DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 237 - Kod cjepanica od 05 m, duljine slaže se I pr. ra. tako, da se načini jedan križ od 1 m. visine, što čini 0.25 pr. m. drva, ostalih 0-75 pr. m. slože do križa na 1´5 ra. duljine i 1 ra. visine. Ukupna duljina vsložaja iznaša tada 2 m., visina 1 m-, a širina 0-5 ra. Dva pr. ra. slažu se u složaje od 4 m. duljine, 0´5 ra. širine i 1 ra. visine, u kojiraa su cjepanice na oba kraja složene u križ, a ostali raedjuprostor izpunjen uzporedno poslaganima cjepanicama. Kazuraije se samo po sebi, da se može i više ovakovili složaja jedan nad drugim na isti način složiti. Naredba stupa na snagu sa danom oglašenja. Stručna kritika i osobnosti. Na moju skroz na skroz stvarnu kritiku metode kojom kani g. V. D. urediti šumu Drag. lug, odvratio je on nakon punih 6 mjeseci šutnje izvračanjem, negiranjem, zavadjanjem čitatelja na stranputice itd., a gdje to sve nije pomoglo odvratio je prostotom, prikazujuć cijelu kritiku kao posljedicu osobnog antagonizma izmedju nas dvojice i prikazujuć me izmedju redaka neznalicom i denuncijantom. Pročitao sam stoga još jedanputa pomno moju kritiku napisanu u 9. broju S, L. g, 1911., ali nisam mogao opaziti u njoj takovih pasusa, koji bi g. V. D. davali pravo onako se ponjeti, kao što se je u svom odgovoru u III. i IV. broju Š. L. ove godine prema meni ponjeo. Time sam barem po njemu samome rjiešen dužnoga obzira prema njegovoj osobi, a gg. čitatelje molim da mi oproste, ako se i ja poput g. V. D. zabavim ovdje sa stvarima, koje na sam predmet nespadaju, ali iz kojih će cijenjeni čitatelji moći prosuditi, da li g. V. Dojković u obče ima pravo kome predbacivati neznanje i denuncijanstvo, ter objedjivati koga s bog pristranosti kritike. Prije njekoliko godina bila me je zapala zadaća, da se pozabavim sa jednom, po g. V. I), sastavljenom osnovom, koja je već nakon svoga 5 godišnjeg obstanka postala skroz neprovedivom. Osnova je bila, kako je to već kod njegovih sastavaka običajno, puna puncata kojekakovih bombastičkih fraza i na oko stručnih zakučastih pitanja, koje je sastavljač što no se veli zamrsio, i opet s lahkoćom razmrsio tako, da su njeki inače vješti i priznati stručnjaci osnovu u dobroj vjeri propustili i odobrili, bez da su njezine pogreške opazili. Osobito se isticala ona partija osnove, u kojoj se imalo prikazati računanje etata, ta Akilova peta većine uredjajnim poslovima nevještih šumara. Akoprem se je radilo o etatu jednostavne preborne bukove šume od male vrijednosti, koji se je mogao, bez ikakvih skrupula obračunati |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 238 — pomoću Hundeshagenove formule »iižitnog postotka«, to je ipak sastavljač na tri načina nastojao izračunati etat, — e da time pokaže svoje umjeće i okretnost u toj važnoj grani šumarske nauke. Ali na žalost izvirila je i kod njega sudbonosna Ahilova peta, dogodilo se je protivno, jer su u svima načinima računanja etata počinjene takove kardinalne pogrješke, radi kojih bi, recimo u zemlji Hufnagla ili Diiesberga, takav uredjivač bio jedamput za vazda poučen, da za uredjivanje šuma nije dovoljno imati dobru volju, nego da za to treba imati i — solidnoga znanja. Za podlogu svoga računa uzeo je g. uredjivač obhodnju od 100 godina, i 40 god. vrijeme za izravnanje zaliha, što je teoretično i izpravno, no odmah kod računanja etata prvim načinom izračunao ga je po formuli WV + Z (40 g) , , j „ , ., e-= A.n tako, da se svatko pa i najneupucenji laik mora čudom čuditi, kako jedan stručnjak može teoretično skroz izpravno navedene pojmove sa toliko nerazumjevanja praktično izvadjati. Pa kako da se i ne čude, kad bi po teoriji, nakon 100 godišnje obhodnje, morala u šumi biti tolika količina drvne mase, kao da je šuma obraštena sa 1 — 100 godišnjim stabaljem, a po načinu računanja g V. D. nebi u njoj već 41.