DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 218
Pa je li je draganićka šuma zaista tako malena, da je za
njeno potraj no uživanje potreban prebirni sijek. Nipošto. Draganićka
šuma ima blizu 6000 jutara, te je osim šume turopoljske
imovne općine, jedna od najvećih šuma z. zajednica
cijele kraljevine Hrvatske i Slavonije.


Konačno bi se prebirni sijek imao uvesti na mjestima, koja
odgovaraju ustanovama § 6. i 7. šumskoga zakona, dakle kod
šuma zaštitnih, na velikih strmina, na velikih visina, na obalah
velikih rijeka, gdje tlo nije zaštićeno pećinama i tvrdim kamenjem,
i napokon na letećem pijesku. Nu pošto draganićka šuma
obzirom na svoju stojbinu ne spada u spomenutu kategoriju
šuma, to je i uvedenje prebirnoga sijeka skroz na skroz neopravdano
i proti ustanovama postojeće naredbe, a konačno i
u gospodarstvenom obziru po zem. zajednicu od velike štete.


(Svršit će se).


Trgovačke uzance (uvjeti) koje vrijede na bečkoj
burzi za trgovinu sa svim vrstima drva.


Valjaju od 1. travnja 1911.
(Svršetak).
§ 96. Maksimalni broj komada. Ako nije utanačena
kakova druga pogodba, ima se po jednoj bačvi dobaviti slijedeći
maksimalni broj duga i dana.


Debljina Debljina sljubglave
duge nice dna Duge Duge 1


Broj
Broj


"1,0 mm ""Ao mm "1,, mm "/,„ mm


Komada
Komada
´U 15 13 6 5 20-28 35 ]´2


17 15 7 6 30—38 37 12


1-1´/, 19 17 8 7 40-5B 40 13


23 20 9 8 60-85 43 14


3-4 V, 26 ´23 9 8 90 -135 45 15


5-6 28 25 10 9 140—200 48 16


7-9 31 ´28 11 10


10 13 35
31 13 11


"/ii mm "/.o mm
1 Komada Komada
j 14—18 36 38 11


i




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 217 —


sječu primijeniti vrsti drveća, svrsi gospodarstva, potrebama
šumoposjednika i stojbinskim odnošajem.


Ako je šumska površina tako malena, da se potrajno uživanje
šume može osjegurati šumoposjedniku samo prebirnom
sječom, tad valja taj način sječe doista i uvesti. Osim toga
imati će se prebirna sječa zavesti i na onih mjesti, gdje ju
§ 6. i 7. šumskoga zakona odredjujk


Pita se sada, da li je na temelju koje god ustanove § 19.
opravdano uvedenje prebirnoga sijeka u draganićkoj šumi.


Prva alinea § 19. kaže, da se kod izbora vrsti sječe imadu
uvažiti sve postojeće prilike, naročito vrsti drveća, svrha gospodarstva,
potreba šumoposjednika i stojbinski odnošaji.


Jesu li dakle vrst drveća, svrha gospodarstva, potreba šumoposjednika
i stojbinski odnošaji takovi, da traže uvedenje prebirnoga
sijeka? Nisu. Nijedno, ni drugo, ni treće ni četvrto
nemože opravdati uvedenje prebirnoga sijeka.


Za hrastovu šumu, a naročito ža takovu, kakova je šuma


z. zajednica Draganić koja se nalazi većim dijelom jošte u vrlo
lijepom sklopu i sadržava gradju od neprocjenjive vrijednosti
je prebirni sijek gotova propast i uništenje, jer se šuma prebirnim
sijekom proredjuje, lijepo porasli hrastovi sa ravnim i
visokim deblom kvare u svojoj tehničkoj vrijednosti te pretvaraju
u ogrijev, a time sastojini nanosi neizmjerna šteta, pa ipak
nijednoj gospodarskoj potrebi zemljištne zajednice kano što su
uživanje paše, žirovine, produkcija kolja ne udovoljuje, dapače
radi proti ovim potrebama.
A što se tiče stojbinskih odnošaja, to ovi pogotovo nezahtijevaju
uvedenje prebirnoga sijeka, pošto se sva draganićka
šuma nalazi u ravnici. Dakle na temelju ustanova alineje prve
§ 19. uvedenje prebirnoga sijeka u ničem nije opravdano i ako
bi se na temelju tih ustanova uveo, to bi se moglo dogoditi
samo usljed potpunoga ne razumjevanja ustanova spomenutog
§ i nepoznavanja naravi prebirnoga sijeka.


