DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 339 — ćemo se na jednoj srednjoj boniteti za istu stabalnu visinu moći zadovoljiti sa 400 ariševih ili 300 hrastovih stabala. — Uza sve to ćemo morati dopustiti, da u svim tim slučajevima imademo normalan sklop. Samo se taj sklop mora različito prosudjivati za različite vrsti drveća i krošnjene oblike. Dok u bukviku i jeliku nikakova sunčana zraka na tlo ne dopre, to ćemo u ariševoj i hrastovoj šumi naći kod spomenute visine, već trajnu i živu prizemnu vegetaciju. Podsjećam na ovaj poznati pojav, da mogu razjasniti, da normalni sklop sastojine nije nikakov konstantan pojam, već promjenljiv prema vrsti drveća, obliku krošnje, a zatim i prema stojbinskoj boniteti. Jedna definicija, koja bi sklop sastojine kao jedinu funkciju stupnja zasjene tla, a neovisno od vrsti drveća i bonitete, htjela uzeti, bila bi po mojem nazoru za svrhe uzgoja sastojine neuporabiva. Na dobroj stojbini može od iste vrsti drveća i kod iste sastojinske visine više stabala biti, nego li na lošoj stojbini. Stupanj sklopa može ipak jednak, isti biti. — Tako n. pr. može kod 18 m. visine na dobroj stojbini bora 1200 stabala, na lošoj već 800 stabala normalan sklop činiti, jer je u oba slučaja stupanj zastora tla isti Normalni se sklop (zastor) može ali i kod iste vrsti drveća i jednake bonitete i jednake sastojinske visine različitim brojem stabala polučiti. Tako se n. pt. može u jednoj smrekovoj šumi od 20 m. visine isti stupanj sklopa i na istoj boniteti isto tako sa 1400, kao što i sa 800 stabala glavne sastojine polučiti. Ali će ipak kod većega broja stabala biti krošnja slabije razvijena i višja, a srednji stabalni promjer manji, nego li kod manjega broja glavnih jakih stabala. Mora se dakle kraj stupnja sklopa (zastora) još i njekakov oblik sklopa razlikovati, jer baš ovo prosudjivanje sklopa po obliku krošnje i njezinoj visini, t. j . po gustoći sklopa, igra glavnu ulogu kod uzgoja sastojine. |