DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1912 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 2´r3 -- Iz ove skrižaljke vidimo, da na prirast u visinu u jednoj vegetacionoj periodi najviše upliviše množina oborina prediduće godine i to baš ona množina u mjesecu srpnju i kolovozu. Ovo nekoliko stranica neka bude kao navještaj jedne veće radnje o prirastu našeg kraškog drveća, koju kanim u skoro vrijeme u ovom listu objelodaniti. A. Kauders . Šumarstvo u Bugarskoj. u zadnje vrijeme puno se radi oko unapredjivanja šumarstva u Bugarskoj. Početkom god. 1911. bio je setom šumarskog odjela imenovan dugogodišnji i vrstni stručnjak na radnom i književnom polju, g. St. Brnćeff, koji je reorganizovao čitavu šumarsku službu tako, da je šumarstvo Bugarske danas silno krenulo naprijed. Prvo i najglavnije tako zvano »pitanje jajlackog prava* riješeno je, a to riješenje biti će od velike važnosti za bugarsko šumarstvo. Jajlaci su velike površine šuma četinjača u Kodope, Rila, Vitoš i drugih planina, koje su obterećene šumskom pašom, te sačinjavaju takorekuć dvovlastničtvo, jer dok je zemlja i sve na njoj rastuće drveće vlastničtvo države, šumska je paša viastničtvo obćina i privatnika. To dvostruko vlastničtvo silno sprečava šumsko gospodarenje, jer dok vlastnik šume — država — nastoji da se odgoji što više i što vrijednijeg drveća, vlastnik paše hoće, da drveća bude čim manje. To servitutno pravo bilo je i uzrok tomu, da je veliki dio državnih šuma prešao u ruke obćina ili privatnika. .Sad je ali to pitanje na temelju § 1. šumskog zakona riješeno tako, da se pravo paše odkupluje i da šume postaju podpuno vlastničtvo države. Drugo pitanje, koje je takodjer u povoljnom smislu riješeno, jest pitanje o uredjenju bujica. Uslijed prekomjerne paše i neograničenog haračenja šume, veliki dio bugarskih planina, osobito na južnim obroncima, jest sasma opustošen i pretvoren u velika bujična područja. Te se bujice godimice nerazmjerno šire i nanašaju velike štete poljodjelstvu. Do sada je bilo |