DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 343 —


0 razvoju krošnje ne ovisi samo duljina od grana čistoga
dijela debla, već i stupanj drvne punoće.


Uopće je deblo tim punije, čim je krošnja višja.


Postignuće najveće drvne punoće, koja se u najgušćem
sklopu postigne, naravski da ne smije nikada kao glavni cilj
pred očima lebditi.


Glavnom stvari vazda ostaje debljina stabla pri moguće
postignutoj dužini debla čistoću od grana, zdravo stanje i ravnost.
1 u tome, kakovu sposobnost različite vrsti drveća imadu,


da se u dolnjih grana čiste, jesu takodjer različite.
Izmedju četinjača najlakše kod ariša izumiru dolnje grane,
a najtežje kod jele.


To je svojstvo u uskom savezu sa zahtjevom svjetla pojedinih
vrsti i u biološkom svojstvu njihovom, da li jake ili
slabe grane razvijaju.


A pošto su i grane u istoj starosti ili takodjer i kod
jednake stablovne visine pojedinih vrsti drveća takodjer razno
jake, te pošto se jake grane teže suše, otkidaju i prerašćuju,
to se kod reguliranja sklopa mora nuždan obzir uzeti takodjer
i na jakost grana.
Naročito bor obzirom na to, da naginje razvoju jakih grana,
treba već u mladosti gušći sklop, nego li bi mu inače pripadao,
kao brzo rastućoj četinjači.


Već se iz ovih kratkih upozorenja o biološkim svojstvima
našega šumarskoga drveća, na koja se pri uzgoju sastojina
mora obzir uzeti, uvidja, da se za uzgojne sijekove ne mogu
općenito vrijedna pravila stvoriti, dapače niti onda, kada bi
samo sa čistim sastojinam posla imali.


Vazda se ali mogu baš iz ovih svojstava slijedeće općenite
upute izvesti, a te jesu:


Pažnja na visni rast. 0 visnom rastu kod četinjača
u velike ovisi samo stvaranje sklopa. Veliki zasjeci (isjeći)
mogu se dakle kod četinjača preduzimati samo u periodi najvećega
visnoga rasta.


Pažnja na visni rast kod mješovitih sastojina u pojedinačnu
smjesu, kako je poznato, je od velikoga značenja.