DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 316 — cima nakon svršetka nauka osjegura shodnima propisima ne samo namještanje, nego takođjer i društveni položaj. Nadamo se s toga, da će zemlja pobrinuti se, da našim mladićima, koji su postali pravi kvalificirani šumari bude osjegurano namještenje u privatnu i u državnu šumsku službu, a nadamo se i to, da će se iz svih šum. služba odstraniti nekvalificirani nazovi »šumari«. Liječnici imaju pravo služiti se naslovom »doktor«, a i kod inžinira, profesora i t. d. uobičajilo se je, da si meću pred ime svoje naslove: professor, ingenieur i t. d., pak nebi bilo sgorega, da i svi diplomirani šumari, makar u kojem rangu bili, pred svoje ime uvijek meću naslov »šumar«, čim bi se razlikovali od onih drugih i tako nehotice agitirali za riješenje ovog pitanja. Tko je služio u kraju, gdje ima puno takovih nazovi šumara, pojmiti će lahko važnost ovih redaka, a sada je na Šumarskom društvu i Klubu šum. akademičara, da riješenje ovoga pitanja pospješe. Šumar K. Velika naučna ekskurzija slušača kr. šumarske akademije zagrebačke. Ovogodišnja velika naučna ekskurzija slušača kr. šumarske akademije zagrebačke obavljena je po Bosni, a imala je svrhu, da se počmemo sustavno upoznavati sa šumama i šumarskim prilikama te posestrime nam zemlje. Ovakove ekskurzije po Bosni postale su pogotovo nužne nakon toga, što je absolventima naše šum. akademije nedavno omogućen pristup u bosansku zemaljsku službu, te im je stog od prijeke potrebe da se već za vrijeme svojih studija upoznaju sa tipičnim bosanskim šumama i odnošajima baš tako, kao što se upoznavaju i sa našim hrvatskim šumama i odnošajima u šumarskom pogledu, jer će samo tako doći što pripravniji u bosansku služba, gdje će imati dovoljno prilike, da na promicanju šumarske grane narodnog gospodarstvo uzrade. I nastavnici kr. šum. akademije zagrebačke sjegurno će, obzirom na gore |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 317 — iztaknuto nastojati, da u buduće u svojim predavanjima naročito upozore na posebne bosanske šumske prilike. Nuzgredno budi spomenuto, da i uzajamno poznavanje ra< ienika na istom polju mnogo doprinaša unapredjenju samog stališa i struke, jer se kod svakog ovakog sastanka izmijenjuju misli i povedu razpravice o onom, što je za sam predmet korisno. Zato bi bilo nužno, da se i stariji praktični šumari s onu i s ovu strane Une i Save što češće sastanu na zajedničkim Arećim ili manjim poučnim ekskurzijama što u Bosni, a što u Hrvatskoj, da se lično upoznaju, da vide i ocjene rad skupnosti kao i pojedinaca, te da iz vidjenog a dobrog ponesu, za sebe nove pobude za njihov dalji rad, a da se u praksi klone onog, što su vidjeli, da već prije drugima nije uspjelo. Smjer ekskurzije slušatelja zagreb. šum. akademije bio je preko bosanske Dubice, Kozarca, Banjaluke, Jajca ,Han Kumpanije do Sarajeva, a odavle do Teslica i Pribinića te preko Broda nazad. U bos. Dubici pregledana je pilana tvrdke F. I. A. G. »Una* u kojoj se osim obične četinjave gradje na veliko režu bukove daščice za otpremanje južnog voća, nadalje bukovi frizi, bukovi rezani štapovi za Thonetovo savijeno pokućtvo, kao i drugi polufabrikati od bukve, brijesta i lipe. To drvo kupuje* pomenuta tvrdka iz šuma sa Kozare planine, sa kojima je pilana vezana industrijalnom šumskom željeznicom, kojom su se i izletnici odvezli do samih