DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 2´r3 --
Iz ove skrižaljke vidimo, da na prirast u visinu u jednoj
vegetacionoj periodi najviše upliviše množina oborina prediduće
godine i to baš ona množina u mjesecu srpnju i kolovozu.


Ovo nekoliko stranica neka bude kao navještaj jedne veće
radnje o prirastu našeg kraškog drveća, koju kanim u skoro
vrijeme u ovom listu objelodaniti. A. Kauders .



Šumarstvo u Bugarskoj.


u zadnje vrijeme puno se radi oko unapredjivanja šumarstva
u Bugarskoj. Početkom god. 1911. bio je setom šumarskog
odjela imenovan dugogodišnji i vrstni stručnjak na radnom i
književnom polju, g. St. Brnćeff, koji je reorganizovao čitavu
šumarsku službu tako, da je šumarstvo Bugarske danas silno
krenulo naprijed.


Prvo i najglavnije tako zvano »pitanje jajlackog prava*
riješeno je, a to riješenje biti će od velike važnosti za bugarsko
šumarstvo. Jajlaci su velike površine šuma četinjača u Kodope,
Rila, Vitoš i drugih planina, koje su obterećene šumskom pašom,
te sačinjavaju takorekuć dvovlastničtvo, jer dok je zemlja i sve
na njoj rastuće drveće vlastničtvo države, šumska je paša viastničtvo
obćina i privatnika. To dvostruko vlastničtvo silno sprečava
šumsko gospodarenje, jer dok vlastnik šume — država —
nastoji da se odgoji što više i što vrijednijeg drveća, vlastnik
paše hoće, da drveća bude čim manje. To servitutno pravo bilo
je i uzrok tomu, da je veliki dio državnih šuma prešao u ruke
obćina ili privatnika. .Sad je ali to pitanje na temelju § 1.
šumskog zakona riješeno tako, da se pravo paše odkupluje i
da šume postaju podpuno vlastničtvo države.


Drugo pitanje, koje je takodjer u povoljnom smislu riješeno,
jest pitanje o uredjenju bujica. Uslijed prekomjerne paše
i neograničenog haračenja šume, veliki dio bugarskih planina,
osobito na južnim obroncima, jest sasma opustošen i pretvoren
u velika bujična područja. Te se bujice godimice nerazmjerno
šire i nanašaju velike štete poljodjelstvu. Do sada je bilo




ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 274 —


vrlo malo učinjeno, da se tomu zlu pređusretne. Prošle godine
su i u tom siuijeru poduzeti shodni koraci, jer su ustrojene
tri posebne bujičarske sekcije, koje su početkom ove godine
pomnožane na pet. Ta svaka sekcija sastoji od tri šumara
i dvojice mjernika. One rade izključivo oko uredjenja bujica i
pošumljivanja bujičnih područja, tako, da će i taj posao brzo
napredovati.


U povoljnom je smislu riješeno i pitanje o uredjenju šuma.
U tom smijeru bilo je u Bugarskoj do sada učinjeno vrlo malo.
Godine 1911. bila su za taj posao ustrojena posebna odjelenja,
ali nakon trogodišnjeg rađa bila su ona napuštena i posao
obustavljen. Tek prošle godine, kad se je saznalo, da nemože
biti ni govora o pravilnom gospodarenju šuma, dok se one ne
urede, počelo se je opet raditi na tom, da se taj posao obnovi.
Tim povodom bile su prošle godine ustrojene dvije sekcije za
uredjenje šuma, koje su početkom ove godine pomnožane u četiri.


Isto tako radi se silno oko obnavljanja šuma, koje su pašom
ili drugim kojim načinom opustošene.


Ovakove se, većinom niske šume, stave na panj u svrhu,
da iz njih izteraju zdravi izbojci, sječine se ograde plotom
ili drugim kojim načinom, te se čuvaju od popaše blaga, dok
se sasma ne ponove. Tim načinom je do konca god. 1911.
obnovljeno 14,000 ha. šume, a taj posao nastavit će se dotle
dok se sve poharačene šume ne ponove.


I glede obnavljanja visokih šuma počelo se je u Bugarskoj
puno raditi. U jeseni prošle godine sakupljena je po bugarskim
šumarima velika količina šumskog sjemenja, te će se početkom
ove godine ustrojiti veliki broj šumskih vrtova ili biljevišta.


Personalno je pitanje takodjer povoljno riješeno za bugarske
šumare. Početkom ove godine broj je šumarskih činovnika
i službenika znatno povećan a plaća povišena, kako se to
iz slijedeće skrižaljke vidi:




ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 33     <-- 33 -->        PDF

S75 —


B UBAoqznis Bjsata ´BSOAS UBAZI afncjnđ pBJi ´tfpn lA
-ojđ n 8r|qoso i OS´E´J O^ST nnTiQBj ođ 0A05[S0ii ou´inđ


