DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 328 — Za knjiženja u obistinitbenoj knjizi H. J. kod gospodar, ureda dovoljno je, ako se u bi. dnevniku prema privitom obrazcu izdatci zaračunaju, jer je dužnost kotarskih šumarija, da vode očevidnost izvesti se imajućih radnja prema ogojnoj i drvosječnoj osnovi, kao i očevidnost izvedenih radnja, pa je svaka obsežnija provedba u blag. dnevniku suvišna. M. K. Njekoje važnije vrsti eksotičnog drvlja u trgovini, (Po L. Hufnagl. Kaufmannische Holzverwertung) U novije doba, odkako se je uslijed usavršenja prometila svjetska trgovina podigla do vanredne visine, tako da obuhvaća malo ne cijelu zemaljsku kruglju, postale su razne vrsti eksotičnog drva važan factor u svjetskom prometu, a može se reći, da već skoro i neima na svijetu niti jednoga kraja toplije klime, iz kojega se nebi u većoj ili manjoj mjeri kakova dragocjenija vrst drva izvažala i stavljala u svjetski promet. Za tehničku porabu sposobna eksotična drva, medju koje ubrajamo sve vrsti drva, koje rastu izvan Europe, možemo razdijeliti u tri glavne hrpe: 1. One vrsti drva, koje u sebi sadržavaju takove tvari, koje su predmet trgovine, kao gumija, kaučuk, kamfor, drva za bojadisanje i one vsti, iz kojih se vadi trijeslovina (tanin.) 2. Drva koja se odlikuju sa osobitom težinom, tvrdoćom^ gustoćom i bojom, te koja se rabe za finu stolarsku robu, bijouterije i u opće galanterijske predmete. Ovo su dakle plemenite eksotične vrsti drva u užem smislu kao n. p. mahagoni, ebanovina, palisander i t, d. 3. One vrsti drva, koje se rabe kao obično gradjevno drvo, za brodogradnju, za pokućtvo i t d, dakle za one svrhe, za koje se kod nas obično rabi hrast, smreka ariž i t. d. Našim domaćim vrstima drva uspješno konkuriraju na europskim tržištima, a napose u Engleskoj i Njemačkoj njekoji ekzoti tako n. p. teak drvo hrastovim, pitchepine hrastu, smreki, arižu i |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 329 — t, d. Kanadske vrsti smreka, bora i razne tsug e raznim domaćim vrstima crnogorice. Duge iz američke hrastovine, natječu se sa slavonskom hrastovinom i t. d. Čim je roba dragocjenija, tim laglje podnaša transport preko mora i na veće daljine, pa zato vidimo, da skupocjene vrsti drva, koje rabe za bojadisanje i ine dragocjene vrsti drva dolaze često na tržišta u najraznoličnijim, kadkada vrlo neuglednim dimenzijama, dočim se one manje cijenjene vrsti dovažaju već u obliku piljenih ili otesanih balvana, mostnica ili dasaka, u opće kao izradjena gradja. Plemenite vrsti drva prodaju se po težini ili po kubičnom metru, a prodaja obavlja se u velikim lukama, dakle glavnim uvoznim postajama javnom dražbom. Spomenuti ćemo ovdje samo nekoje važnije vrsti eksotičnih drva uz oznaku porijekla njihova i uporabe. Amaranta ili purpurno drvo, po njekima nazvana i modra ebanovina, potiče od Copaifera bracteata, a raste u južnoj i centralnoj Americi. Drvo je vrlo tvrdo, crvene boje kao krv, ali dosta krhko. U njegovoj domovini rabe ga kao stolarsko drvo, prave od njega i duge, a ponješto ga rabe, i u kolarstvu, a u Europi rabe ga za skupocjeno pokućtvo sa unietcima, za parkete, tokarske predmete i t. d. Atlasno ili svilno