´ godine bilo ništa za sjeći, jer bi se u prvih 40 godina potrošila ne samo sa danja cijela zaliha, nego i sve ono, što bi u tih 40 godina priraslo. Umjesto drveća, imao bi g. uredjivač u, Sumi r.akon 40 godina potpunu čistinu. f-´rivatni vlastnik mogao bi takovom uredjivaču, još kako tako progledati kroz prste, jer je na koncu konca šuma i drvo njegovo, pak mu je donjekle svejedno, da li prije ili poslije svoje potroši, ali kad jedan uredjivač tako izračunava etat za šume, kojih se uživanje mora za sva vremena i što strožije potrajno osjegurati, onda je to neoprostivo ne znanje. Zatim je htjeo izračunati etat po staroj formuli Kameraltakse WV -- NV E --=: Z + ´ što je takodjer teoretično izpravno, ali je neraza 3. znavajuć se u skrižaljkama iz njih mjesto NV za 10) godišnju šumu uzeo t. ZV. Holzmassenvorrath istodobne šume, koji je kako je poznato, dva puta velik kao NV. Ali ne samo to, usljed takova računa dobio je g. uredjivač rezultat, da mu manjk a zalihe, a taj manjak je on neraznavajuć se opet. ni u predznacima formule ( + ) jednostavno pribroji o k Z i tako ustanovio etat! Kako pako da okrstim ovaj način računanja zbilja neznam. I treći način računanja po novoj formuli Kameraltakse sadržavao je iste pogrješke kao i drugi, a po tom se vidi, da se pogreška u računanju etata po drugoj metodi nije slučajno uvukla, jerbo se nebi valjda »slučajno « uvukla i kod računanja po trećoj metodi. Da ja ovakav način računanja nisam mogao priznati izpravnim, a po tom ni ine nazore glede te osnove, koji su s time u savezu stajali, razumije se samo po sebi. A pošto je sastavljaču i od druge strane dano razumjeti, da su moji prigovori bili umjestni, razumljivo će biti cijenjenim čitateljima, zašto g. V. D. još i danas na mene bjesni. Jedino mi je nerazumljivo, kako on sada dolazi do toga, da meni u svom odgovoru pred javnošću poriče znanje i sposobnost za kritiziranje, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 239 — uredjivanja šuma u obće, kada mu je eto dobro i predobro poznato, da su mi tu sposobnost baš na temelju njegova rada na to pozvati faktori već odavna priznali. Ovaj konačni uspjeh spomenute gosp. osnove bio je jedan od prvih razloga, zašto se je g. V. D. upustio kasnije s menom u osobne zadjevice, a to je ujedao i jedan od prvih razloga zašto je on počeo svima mogućima, dapače i nedoličnima sredstvima proti meni intrigirati, ne bi li mi se osvetio. On jako dobro znade, da taj njegov postupak nije korektan, pak se s toga i boji da nebi izbio na javu, čega radi on već i u spomenutoj stvarnoj kritici, koja nigdje u osobe ne dira, nazire osobnosti. Rekao sam, da me g. V. D. u svom odgovoru na moju kritiku njegove metode o uredjenju Drag. luga naziva još i denuncijantom, i da me potvara, da ja činjenice neistinito prikazujem. Denuncirati znači njekoga »hotimice i potajno, da on za to ne dozna, i da se proti tomu braniti ne može, objediti radi takovih čina, koje on faktično počinio nije, samo zato, da mu se naškodi. Ja sam, kako je svakome poznato, u javnom glasilu sasvim otvoreno, crno na bijelom napisao, da cijeli postupak g. V. D. u pitanju sastava gosp. osnove za Drag. lug nevalja, i da je štetan po zem. zajednicu, koje mnijenje, što ja znadem, dijeli velika većina hrvatskih šumara, učinio sam dakle nješto, ne da škodim drugomu, nego da još za vremena odvratim štetu od njekoga, koji bi ju po mom mnijenju ni kriv ni dužan inače pretrpiti morao. To nitko živ ne može zvati denunciranjem. Denunciranje je po gornjem smislu nješto nemoralnoga, jer počiva na lažnoj objedi, a kad bi se i svaka ina istinita prijava ili upozorenje nazivalo denuncijacijom, onda bi i sve naše redarstvene, političke i sudbene oblasti, koje bez prijavljenja prekršaja i zločina uredovati ne mogu, bile nemoralne institucije. To sigurno nisu, dapače, 1e uredbe su ponos države ! Tipična forma denunciranja u šumarskim stvarima mogla bi biti po mojem mnijenju ova : Nadzorna oblast izašalje stručnjaka X, da izvijesti, je li bi po sadanje i buduće uživatelje njeke šume bilo od koristi da se na molbu sadanjeg uživatelja proda jedan dio stabalja, za koje su obje niže oblasti izvjestile, da bi ga prodati trebalo. Stručnjak X. izvjesti, da je sposobnost stabalja za tehničke svrhe, usljed pretrpljenih nesgoda u mladosti