Prebirni sijek imao bi se nadalje uvesti samo onda, kad
je šumska površina tako malena, da se potrajno uživanje šume
može osjegurati samo prebirnim sijekom. 17




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 216 —


iznosi samo 238´9K. da će se zemljištna zajednica Draganić oštetiti
svake godine za 265-1 hektolitra ili u novcu za 2651 krunu.


Po tom se niti u ovom smjeru ne udovoljuje, a niti može
udovoljiti gospodarskim zahtjevima z. zajednice Draganić, već
se ti zahtjevi usljed godišnjega umanjivanja žirovine izravno
vrijedjaju i oštećuju, bez da će im se ikada moći udovoljiti. U
ostalom, da se prihod na žiru godimice i ne umanjuje, već od
godine do godine raste, ipak se gospodarskim potrebama te
zem. zajednice pri uporabi redovitoga prebirnoga sijeka nebi
moglo u pogledu uživanja žirovine udovoljiti, pošto je u prebirnoj
šumi bez ogradjivanja »šumskih vrtića« žirenje svinja
upravo tako isključeno kano i uživanje paše.


I tim sam jasno i nedvojbeno dokazao, da se šumskim
gospodarenjem, komu za podlogu služi redoviti prebirni sijek,
nemože udovoljiti gospodarskim potrebama ovlaštenika niti u
pogledu paše, niti u pogledu produkcije vinogradarskog kolja, a
niti napokon u pogledu uživanja žira, a kad_ se tim vitalnim
interesima nemože udovoljiti, onda takovo gospodarstvo, koje
ne promiče ciljeve razložnog šumskog gospodarstva, dapače
radi proti njima, nevalja, pak osnova, koja takovo gospodarenje
budi izravno budi neizravno podupire odnosno propisuje, neima
prava na opstanak, te ju nijedna oblast odobriti ne može.


Gospodarska osnova z. zajednice Draganić protivi se mnogim
pozitivnim ustanovama, naročito § 19 naputka za sastavak
gospodarskih osnova i programa kr. zem. vlade od 23/4 1903.
broj 23152.


Odmah u početku svoje rasprave, na strani 426 Sum. lista
od mjeseca listopada i studena pr. godine ustvrdio sam, da se
gospodarska osnova za z. zajednicu Draganić, koja se osniva
na redovitom prebirnom sijeku, protivi ustanovama § 19. priloga
D. naredbe kr. zem. vlade, pa se ta osnova već stoga
gledišta odobriti ne može.


Ovu tvrdnju želim sada dokazati.
§ 19. spomenute naredbe doslovno glasi:
Kod izbora načina sječe u visokih šuma (čiste, oplodne,
preborne, hrpimične itd.) valja uvažiti sve postojeće prilike, te




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 215 —


Istina, da se taj gubitak neopazice, ali ipak konstantno


Tiadomještava razvojem slabijih stabala u jača, nu ipak se on


uraštavanjem slabijih stabala u jača nemože potpuno nadoknaditi,


a naročito ne onda, kada se pošumljivanje neobavi valjano


pravodobno i potpuno. Nu takovo dizanje rodne snage šume


na žiru biva i kod čistog te oplodnog sijeka, pa s toga u tom


smjeru neima izmedju jednog i drugog načina sječe nikakove


razlike.


Medjutim nas ovaj čas nezanima apsolutna visina toga


gubitka koliko pitanje, dali se takav gubitak na žiru trpi takodjer


kod čistoga, i oplodnoga sijeka i dali je taj gubitak tu veći ili


manji nego kod redovitog prebirnog sijeka.