drvo (Seiden, Satinholz) ima vrlo jaki atlasni dotično svilni sjaj. Boja mu je različita, žuta, smedja, kadkada crvena već prema vrsti od koje potiče. U vrućim krajevima Amerike izradjuju u tu svrhu Ferolin guijanens i s, a u Indiji vrsti Svietenia i Chloroxylon. Od europskih vrsti drva rabe kao atlasno drvo´ono od brekinj e (Sorbus torminalis) i od šljive (Prunus domestika). Atlasno drvo rabi za tourniere, kao drvo za kefe, za tokarske predmete i t. d. Bruyer e nazivlju vržljivu i rebrastu panjevinu raznih drvenastih E r i c a c e a, osobito od Erice arborea, koje rastu u Španjolskoj i Alžiru. Drvo je vrlo tvrdo, crvenkasto, a s vremenom postaje tamno smedje boje. Rabi se za lule Ebanovina . Ovim imenom nazivlju više raznih vrsti vrlo tvrdog i teškog drva, koje ima veliku gustoću, te vrlo |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 330 — tamnu ili posve crnu jezgru. Najviše se cijeni drvo od Dio spyro s Ebenu m sa Ceylona, Indije i indijskog otočja. Ebanovina se rabi za skupocijeno pokućtvo, fine galanterijske i tokarske predmete i t. d. Težina 1 m^ iznaša 1200 kg. Drvo se vrlo mnogo patvori, a za manje predmete rabe često u tu svrhu drvo od Cytisus laburnum (zanovijet). Jasen Američki raste u Sjedinjenim Saveznim Državama Amerike i u Kanadi. Imade ista svojstva kao naš obični jasen, te se mnogo uvaža u Englezku i Njemačku, gdje ga rabe za gradnju kola i vagona. Fernambuk ili pernambuk drvo ili brazilsko drvo je tamne žuto-crvene boje, a dobiva se od raznih vrsta, južno američkih Caesalpinea. Eabi za proizvadjanje crvene boje. Najbolje drvo potiče iz Brazilije. 1 m^ drva teži 1100 kg. Grenadil ili crvena ebanovina raste u srednjoj Americi i na zapadno indijskom otočju. Vrlo je tvrdo, a 1 m^ teži 1000 do 1400 kg. Cijepa se lako, te daje vrlo dobar material za tokare, za glazbala i t. d. Pod ovim imenom dolazi u trgovinu material, koji potiče od raznog drveća kao n. pr. od Brya ebenus, Courupita nicaraguensis, Jngaverait. d. Greenhart , zeleno drvo. Ovim imenom nazivlju vrlo trajno trano drvo od Nectandre , koje raste u južnoj Americi. Ima zelenkastu ili smedje zelenu boju. 1 m^ drva teži 1080 do 1190 kg., a rabe ga u brodogradnji i vodogradnjama. Hickor y nazivlju u trgovini drvo raznih C a r y a, koje rastu u Saveznim Državama Sjeverne Amerike. Po izgledu je vrlo slično jasenovom drvu, a tako i po svojstvima, samo što je još gipkije i žilavije. U Europi ga upotrebljavaju za gradnju finih kola, osobito za žbice, prave ploče za oblaganje kolnih sjedala i t. d. 1 m^ teži 840 kg. Campech e ili modro drvo, dolazi u trgovinu u raznim nuancama počam od ljubičaste do tamno crne boje. Raste u srednjoj Americi, a dobiva se od Haematoxilon Campechianum . U trgovinu dolazi samo jezgra drva u raznim |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 331 — dimenzijama. Drvo je vrlo tvrdo i teško, a rabi se za fine tokarske radnje, bijouterije i galanterijske predmete i t. d. K a r r i nazivlju vrlo tvrdo, teško i trajno drvo od E ucaliptus diversicolor, koje raste u Australiji. 