sječina. Ove šume, kao i mnoge druge velike šumske površine po gorovitim šumskim predjelima Bosne, ležale su do pred dva-tri decenija posve zatvorene i nepristupačne, daleko od ljudskih nastanba, a bez ikakovih komunikacija. Sume odavno dozrele za sječu nisu imale nikakove cijene, pa je trebalo uložiti velikih kapitala, da se drvo tih šuma stavi u promet. Trebalo je graditi šumske puteve i željeznice do jednu stotinu kilometra duge, trebalo je upotrijebiti sva moguća sredstva *Uz cijenu po m^ za bukvu K 1-60, za jelu K 2-00, za lipu K 6-00, za brijest K 12-00. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 318 — za odpremanje drva, trebalo je podizati pilane i tvornice za preradbu drva, a uz ove osnivati gotovo cijele naselbine, — nova sela, — za stanovanje ljudi zaposlenih kod tih radnja. Za ovakova poduzeća nije bilo domaćeg novca, a strani kapital tražio je za dosta rfiali riziko jeftino drvo — veliku dobit. Kada to sve uočimo, onda si možemo donjekle protumačiti svojedobno skopljene, za tvrdke onako povoljne ugovore, koji se sada gdje je to samo moguće, na korist šumoposjednika mjenjaju. Danas se za cijele površine šuma, koje se esploitirati hoće, sastavi točan procjenbeni elaborat. Pošto nema u Bosni katastralnih mapa, uriše se dotična šuma na vojničku kartu u mjerilu 1:25000, te se na temelju takove mape izračuna cijela površina šume, u kojoj se na temelju pokusnih ploha ustanovi približna drvna masa cijelih površina. Poznavanje ukupne drvne gromade njeke šume je nužno i u onom slučaju, gdje šumska uprava u vlastitoj režiji drvo ruši i po m^ tvrdki prodaje, a to je nužno znati radi ustanovljenja rentabiliteta cijelog poduzeća, gdje se mora uzeti u obzir kapital nuždan za gradnju pilane i svih šumskih željeznica i puteva i drugih prometila. Za požaliti je, da se sada kod sastavka ovakovih procjenbenih elaborata mjesto raznih žicara, spuzaljka a i nekih privremenih željeznica što više ne odredjuje izgradnja dobrih šumskih puteva, koji bi ostali stalno prometilo i nakon svršene sječe, te bi podavali i šumi samoj a i njenoj okoHci veću, trajnu korist. Izgradnja takovih puteva bit će ma i poslije same sječe, već u skoroj budućnosti u tim predjelima nužna i neizbježiva. Kako se gotovo u cijeloj Bosni danas radi jedino na exploitaciji ogromnih starih šuma, gotovih prašuma, ne mogu se u njima provadjane sječe nazvati niti čistom, niti oplodnom, a niti prebornom sječom. Radi investicija mora se iz ovakovih šuma izvaditi što više drvnog materijala, no mora se kod toga takodjer uzeti dovoljan obzir na pomladjenje sječina. U svim bukovim i jelovim šumama, koje su prašumama slične, iraade osim najstarijeg dobnog razreda zastupanih mladjih a |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 319 — najinladjih dobnih razreda, jer sklop u takovim šumama nije radi raznih sušaca, izvala i vjetroloma uvijek potpun. Ovaj mladik (Vorwuchs) upotrijebi se ma kakav on bio, skupa sa pomladkom od zadnjih godina, kao buduća sastojina. Gdje takovog mladika i pomladka dovoljno imade, posij eku se sva stabla iznad stanovitog cm. prsne debljine (30 cm.) na jedan put, dok se na mjestima, gdje nikakovog mladika ni pomladka nema, moraju ostaviti sjemenjaci, koji su radi njihove starosti odmah odsudjeni, da tu i propadnu, jer će sječa na isto mjesto doći gotovo nakon cijele jedne obhodnje. Da bude gubitak radi ostavljanja sjemenjaka