Da to pitanje riješiti uzmognemo, valja samo znati, kolika


je- površina redovite godišnje sječine, broj posjeći se imajućih


stabala kano i količina žira, što ju sječom stabala na redovitoj
-godišnjoj sječini čistoga i oplodnoga sijeka gubimo.
Sve ovo vidimo u skrižaljki B. Ovdje je i površina redovite
godišnje sječine i broj stabala, i količina žira kako za obilno


— tako i za srednje — i slabo — rodnu godinu točno izračunana,
te iznosi za prvu 238´9 hektolitra. Prema tome je
dakle gubitak na žiru kod redovitog prebirnog sijeka veći od
onoga kod čistog i oplodnog sijeka za 504—238´9 hl = 265-1
hektolitra na godinu, ili, na 88 godina za 265*1 X 88 =
23328-8 hektolitara, što vrijedi 23-328-8 X 10 = 233-288 kruna.
Isti resultat pokazati će se — ali u manjoj mjeri — ako
sravnimo gubitke na žiru kod redovitog prebirnog, te čistog i


oplodnog sijeka za srednje — i slabe — žirne godine.


Konačni resultat ispasti će uvijek u prilog čistog odnosno


oplodnoga sijeka.


Ne stoji dakle tvrdnja, a naročito ne za draganičku šumu,
da će se uvedenjem redovitoga prebirnoga sijeka povećati godišnji
prihod na žiru, ako se mjesto oplodnoga sijeka uvede
redoviti prebirni sijek, nego obratno stoji; stoji da će se uvedenjem
te vrsti sječe prihod na žiru svake godine za 504 hektolitra
umanjiti, a prema oplodnom sijeku, gdje taj gubitak




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 214
I. prije sječe
litar;
1. od stabla A (koje se ima
posjeći) ... . 40
2.
od stabala 1—7, (2+4+4+6+6+6+12) =: 40
Ukupno .... 80
II. nakon sječe
1.

2. od stabala 1—7 :
40


b.
u ime viška uroda 40X0-5X0-25 = . . . 6
ili ukupno . . . .46
Sravnimo li količinu žira pod I i II, to se ukazuje razlika
ili manjak od 80—45 = 35 litara kod svakog izvaditi se imajućeg
stabla. Mi ćemo dakle nakon sječe imati kod svakog posječenog
stabla manjak od 35 litara usprkos tome, što smo
dopustili, da preostavša stabla za 507o bolje i obilnije rode,
a to znači kod 1440 komada hrastovih stabala golemi gubitak
od 35X1440 = 50.000 litara ili 504 hl; a to čini za sve
ophodnjice ili kroz 88 godina 504X88 = 44352 hektolitara u
vrijednosti od 443.352 K. Primjećujem, da je postotak radovitosti
stabala, koja nakon sječe nastaje usljed intenzivnijega
upliva sunca, svjetla i zraka, sa 507o doista tako velikim poprimljen,
da se absolutno u nikojem slučaju nesmije više povisiti.
Isto tako je predpostava, da se upliv sunca, zraka i svjetla
proteže na ´A krošnje naokolo stojećih manjih stabala, te da
se uplivom rečenih elemenata tangira svaki put 7 komada hrastovih
stabala, više no primjerena, pak se taj upliv u nikojem
slučaju ne može većim poprimiti, a niti na više stabala protegnuti.
Prema tome je pri zadnoj godini gubitak žira od 504 hl,
posve primjeren, te mu nemože biti prigovora.


II. Gubitak na žirovini kod čistog i oplodnog
sij.eka.
Kod redovitog prebirnog sijeka gubimo dakle u obilno
rodnoj godini svake godine 504 hl. žira




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 15     <-- 15 -->        PDF

213


Ostalih 7 komada, koji su naokolo A, neka rode žirom
prema tablici A II, kad je potpuni urod, sa sljedećom količinom:


1) Stablo broj 1 sa . 2 litre
2) Stablo broj 2 i sa 4 litre
3) Stablo broj 3 sa 4 litre
4) Stablo broj 4 sa 6 litra
5) Stablo broj 5 sa 6 litra
6) Stablo broj 6 sa 6 litra
7) Stablo broj 7 sa 12 litra
8) Stablo broj A sa 40 litra
Sli.