1 m* drva teži 980 kg. Rabe ga u brodogradnji, za gradnju kola, za taracanje ulica i t. d. Ljubičn o drv o (Veilchenholz) potiče iz Australije ođ Acacie homolophyla. Vrlo je gusto i vanredno teško tako, da 1 m^ drva teži oko oko 1800 kg. Boja mu je maslinasto zelenkasta ili smedja. Rabe ga za skupocijeno pokućtvo, galanterijsku robu i t. d M a h a g 0 n i potiče od više raznih vrsti drvlja. Najviše se cijeni drvo od Svietenia Mahagoni sa zapadno indijskog otočja, osobito sa Kube, koje ima vrlo usku bjelikovinu a svjetlo-crveno smedju jezgru sjajne boje sa mnogobrojnim srčanim zrakama. 1 m´ drva teži oko 730 kg. U trgovinu dolazi otesano kao klade ili u obliku piramida i to u dužinama od 3 do 10 met, i debljinama od 2.5 do 60 cm. u kvadrat. Drvo se vanredno cijeni, te se mnogo rabi u tvornicama pokućtva, osobito za fournire. Cvjetni ili piramidni mahagoni su fourniri rezani od onih komada debala, gdje su ista prelazila u rašlje ili gdje su se od njih odvajale jače grane. Ovakove pločice pokazuju raznoliko i valovito razdijeljene godišnje redke, te vrlo slikovitu strukturu. Afrički mahagoni je isto što i afričko t e a k drvo. Novoholandezki mahagoni je drvo od njekojih vrsta Eucaliptus a (gigantea, marginata i t. d.). Palisande r ili jakaranda, takodjer nazvano modra ebanovina potiče odjacaranda brasiliana i raznih drugih vrsta Jacaranda. Drvo je tvrdo, gusto, cijepa se vrlo teško, boja mu je tamnosmedja poput čokolade, a kod nekojih vrsta opet više ljubičasta. Ubraja se medju najdrogocjenija drva. 1 m" teži 900 kg, a rabi se za fine galanterijske stvari, ukrasne škatuljice, dragocijeno pokućtvo, tokarske radnje i t. d. Pitschpine (pičpen) ili Y e 11 o v p i n e spada medju najvažnije drvo u svjetskoj trgovini. Potiče od t. zv. južnog |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 332 — žutog bora iz sjeverne Amerike i to najviše od P i n u s p a1 u s t r i s i e c li i n a t a, a redje od P i n u s t a e d a ili h eterophyla . Domovina tog bora jesu topli krajevi na sjevernoj obali Mehičkog zaljeva, koji obuhvaća teritorij sjeverne i južne Karoline, Georgie, Floride, Alabame, Mississipia, Lausiane i Texas. Drvo sadržaje mnogo smole, te je teže od drva običnog bora i ariša. 1 m^ teži 750 kg. Inače imade ista svojstva i trajnost kao ariševina, te se rabi za raznu gradju, osobito u brodogradnji, za mostove, podvlake, u kolarstvu, za stolarske radnje i t. d. Od žutog bora se vadi smola, te od iste potiče najveći dio smolnih produkata, koji se u Europi troše. Drvo dolazi u trgovinu u raznom obliku, kao cijela debla ili u obliku balvana, otesane ili piljene gradje, ili kao daske. U Austro-Ugarskoj i Njemačkoj je P. p. za 50% skuplje od obične borovine istih dimenzija. Drvo, koje u Europi poznavaju pod imenom Pitschpine, nazivlju u Americi imenom Longleaf Yellow pine t. j. bor dugih Cetina, ili u koliko potiče od Pinus palustris ili heterophylla samo obično Yellow pine. Ako potiče od Pinus echinata ili taeda nazivlju ga S hortlea f pin e (bor kratkih iglica) ili po njegovoj domovini Carolina pine. U Europu se najviše izvaža drvo od Longleaf Yellow pine i to balvani i daske. Najbolju vrst dasaka, koja je rezana bez obzira na jezgru ili bjelikovinu, a koja na 80 do 907o čitave dužine dužine nesmije imati nikakovih čvorova zovu obično Texas