DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 381 —


listača mogu u redjem sklopu pustiti. Listače, koje na to naginju,
da tjeraju postrane izbojke, te kod kojih se visni rast
kod uvećanoga užitka svjetla umanjuje, kao što je to n. pr. kod
hrasta, moraju se polagano privadjati u rjedji sklop, kojemu je
svrha raširenje krošnje i živahniji debljinski prirast.


Pošto je kod listača poslije progale redovno manja pogibelj
od vjetra, nego li kod četinjača, to je prekidanje sklopa,
koje je nužno u srednjoj dobi, obzirom na tu pogibelj, manje
tivjetovano i vezano,


Za stupanj isjeka treba da je mjerodavno razvijanje deblovine
i sistem krošnje.


Razumije se samo po sebi, da se nadmašita stabla, kojih u
svakoj sastojini ima, u mladjoj dobi razvoja ne smiju produljivati.


Dakle kod četinjača moraju se glavni isjeći izvaljati u mladosti,
odnosno u dobi debljine letava, a i u srednjoj dobi, obzirom
na prekinuće sklopa ´tako, da oni sa većom sastojinskom
visinom polagano prestaju. Kod listača pako su proredjivanja u
mladosti slaba, a poćimaju se tekar iza razvijene deblovine
izvadjati.


Ova se pravila kod nejednolikih i mješovitih sastojina donjekle
mijenjaju.
Za način i jakost isjeka vazda ostaje mjerodannim obstojeći
oblik sastojine i svrha, za kojom se ide.


U mješovitim sastojinama mora se obično na to paziti,
da se one vrsti u sastoji pridrže, koje više svijetla traže, što
se za pojedina stabalca uzgojnim mjerama, kao okolnom progalom
i podkresivanjem grana polučiti može. Razumije se, da je ta
mjera samo onda nužna,, ako takovih vrsti neima od prije
nadraslih.


Ako se mješanje vrsti hrpimice ili u opće plošno ovdje
ondje provede, to takove odgojne mjere otpadaju, jer se svjetlo
tražeća stabla sama od sebe progalno razviju, a jednoličnost
visnoga podrasta sa tima hrpama postigne na taj način, da se
s njima postupa kao sa čistim sastojinama.


Sa šuraogojstvenoga gledišta imale bi se dakle mješovite