DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 341 —


je pri svakom položaju iglice jedan dio asimilirajuće plohe svjetlu
okrenut.


Stupanj, u koliko je šumsko drveće sposobno ravno i nerazdjeljivo
deblo stvoriti, jest, kako je poznato, takodjer različit.
Medju četinjačam.i na prvom mjestu u tome pogledu stoje


smreka i jela, a medju. listačami breza, jalša i topola.
Na slobodnom prostoru pako svaka vrst listače teži, da
razvije razgranjenu krošnju, t. j . da glavnu os razdijeli.


Nu pošto je u šum. gospodarstvu deblo glavni proizvod,
te jer o njegovom svojstvu i vrijednost drva ovisi, to je jasno,
da su sve mjere, koje su prikladne djelovati na razvoj i oblik
debla, od velike materijalne važnosti.


Četinjasto drveće dakle već po naravi stvara deblo, koje
do skrajnjega vrška siže; listnato drveće to svojstvo neimade,
ali se na to sklopom ipak na njeki način prisiliti može.


Kada bi nam bilo samo stalo do toga, da deblovinu proizvedemo,
tada bi mogli pustiti četinjače i na slobodnom prostoru
izrasti; ali pošto i od četinjastoga drveća želimo dobiti
što čišće deblo od grana, to mora i ono od njekoga stalnoga
vremena u sklopu rasti.


Oto vrijeme ovisi na isti način od fizioloških svojstva
različitoga četinjastoga drveća u visnom rastu, razvoju krošnje
i od njezine sposobnosti, da u sklopu žive grane uzdrži, t. j .
0 njezinoj potrebi na svjetlu.


Visni rast kod raznih vrsti drveća je različit.


Po sebi se razumjeva, da ovdje nemamo pred očima
okolnost, da na različitim stojbinam, t. j . na takovima, koje
pojedinim vrstima drva na jednak način ne prijaju, — može i
visni rast različitih vrstih drveća biti jednak, već da imademo
pred očima samo karakteristična svojstva svake vrsti drveća
obzirom na tečaj visnoga rasta.


Razlikujemo brzo -rastuće vrsti drveća, kao ariš, bor i
brezu, te lagano rastuće, kao bukvu i jelu. — Eazlikujemo nadalje
jednu periodu najvećega visnoga rasta, koja kod brzo rastućih
vrsti drveća prije nastupa i kraće traje, nego li kod
sporo rastućih. 25