DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 381 — listača mogu u redjem sklopu pustiti. Listače, koje na to naginju, da tjeraju postrane izbojke, te kod kojih se visni rast kod uvećanoga užitka svjetla umanjuje, kao što je to n. pr. kod hrasta, moraju se polagano privadjati u rjedji sklop, kojemu je svrha raširenje krošnje i živahniji debljinski prirast. Pošto je kod listača poslije progale redovno manja pogibelj od vjetra, nego li kod četinjača, to je prekidanje sklopa, koje je nužno u srednjoj dobi, obzirom na tu pogibelj, manje tivjetovano i vezano, Za stupanj isjeka treba da je mjerodavno razvijanje deblovine i sistem krošnje. Razumije se samo po sebi, da se nadmašita stabla, kojih u svakoj sastojini ima, u mladjoj dobi razvoja ne smiju produljivati. Dakle kod četinjača moraju se glavni isjeći izvaljati u mladosti, odnosno u dobi debljine letava, a i u srednjoj dobi, obzirom na prekinuće sklopa ´tako, da oni sa većom sastojinskom visinom polagano prestaju. Kod listača pako su proredjivanja u mladosti slaba, a poćimaju se tekar iza razvijene deblovine izvadjati. Ova se pravila kod nejednolikih i mješovitih sastojina donjekle mijenjaju. Za način i jakost isjeka vazda ostaje mjerodannim obstojeći oblik sastojine i svrha, za kojom se ide. U mješovitim sastojinama mora se obično na to paziti, da se one vrsti u sastoji pridrže, koje više svijetla traže, što se za pojedina stabalca uzgojnim mjerama, kao okolnom progalom i podkresivanjem grana polučiti može. Razumije se, da je ta mjera samo onda nužna,, ako takovih vrsti neima od prije nadraslih. Ako se mješanje vrsti hrpimice ili u opće plošno ovdje ondje provede, to takove odgojne mjere otpadaju, jer se svjetlo tražeća stabla sama od sebe progalno razviju, a jednoličnost visnoga podrasta sa tima hrpama postigne na taj način, da se s njima postupa kao sa čistim sastojinama. Sa šuraogojstvenoga gledišta imale bi se dakle mješovite |