Uzmimo sada, da u gornjoj slici 1. stablo A. koje će se
izvaditi, u punoj žirnoj godini urodi, kako jur navedeno, sa
40 litara žira, a od naokolo stojećih tanjih stabala, kojih neće
nikada biti više od 8, neka njih 7 rodi žirom i to ukupno sa
40 litara, što je razmjerno prema glavnom stablu vrlo mnogo,
predpostavimo nadalje, daće ova manja stabla od 1 — 7 nakon
sječe najjačega stabla A. sa 50% obilnije uroditi nego što su
radjala prije sječe i napokon, da će se upliv sunca, svjetla i zraka
protegnuti ča na ´A krošnje preostajućih stabala dočim će rodovitost
ostalog dijela ostati ista kano i prije sječe, jer na te
djelove svjetlost sunca i zrak imadu isti upliv kano i prije sječe:
to ćemo na spomenutih 8 stabala imati sljedeću količinu žira:




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 212 —


Skrižaljka A. izkazuje za razne debljinske razrede i razne


stupnjeve sklopa sastojina (pri raznoj udaljenosti stabala), urod


žira po stablu i po jutru u litrama za obilno, srednje i slabo


rodne godine.


Ova skrižaljka može se uzeti, da predstavlja minimalni
prihod na žiru, a služi kano podloga k skrižaljki B, koja izkazuje
količinu žira po stablu i jutru za sve debljinske razrede,
te na redovitoj sječini za jednolične hrastove sastojine u draganićkoj
šumi prema slučaju II. skrižaljke A,


Obzirom na sklop, obrast, te promiješane debljinske razrede
trebalo bi, da sam sastojine u draganićkoj šumi subsumirao pod


III. skrižaljke A*, i prema tome obračunao godišnji prihod, odnosno
gubitak na žiru, kako kod redovitoga prebirnoga, tako i
kod oplodnoga sijeka.
Ja toga nisam učinio, a nisam učinio zato, što skrižaljka


II. A. pruža povoljnije uvjete za redoviti prebirni, a nepovoljnije
za oplodni sijek, pa kada mi uspije dokazati, da se i uz ove
povoljnije uvjete, kod redovitog prebirnog, a nepovoljnije kod
oplodnog sijeka za prebirni sijek ukaže nepovoljna bilansa, odnosno
veći gubitak na žiru, to je jasno, da će uz nepovoljnije
uvjete, kako ih pruža za redoviti prebirni sijek skrižaljka A. III,
biti gubitak na žirovini još veći.
Ja ću najprije iskazati gubitak žira pri izvadjanju redovitoga,
prebirnoga sijeka uzimajuć količinu, kojom pojedino stablo
rodi, iz tablice A II, a za tim ću obračunati onaj gubitak, što
ćemo ga pretrpiti, ako rabimo čisti odnosno oplodni sijek.


I. Gubitak žira pri redovitom prebirnom sijeku.
Narišimo si u u slici 1. str. 213. grupu stabala od 1—8, a
medju njima stablo A, koje se prebirnim sijekom ima iz te
grupe povaditi.
Okolo izvaditi se imajućeg stabla A, neka je 8 komada stabala
manje dimenzije, na kojih 8. osmo stablo, pošto je odveć
neznatne debljine, a osim toga kržljavo i potišteno, posvema
odpada.




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 13     <-- 13 -->        PDF

211


kaz
urodu na stablu, na 1 jutru te 1 god. sječine u drag. šumi.