pine. German primes je vrst dasaka, koja na jednoj strani ne smije imati više od Vs širine bjelikovine, a mora biti uz to bez čvorova. Re d pin e su one daske, koje pri pilenju trupaca odpadaju postrance (okorci), a sastoje se skoro iz same bjelikovine. U trgovinu dolaze obično daske, koje su umjetnim načinom sušene. Guajak, Lignum sanctum (Gockholz) nazivlju drvo od Guajak oficinale. Easte u zapadnoj Indiji i na sjevernoj |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 333 — obali južne Amerike. Ima maslinastu boju, vrlo je velike gustoće, te se neda cijepati. Vrlo je tvrdo i teško, te izvanredno trajno. 1 m^ drva teži 1240 do 1340 kg. K trgovinu dolazi u komadima dugim oko 1´8 met. sa 25 cm. promjera. Iz njega se prave gumbi, kuglje za kugljane, zdjelice za ribanje, avani ili stupe (Morzer), tucaki, kotači za koloture, batovi, držci za noževe, kotačići za pogon na remen i t. d. pri čemu osobito u obzir dolazi neprorajenljivost, čvrstoća i težina toga drva. U njemu ima 267(, smole poznate pod imenom Gujakova smola. Quebraclio od Quebrachia Lorentzii. Raste u južnoj Americi i to ponajviše u Argentini, gdje se upotrebljava za podvlake, kod vodogradnja, zemljogradnja i t. d. Sadržaje u sebi mnogo treslovine, radi česa se je vrlo mnogo uvažalo u Europu. U novije doba vadi se iz njega treslovina u samoj domovini, gdje raste, tako da je radi toga uvoz drva jako pao, te se umjesto drva izvaža ekstrakt od istoga. Drvo još osim toga sadržaje i žutu boju, koja se rabi za bojadisanje. Ružičnim drvom,´ nazivlju razna eksotična drva, koja sadržavaju u sebi miomirisna ulja, a koja imaju uz to još i lijepu boju. Takovo drvo se vanredno cijeni, te spada u opće medju najskupocjeniju vrst. Dimenzije komada, koje dolaze u trgovinu obično su malene. Američko crveno smedje drvo, koje je uz to crnosrebrasto ili ikrasto, potiče sa otoka Jamaike od Amyris balsamifere. Indijsko purpurno crveno i tamno marmorirano drvo nazvano »Blackwood« potiče od D alfo ergia latifolia. Afričko ružično drvo od Pterocarpus e r i n a c e u s. Santalovo drvo, potiče od Santalum album, koje raste u istočnoj Indiji na Malajskom otočju. Vrlo je tvrdo, ima veliku gustoću i ugodan miris. Bjelikovina daje tako zvano bijelo, a jezgra žuto santalovo drvo. Od njega izradjuju razne rezbarije i kipove kumira u Aziji, ukrase, lepeze, a rabe ga i za kadjenje. Tamara k je drvo američkih ariša (L a r i x occidentali s american a Bjelikovina mu je bijela, a jezgra svjetlo |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 334 — crvena. Drvo je teško, tvrdo, ima veliku gustoću, a rabi se u istu svrhu kao i naš ariš. T e a k (čitaj tik) rabi se vanredno mnogo u brodogradnji,, te je prema tome vrlo važan trgovački objekt. Najviše se cijeni drvo odTectona grandisiz Indije. Drvo je slično hrastovimi, a ima ga razne boje počam od žute pa do tamnosmedje. Ima srednju tvrdoću, te se dade lako izradjivati. Pri sušenju negubi skoro ništa na objamu i nepuca Imade osebujan miris, a kukci i gljivice ga nenapadaju. 