, ima se, u koliko se ne bi imao primijeniti opći kazneni zakon, krivac kazniti od političke kotarske vlasti globom od 10 do 400 kruna, i u slučaju neutjerivosti sa zatvorom od 1 do 40 dana, te se suviše može izreći čitavi ili djelomični gubitak neredovitim putem dobivenih proizvoda i odmah obustaviti slučajno započeti sijek. Ako je općina kriva, imaju se uporaviti propisi općinskog pravilnika. Globe i zapljenjeni proizvodi, odnosno utržak od prodaje istih, idu u korist zemaljske poljodjelske zaklade. U osudi izreći je uz globu i naknadu štete eventualno počinjene prekršajem, ako potreba daljih izveđenja ne bi na |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 406 — lagala da dražba za naknadu štete bude upućena na gradjanski sud. Proti presudi polit, vlasti u pogledu naknade štete prosto je zanimanira strankama nastupiti redoviti put pravde. § 26. Istraživanje i kažnjenje prestupaka ovog zakona otpada uslijed zastare, ako proti prekršitelju, nije bila zametnuta istraga kroz 6 mjeseci, računajući od časa, kada je bio počinjen kažnjivi čin. Nastup zastare ne dira nipošto u obveze prekršitelja, koje mu ovaj zakon nalaže. § 26. 0 utocima proti odlukama i kaznenim presudama političke kotarske oblasti, izrečenim na temelju ovog zakona, odlučuje u drugoj i zadnoj molbi namjesništvo. Ovo ima prije saslušati mnijenje zemaljskog odbora o utocima proti odlukama izrečenim na temelju §§ 3 i 5 kao i 0 utocima, naperenima proti ograničenju drvosjeka odredjenog sa gospodarstvenih obzira (§ 16. odnosno § 15 lit. b). Utok ima se prikazati kroz 14 dana kod političke kotarske vlasti i ima odgodnu moć, izuzevši slučaj zabrane izdane od političke kotarske oblasti, na temelju ovog zakona. § 27. Izvršenje ovog zakona povjereno je Mojem ministru i ministru za nutarnje poslove. 3. Pripomena k obima zakonima. Kako vidimo pretekla nas je kraljevina Dalmacija sa zakonom 0 pošumljenju krasa, koji zakon će sjegurno iz temelja preokrenuti sadanje stanje i izgled dalmatinskih općinskih zemalja. Pustoši će se tečajem vremena zazeleniti, a sadanje kržljave šume podići će se, te će svega toga nastojanja biti posljedica, da će pod hladom drveća trava se i u ljetu zeleniti, što do sada nije bilo, jer ju je sunčana žega opaljivala. Vrlo je sretna misao bila, što je u zakon uvršteno, da je svaki odrasli muškarac dužan dati na godinu tri nadnice u svrhe pošumljenja, odnosno, ako neće da dade u naravi, da se može odkupiti No da li će to biti uspješno provedivo, to je drugo |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 407 — pitanje, barem kod nas takova mjera ne bi imala sigurnoga uspjeha buduć ti obćinski radnici nisu tako rekuć nikakvi radnici. Mnoge će kolege začuditi, da je posao pošumljenja u Dalmaciji ovim zakonima prepušten većinom opć. brizi, što bi kod nas značilo, da će od svega toga biti male hasne i uspjeha, no nesmije se smetnuti s uma, da općine u Dalmaciji imaju široku autonomiju i samoodredjenje posala tičućih se općinske imovine ali da na njih ujedno pada i sva odgovornost za neizvedenje radnja. Stoga je izvadjanje njihovih opć. radnja po opć. težacima valjda sasvim sjegurno, pogotovo ako se uvaži, da se kod poslova pošumljenja ima utjerati nadnica od onoga, koji na posao nebi došao, te da se za tu nadnicu imade najmiti drugi koji težak. Sa našeg šumarskog gledišta i sa pravnog