O ´BAiqop ´efuBAO^nđ v[iU9q?rqs poji niafpo n 9riqooso


o o


:^1-
d o 1 lili 1


« to 1 1 1 CO CO


p s 1 1 1
lili


bocs


II
II
o o o O


lili 1 O CP CO 00


l i l i 1 CM 05 CO o


EU
´a 1 1 1 1 1 1 T-< rH


Kl 4^


T3


t-i


o o o
.,_, 1—j 1
11 50 o 1 1 1 1 1 c 1 <=> 1 1 1 1


bD 1 1 1 1 1 1 "* 1 IO 1 1 1 1
g a CO


CM


´O
—1 cS


o o o o o o


>-H fe 1 O O ´^ i 1 1 1 S ´^ ´^ 1 1 1 1


* CO CO CO T-^ CM


!!-( 1 00 os 1 1 o 00 (M 1 1 1


o o o o o O o CD


o CZ) 1 1 1 O (M O 1 1 1 1
o o


o Ttt CM CM Cl I 1 1 CD CM -..: 1 1 1
zi>
>o -» Ttl -41 CO (N CO


T-l -* CO O ©1 , 1 1 rH — OJ Cl CM 00 o O(ojq 1 1 * CO O CM c» IM CO


T-M rH CM CO


o o o o o o o


1 o cjq CM 00 CO o CO


^1


lili


1 1 1 CM l> t^ ^ CO CO -^ 1


fe-DS^ 1 1 1 1
ft


o o o o O
S N aS 1 1 1 1 1 ! III! O ^ 00 -el< o


C 1 1 1 1 1 1 lili O ^?^ O CO CM


^ ~< —1 rH T-(


M


-Ss


N


^ Bi
o u
o


o o o o o


bD s a 1 1 "^ 1 1 1 O O ^ CM =´111 1


1 M 1 1 1 O TI c^:! CM TU 1 1 1 1


s
CO CO (M CM IM (M


> I«


^1


o o o o o o o o


!3 i-j Pq 1 o o O 1 * 1


^ o o — III


1 00 « ^ ^ er-CO 1 CM 1 14

cu t-1 1 1





o o o o o o
o o


C3 O O 1 8 1 ^ 1 o 1 1 1


TlH Oa C3D Ol 1 CM 1 C» 1


o CO i 1 1
jri to -^ -* -rtH ^ CO CQ 1
TH -# to <0 00 CO C-I-- CO CM o o(ojq f-H ´^CO 1 CO


o o o o


CO CM -*t>


1-1 ^ CO


. . .


o


a


^


ft
c6 0


P


a ^ đ 1—» M cS
> .r-05 o cS t>
01 r! 4-^


´—1 ´3 "a
U
a : :
o >
o


O c6 , . c<ž ^


"^ ? o Fi O .n^


C6 0


t^ s s


ICB


o ^ ´5´ H o
o


o


^ ft ._g ^ iS


^ ^ -^ o a


(-1


03


L4 d ^


»


cđ cS 3 O


"S


a
a a 1 a a


0
P a a 1 a


3 C3 0 Cii C3 a 13
15 -r/3 iM ffl ^ ^ S. p P ;2i ^ r-3


fojq i?n5i9X OtI CO T)i in CD C* 00 CJS O f-H (N CO "^





rH


1—( 1—1 T-l 1-H t-<




ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 276 —


U ovoj su skrižaljki nabrojeni samo oni činovnici i službenici,
koji služe u državnoj službi. Osim ovih ima u Bugarskoj
još 33 obćinska šumara i znatan broj nadlugara i lugara.


Uslijed povećanja statusa šumarskih činovnika, te uslijed
proširivanja šumarskih radnja, oćutio se je u Bugarskoj manjak
naobraženih šumara, tako, da se je početkom ove godine moralo
tražiti takove u inozemstvu. Da se tomu zlu barem u buduće
predusretne, odlučila je bugarska vlada početkom godine
1913. otvoriti srednju šumarsku školu u Sofiji. Da se uzmogne
čim prije obaviti omedjašenje šuma, osnovan je već sada 6-mjesečni
tečaj za šumarske mjernike. Isto tako je, da se uzmogne
uzgojiti bolje lugarsko osoblje, otvorila vlada prošle godine u
mjesecu kolovozu nižn šumarsku školu sa jednogodišnjim tečajem
u mjestu Lidjene.


Da pako sve te opsežne radnje na polju šumarstva zadobiju
sankciju zakona, izradjen je po posebnom povjerenstvu šumarskih
nadzornika i šumara novi nacrt šumskog zakona, koji
će doskora biti predložen bugarskom saboru na pretresivanje.
Novi šumski zakon sadržaje sve važne zasade, koje je ustanovila
šumarska znanost i dugogodišnja praksa u Bugarskoj i
u inozemstvu tako, da se već sada može kazati, da će se tim
bugarsko šumarstvo postaviti u isti red sa šumarstvom drugih
naprednijih zemalja. G Petroff.


Osobne vijesti.


Imenovanja Preuzv. gosp. kr. povjerenik, ban kraljevina llrv Si.
i Dalm. imenovao je šumara-računovodju kod ogul. im. obć. Vjekoslava
Bubnja, kr rač. revidentom kod rač. ureda kr. zem. vlade u IX. činovnom
razredu.


Kr. ug. min. za poljodjelstvo imenovao je kod uprave hrv. slav.
erarnih šuma u području kr. nadšum. ureda u Vinkovci kr. šum. inžin.
vježbenika Ottona Jurovich-a, kr. šum. inž. kandidatom u XI. plaćevnom
razredu.


t Dr. Ludwig Dimitz, umirovljeni predstojnik IX. odjelenja u c. k.
ministarstvu za poljodjelstvo umro je dne 24. III. 1912. Bio je mui?velike
stručne spreme i osobiti prijatelj prirode, a naročito obožavatelj
ljepote šumske. Nada sve iztakao se je svojim osobitim zauzimanjem za