DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 249 — ipak se ne može potpuna sječa takovih rijedkih i mršavih sastojina na jedan put obaviti, jer se to protivi principu redovitog prebirnog sijeka, već u najpovoljnijem slučaju na 2 put dakle u najpovoljnijem slučaju kroz vrijeme od 40 godina. Sto je dakle tu povoljnije i uspješnije? Je li redoviti pre birni sijek, koji u najpovoljnijem slučaju traje 40, a u redovitim prilikama 80—120 godina, ili čisti i oplodni sijek, koji traje samo 5—6 ili najviše 10 godina? Nu reći će g. Dojković u takovim iznimnim slučajevima, kano što je to kod sječe slabo obraslih i slabo prirašćujućih sastojina, može se praviti i iznimka, pa mjesto redovitoga pre birnoga sijeka upotrebiti čisti i oplodni sijek. Dozvoljavam, ali čemu onda hvale i hvalisanja te prekomjerno isticanja prednosti prebirnoga sijeka naročito ondje, gdje ih neima? Čemu izticanje g. Dojkovića da se je pri izboru načina sječe držao teorije i zasada profesora Guttenberga, kada to ne stoji i ne odgovara istini? Konačno spominjem, da je tvrdnja g. Dojkovića glede sječe slaboobraslih i slabo prirašćujućih sastojina samo na pa piru, jer mi je poznato da on u praksi radi protivno. On siječe u najboljim i najskupocjenijim i većinom u najbolje obraslim sastojinama i to opet najljepša i najskupocjenija stabla, te stabla sa najboljim prirastom, a ostavlja uz malu iznimku — najloše obraštene sastojine i sastojine sa slabim prirastom netaknute. On vodi sječu na najudaljenijim točkama draganićke šume, a tud je šuma najgušća i najbolja (jer je šuma bila prije regulacije potoka tuđe najnepristupnija i najdalja, pa su šumske štete bile redje, nego u najbližim djelovimaj, a ostavlja netaknutu šumu što je bliža k selu, ma da je vrlo rijedko obraštena. Pitam sada, gdje, kako i u čem sluša g. Dojković teoriju profesora Guttenberga ? Da li tim, što uvadja redoviti prebirni sijek sa 40-godišnjom ophodnjicom? Ili tim, što predlaže čim bržu sječu uz prebirni sijek? |