gledišta manjk a obima zakonima svrha ili cilj odgajanja šume kao temeljni princip cijeloga nastojanja, a to bi moglo uroditi nesporazumljenjem izmedju šuraoposjednika i šum. stručnjaka, kojima će biti zadaća nadzirati poslove pošumljenja. Ako igdje, a to je kod šumskih poslova veoma nuždno, da vlada sklad izmedju nastojanja šum. osoblja i izmedju ovlaštenika, dotično šuraoposjednika, jer je poznato, da se tako rekuć" ništa polučiti nemože, ako se potonji izvedbi radnja protive. Stoga bi po našem nazoru morao zakon izrazito odrediti, što se pošumljenjem krasa i očuvanjem šuma na njemu postić. kani, i kako daleko u tom pogledu ide zakonski zahtjev. Stari princip sličnih zakona njekih austrijskih pokrajina, koji ide za odgojem »visoke šume«, ne bi se po našem mnijenju smjeo u cijelosti usvojiti, kao ni princip, da se šume imadu podizati radi »z a š t i t e tla i poboljšanja klime«. Visoka šuma na krasu treba stotine godina dok naraste, a ni onda nedaje sbog svoje loše stojbine i raznih elementarnih nepogoda, kojima je izvržena takova vrijedna stabla, da bi bilo vrijedno radi njih u uživanju zemljišta, priječiti 3—4 ljudske generacije. Podizati pako šume radi obćih interesa zaštite tla i poboljšanja klime i radi toga principa priječiti 3—4 generacije u |
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 408 — užitku zemljišta, nebi bilo takodjer po našem mnijenju pravedno, jer je novijima istraživanjima geologa više nego pozitivno utvrdjeno, da je jedva na Krasu ikada bilo znatno više zemlje, nego lije danas imade, a utvrdjeno je i to, da su teško Mletčani ogolili Dalmaciju, nego da to ogolećenje, ako je naime ikada više šume u Dalmaciji bilo, potječe iz davnih vremena, kada sadanjega hrvatskoga naroda u Dalmaciji još nije ni bilo. Sadanji stanovnici Dalmacije nisu od svojih predšastnika naslijedili nikakovih šuma, oni ih dakle nisu uništili, pak stoga neima pravoga temelja ni moralne dužnosti, da oni onima narodima, koji će eventualno Dalmaciju nastavati poslije 2C0-—300 godina odgajaju šume i to kako rekosmo šume od razmjerno vrlo malene vrijednosti. Zahtjevati od šumoposjednika, da odgaja visoku šumu radi zaštite tla ili inih objekata, bilo bi pravedno stoga samo na takovim mjestima, gdje je takova zaštita absolutno nuždna. Isto tako držimo za shodno, da bi se u samom zakonu moralo odrediti, da se pošumljenje ima provesti samo na onima zemljištima, gdje šumovlastnik nebi bio voljan zasaditi voćnjak, uljik, vinograd ili koja nebi htjeo od kamena očistiti i even #tualno ih pretvoriti u vrtove oranice ili livade. Pojam »pošumljenje krasa« morao bi se poistovjetiti sa pojmom »kultiviranje krasa* ter nastojati kras kultivirati bud kojom vrsti kulture. Tim načinom bi se ono, što je boljega i ravnijega ze mljišta učinilo kulturnim, a samo absolutno šumsko tlo bilo bi odredjeno za šumsku kulturu. Cilj pako te šumske kulture, u koliko ne bi bilo potrebno podizati visokih šuma, imao bi biti po našem mnijenju podizanje brstika u svrhu una predjenja obćeg gospodarstva naročito sto čarstva . Stočarstvo a naročito ovčarstvo je naime u Dal maciji vrlo unosna privredna grana, koja se nemože bolje ra zviti radi nestašice sijena i velikih troškova kod dobave sijena iz vana. Podizanjem brstika iscrpljivala bi se produktivna snaga tla daleko bolje, nego se sada iscrpljuje rastenjenjem trave, |