što manji, počele su u novije doba šumske uprave osnivati šumske vrtove, u kojima uzgajaju biljke za umjetno pošumljivanje prirodom ne naplodjenih mjesta. Kod tog uzgoja posvećuje se osobito pažnja balkanskim vrstima crnogorice: Pančićevoj omorici (Picea Omorica Panč.) i balkanskom boru (Pinus leukoderrais). U koliko su se izletnici mogli osvjedočiti, jesu starije sječine dovoljno pomladjene. Naravno je, da je kvaliteta mladih sastojina slabija, jer je mladik (Vorwuchs) postao granat, mnogo ga imade ozledjenog rušenjem i otpremom starih stabala, a pomladku niklom iz sjemena pravi veliku štetu i domaća stoka, koja se po branjevinama bez pastira skice. Obrana je od paše radi prevelikih šumskih srezova danas gotovo nemoguća, a to će ostati tako dugo, dok se broj šumarskog i lugarskog osoblja ne poveća i dok se pitanje pašnjaka ne uredi. Spuštajuć se sa Kozare prema željezničkoj stanici Kozarac, pregledali su izletnici u mjestu Deri tvornicu (pilanu) lipovih daščica za pakovanje cikorije (tvornica plaća 8 K po m^ lipovine na panju). Na dalnjem putu prema Sarajevu sastavili su se izletnici u Banjaluci i Jajcu, te pregledah ta mjesta i njihove znamenitosti, odakle su dospjeli u Han Kumpaniju, gdje su pregledali pilanu tvrdke G. Schucany i erarno centralno ugljište sa osobito lijepo uredjenom spuštaljkom drva sa vodom, te moderno uredjenu tvornicu za impregniranje podvlaka i brzojavnih stupova. Iztaknuti nam je, da se u svim poduzećima upo |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1912 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 320 — trebljuju samo domaći radnici, koji su zazbilja vrlo marljivi i radini. Dapače u pilani tvrdke G. Schucany, jesu i radnici prednjaci domaći ljudi, koje je sam vlasnik pilane za takove pripravio i izvježbao. Na dalnjeni putovanju vidjeli su izletnici žicaru tvrdke G. Feltrinelli & Comp. u mjestu Hrasnici kraj Sarajeva, pregledali su zemaljsko ribogojilište na vrelu Bosne, te tvornicu za suhu destilaciju drva tvrdke H. V. A. G. u Teslicu, koja je najveća te vrsti u Europi. Konačno su u Pribiniću vidjeli novo sagradjenu i lijepo uredjenu erarnu grijačnicu za dobivanje sjemenka iz češarka četinjača, u kojoj je već ove godine očišćeno sjemena u vrijednosti od više hiljada kruna uz znatno nižu cijenu, nego je sjeme do sada iz vana dobavljano. Cijela ekskurzija trajala je od 5 —13. srpnja. Diljem cijelog putovanja bili su izletnici posvuda srdačno dočekivani i vodjeni po tamošnjoj gospodi šumarima, a gotovo od svih tvrdka na njihovom posjedu kao i od zemaljske vlade na vrelu Bosne pogošćeni, na ćemu im svima i ovdje izrazujemo našu najsrdačniju hvalu. Naročita hvala presvjetlom gospodinu dru. Otonu Frangešu na trudu oko pokazivanja znamenitosti grada Sarajeva^ a gospodi nadšumarima Sacheru i Drniću na njihovim vanredno poučnim predavanjima iz uredjenja šuma odnosno ribogojstva. P- Shodan način obračunavanja predujmova po kotarskim šumarijama. Za izvedbu svekolikih radnja prema ogojnoj i drvosječnoj osnovi, kao i ostalih u djelokrug kotarskih šumarija spadajućih poslova, izplaćuje blagajna gospodarstvenog ureda potrebite predujmove područnim šumarijama, a ove su prema postojećim propisima dužne svaki predujam jednim uporabnim izkazom obračunati. Kako u ogojnoj i drvosječnoj osnovi dolaze raznovrstne vrsti izvesti se imajućih radnja, a ove opet dijele se na više |