DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 383 — Profesor Nossek se je u glavnom samo pohvalno izjavio 0 Schiffel-ovu referatu, ali je ujedno preduzeo, da njeke manjkavosti popuni. Radi se naime, da navede njeke opažane činjenice i sistematično ih u znanstvene svrhe izrabi. On drži, da u referatu nisu ispitani razlozi tih činjenica, a niti se je pitalo za uzroke nastalih pojava. Upravo poznavanje razloga pojava, koji proizlaze iz života sastojine, jesu glavna stvar za obradbu zaista znanstvene nauke o sadnji i gojenju šuma. Tekar onda, kada će nam poći za rukom, da upoznamo i ustanovimo razloge, koji usporavaju razvoj sastojine, tekar ćemo tada odstranjenjem ovih razloga ili barem ublaženjem njihovoga djelovanja biti u položaju, da život i rast sastojine izdašno podupremo; tekar ćemo tada svrsi shodno raditi, te će tekar tada biti moguće osnovati nauku o sadjenju i gojenju šuma na širokoj znanstvenoj podlozi, nauku, koja će sa svim svojima općenito valjanim normama odgovarati zahtjevima i za svaki pojedini slučaj. Profesor Nossek, koji se je decenije najintenzivnije bavio sa proredjivanjem, misli, da je u pitanju najkorisnijega načina uzgoja sastojine u opće, a najuspješnijega načina proredjivanja našao u tom smjeru temeljni osnov, pa hoće da Schiffelov referat popuni sa slijedećim razlaganjem: Fiziologija nas uči, da su životni pojavi bilina proizvod djelovanja dvaju faktora: jednoga, koji se nalazi od materinjega organizma baštinjen u strukturi organa tih životnih bića doćim drugi dolazi do izražaja u skupu njekih upliva, koji izvana dolaze i na biline djeluju, pa se u fiziologiji običavaju nazivati podražajem, a u sadnji i gojenju šuma stojbinom, naime kao i stojbina u najširem smislu riječi. Koju vrs t radnje koji bilinski organizam može obav ljati, ovisi 0 njegovoj strukturi, t. j . o molekularnom sastavu i kemizmu njegovih najmanjih dijelova Da li se taj posao zbilja izvadja i sa kojom se energijom to zbiva, je naprotiv uvjetovano skroz i skroz o djelovanju njekoga stalnoga vanjskoga podra žaja, koji podražaj običajno u njegovoj sveukupnosti nazivamo kako je već opaženo, u kratko stojbinom u najširem smislu ri |