1 m´ teži 800 kg. U trgovinu dolazi u obliku balvana i platnica (mostnica) a najviše se traži Rangoon teak. Drvo sa Jave nazivlju imenom D j a t i. Englezi nastoje oko toga, da se šume od Teak drveća čim bolje sačuvaju, te je opredjeljena stalna količina drva, koja se svake godine može posjeći. Osim toga zasadjuju je umjetnim načinom u onim krajevima istočne Indije, gdje do sada to drvo nije raslo. S i m š i r raste kao mali grm u južnoj Europi, a osobito u Maloj Aziji uz obalu Crnog mora, na Kavkazu i u sjevernoj Africi. Raste vanredno sporo tako, da tek iza par stotina godina dosegne visinu od 8 met. i debljinu od 50 cm. Drvo je vrlo tvrdo, žute boje i teško, tako da 1 m^ teži 950 kg. Drvo se cijeni kao raaterial za drvoreze, za glazbala, fine tokarske radnje itd. ali zbog prekomjerne sječe biva sve redje. Y a r r a h (iarah) je vrlo tvrdo i trajno drvo iz Australije od Eucaliptus marginatz, koje se mnogo rabi u brodogradnji, za gradnju kola itd. Vrlo je tvrdo i trajno, a navodno ga nekvare morske ljušture. Težina 1 m´ iznaša oko 1010 kilograma- Cedrovina . Pod tim imenom dolaze u trgovinu drva raznoga porijekla i to naročito od vrsti Thuya, Juniperu s Cliamaecyparis, Cupressus i Cedru s. Španjolsk i ili meksički cedar raste u tropskim krajevima Amerike i Azije, te je većinom drvo od Cedrela odor a t a. Ima sivo crvenu boju sličnu mahagoniju, samo je nešto laglje i mekše, te se najviše rabi za škatulje od cigara. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 335 - Crveni cedar za olovke, potiče najviše od Juniperus virginiana , koji raste u toplini krajevima Sjevero Američkih saveznih država. Vrlo je mehko, ima gusta vlakanca i jaki miris 1 m^ teži do 448 kg. U Americi prave iz njega pokućtvo, posudje, ravnala itd., a u Europi je to najviše traženi i najbolje plaćani material za olovke, te se vrlo mnogo uvozi u otesanim i okruglim komadima. Žalibože su u Americi sastojine tog drva već silno izharačene, tako da su lijepi eksemplari toga drva već dosta rijetki. Bijeli cedar nazivlju u Americi drvo od Chamaecyparis sphaeroidea, a u Europi drvo od T h u j e occi´dentalis. Obje vrsti daju vrlo lako i vrlo trajno drvo za običnu porabu kao za manje podvlake, šimle, ograde, itd. te drveni ugljen, koji se rabi za pravljenja baruta. Himalajski cedar (Cedrus Deodora), raste u brdima južne Azije. Ima crvenkasto di^vo, koje je puno smole. Vrlo je trajno, a nije odviše tvrdo. U domovini rabe ga kao gradju za kuće, mostove, za kola, kao stolarski material itd., ali se inače u Europu ne izvaža. Libanonsk i cedar (Cedrus Libani ) i Cedar sa Atlasa (Cedrus atlantica) nemaju za svjetsku trgovinu nikakove važnosti. Temelji uzgoja sum. sastojine i odatle izvedena opća i naposebna pravila proredjivanja. Po predavanju c. kr. šumar, nadsavjetnika Adalberta Schiffel-a priredio: N, Pleša-Kosinjković, šumar.* Druga točka dnevnoga reda još dne 7. srpnja 1908. u Brnu obdržavane 62. glavne skupštine raoravsko-šleskoga šu marskoga društva pod predsjedanjem g. Otta grofa Serenyi-a bilo je vrlo poučno i zanimivo predavanje g. c. kr. šumar, nad savjetnika šumar, pokusne postaje marijabrunske Adalberta S c h i f f e 1 a pod naslovom: „Die Grundlagen der Be st an d e s e r zi e h ung und die daraus abzuleitenden allgemeinen und speciellen Durchforstungs * Na želju pisca đonašamo članak neproraijesjen. |