DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1912 str. 10     <-- 10 -->        PDF

- 380 —
pod »gusto« ne smije razumijevati takovo sklopljeno stanje,
gdje bi se samo šibasta stabla bez krošnje razvijala, te od snijega
ili inja ovdje ondje savila i slomila.


Pregusti dakle mladik mora se rano pročistiti, pri čemu
treba nastojati, da se ostave uspravna stabalca sa dobrom krošnjom.
sa nerazdjeljenim deblom i da su podjednako razdjeljena po površini.


Kod poredjivanja gustih mladika listača ima biti pravilom:
rano č e s t o i u m j e r e n o. Na taj način će se najlakše
polučiti prava svrha t. j . uzgojiti uspravna (ravna) i od grana
čista debla.


Gusti mladici nastaju samo iz gustoga osnutka sastojine,
radi čega se kod listača mora više prednost dati sjetvi ili naravnom
pomljadjivanju, nego li sadnji.


I listače su dijelom različito sposobne za razvijanje ravnog
i nerazdijeljenoga debla, a dijelom i za podnašanje zasjene od
gustoga sklopa.


Stoga se brzo rastuće vrsti i one, koje svjetla trebaju,
mogu u redjem sklopu držati, nego li one, koje podnašaju zasjenu
i sporo rastu.


Stoga se ne može n. pr. jednako postupati sa brezom i
jasenom kao sa bukvom.


Već od naravi su breza, jalša i jasen više sposobne za
razvoj nerazdijeljenoga debla, nego li n. pr. javor, brijest, hrast
i bukva.


Akoprem se dakle n. pr* javor i brijest broje medju brzo
rastuće vrsti, ipak će se morati u gušćem sklopu držati nego li
jalša i jasen.


Akoprem se hrast ubraja medju one vrsti drveća, koje
svjetla trebaju, to će se on u mladosti pustiti u gustom sklopu
rasti, jer naginje na razdjeljenje debla i na izkrivljivanje.


Najgušći osnutak (sjekom, sadnju) i najgušći sklop u mladosti
podnaša bukva.
Čim je slabija stojbina, tim dulje taj sklop ima trajati, i to
tako dugo dok deblovina tako daleko neizraste, da se mladici