i usljeđ nepažnje u njihovu odgajanju tako slaba, da. ih sa financ. gledišta nije vrijedno dalje držati. Mjesto njih neka se odgoji novo valjano stabalje, a utržak za njih neka se u jednakima obrocima skupa sa kamatama potroši nauživateljetečajem jedne obhodnje. Njekoliko vremena kasnije, buduć su svi okolni šumari bili zabavljeni drugima neodgodivima poslovima, bude tručnjaku X. povjereno, da obavi procjenu stabala u spomentoj šumi. Drugi stručnjak Y. čuvši za sve to, pod izlikom, da ide po drugim poslovima, obadje tu šumu i brže bolje podnese prijavu, kojom objedjuje stručnjaka X. radi toga, što hoće sada njem uživatelju namaknuti sav utržak i time oštetiti buduće uživatelje, a uz put, da ga još u gorjem svjetlu pred oblažću prikaže, nabaci sumnju, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 240 — da je prodaja stabala samo za to po Xu zao;ovarana, da on može procjenu obaviti tj. da je zagovarana iz koristoljublja. Svojim načinom prikazivanja podje stručnjaku Y. za rukom zavesti i uvjeriti inače vještog upravnika Z , da nadzornoj oblasti proti stručnjaku X. podnese prijavu, radi koje bi potonji morao biti veoma strogo kažnjen — kad bi stvar onako stajala kako ju je stručnjak Y prikazao. Ovdje je, kako se iz opisa vidi, denuncijacija očevidna, a sastoji se u glavnom u tome, što je stručnjak X. po stručnjaku Y. izvraćanjem i i krivim prikazivanjem činjenica sigurno u izvjestnoj zloj namjeri objedjen, da je iz koristoljublja dozvolio sadanjemuživatelju šume potrošiti sav utržak od stabalja, koji bi se inače u roku.od jedne obhodnje potrošiti smio , što naprosto nije ´stina, jer je, kako je jur naprvo spomenuto, več davno prije, nego se je znalo, tko će procjenu obavljati, dozvola za sječu stabala izdana bila i jer je još prije izdanja dozvole stručnjak X sasvim jasno preporučio i stručno obrazložio bio, da se utržak ima potrošiti ne po sadanjem uživatelju na jedanput, nego tečajem jedne obhodnje, kako je i stručno opravdano Bi li se g V. D. mogao sjetiti, na koji na vlas ovom sličan slučaj i bili mogao uprti prstom u stručnjaka Y? G. V. D. poziva me u svom odgovoru na moju kritiku, da mu dokažem kad je i gdje je on ovo ili ono rekao, te mi time indirektno imputira, da krivo prikazujem činjenice. I opet mi je čudno, da baš on drugoga radi takova šta objedjuje. Zar se g. V. D. nesjeća, da je on svojom rukom gospodinu I. P. pisanim pismom svojevremeno porekao bio, da je on u uvodu ovoga članka spomenuti račun o računanju etata izveo — akoprem su cijela gosp. osnova i stoga cijeli račun bili pisani njegovom vlastitom rukom. Tko može na taj način sama sebe zatajiti, taj neima prava drugome predbacivati izvraćanje činjenica, a još manje ima pravo tražiti kakove dokaze, kad je eto u stanju i svojim vlastitim dokazalima osporiti istinitost. Nego još nješto. G. V. D. uztvrdio je u svom pismu upravljenom na g. I. P., i to, da on nije izračunavao etat u naprvo spomenutoj osnovi nego — pomislite — njegov nadlugar! Čast doduše našima nadlugarima, ali ako oni bez šumarskih škola imadu toliko znanja, da im se može, i još k tomu bez ikakve naknadne kontrole, povjeriti uredjivanje šuma, čemu se onda ide u obće u šumarske škole. Šumari, nadšumari, nadzornici i drugi šumarski činovnici nisu po tora tumačenju ništa drugo negtf puki suvišni parasiti, koji pod izlikom njekakova osobitog šumarskog znanja beru zabadava svoje plaće, a mogli bi ih sasvim lahko zamjeniti jeftiniji nadlugari. Kad sami Šumari do svoga znanja i važnosti njegove ovoliko drže, što da onda do njihova znanja drže drugi pozvani i nepozvani faktori. Red je sada na cijenjenim čitateljima da sami odluče, čijem će prikazivanju činjenica povjerovati, i na kome će ostati oni častni naslovi, kojima je g. V. D. mene u svom odgovoru počastio. Alfoprem je g. V. D. s gnjušanjem odbio svaku dalnju polemiku s menom 0 osnovi Drag. luga ja ću se ipak, čim to prostor Š. L. dopusti, osvrnuti na njegove »stručne« izvode u samom odgovoru napisane i crno na bijelom otisnute, jer se barem nje neće nitko ufati negirati. B. Kosović . |