Gođignja sječina


u


1—3
-a


o


d


>


o


22-42


22-42


18-90


18-90


3-68


,2


02


455
2´7
170
20a
180


i 129


1360


448
127
69
77
95


1


> 131


945


192
50
60
65
25


i 23


pri urodu


a


a o


´—9
c


o


d TS


d


03


žira
litara


910
868
1020
2090
2160


5160


12208


896
50 i
414
770
1140


5240


8968


384
200
360
550
300


920


228
217
265
522
B40


1290


3052


224
127
104
193
286


ISIO


4243


96
50
90
138
75


230


a
o
Opask a
«
114
109
117
261
270
1
645
1526
112
63
52
97
142
645
340
48
25
45
69
38
116


3-6S 405 2714 1 679 340 1
45-00 2710 23890 1 5974 :2987 1




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 12     <-- 12 -->        PDF

210 —
B. Izu
vjerojatnoj množini žira pri punom, srednjem i slabom


u


o


S


M


»


H


1
2
3
4
6
6
7
8
9


1
2
3
4
5
6
7
8
9


1
2
3
4
5
6
7
8
9


Naziv
rudine T3
(U
C3
i-*
1—3
a
c3 > o
m
oa
ft
3
c3
a
0;
´0
t> o a
,-1 ^
Visoko
Uliupno
10—20
21-3 0
31—40
41—50
51—60
61—70
71-8 0
81—90
sn2806
2806
57206
27255
21201
26107
22603
11514
3966
879
574
1713(14
20 30
9-70
7-60
9-30
8-05
4-10
1-14
0-31
02 1
60-71
33-29
15-91
1-246
15-25
13-19
6-72
1-87
0 51
034
99 54
Sušje
Uliupno
io—ao
21—30
31—40
41-5 0
51-6 0
61-7 0
71-8 0
81—90
91 +
2114
)
12114
49650
13912
7505
8509
10430
8001
3657
1553
1449
104649
23-70
6-68
36 0
4-09
500
3-78
1-73
0-73
0-69
50-00
47-40
13-36
7-20
8-18
10-00
7-56
3-46
146
1-38
Jelas-
Karabno
10-2 0
21-3 0
31-4 0
41-5 0
51-6 0
61-7 0
71-8 0
81—90
91 +
710
37034
9662
11575
10509
4830
1915
1034
763
752
52-16
13 61
16-16
14-80
6 80
2-70
1-46
1-07
1-06
47-50
12-40
14-70
13-50
6-20
2-45
132
0-97
0 96
Ulsupno 710 78074 109-8-2 10000
Sveukupno 5630 354027


Na 1 stablu


Na 1 jutru ima


ima


pri urodu pri urodu
,91
at a a
a
o
rt
1=
u
a 0 a 0
Cl
a
0


žira
litara


2-0 0-50 0-26 40-60 10-15 507
4 0 1-00 0-50 38 80 9-70 4-85
6-0 1-BO 0-75 45-60 11-40 5-70
100 2-60 1-25 93-00 24 25 U-60
12-0 3 00 1-50 96-60 24-15 1207


1


MOO 10-00 5-00 280-40 . 57-60 28-80


)


545-00 136-25 6812


2 0 0-50 0-25 47-40 18-85 5-92
4-0 1-on 0-60 26-72 6-68 3-34
6-0 1-50 07 5 21-60 5-40 2-70
10-0 1-50 1-25 40-90 1012 5-06
120 3-00 1-50 60-00 15-00 7-50


1


[40-0 10 00 500 277-20 69.10 34-55


J


478-8-2 118-15 59 07


2 0 0-50 0.25 104-32 26-08 13-04
4-0 1-00 0-50 54-44 13-61 6-80
6-0 1-50 0-75 96-96 24-24 12-12
100 2-50 1-25 148-00 37-00 18-50
120 3-00 1-50 81-60 20 40 10-20


1


>40-0 1000 5-00 251-60 62-90 31-45


j


1 1 736-92 184-23 92-11


ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 209 —


žaljka A.


i raznoličnih sastojina na 1 jutru i na 1 stablu.


Na jutru ima Na 1 stablu ima
"ča
pri urodu pri urodu iS


-i
M


m
stapusredslapusredslam
o bala nom njem bom nom njem bom 03


"5´


a
Ot



žira zira


>S x> S" broj
3 a & 03 litara litara o


EH a b C đ


e 1 f g M i 1 J


II i. U sklopu i pod pritiskom jačih stabala.


Za 107„
1 10—20 4 16 360 1-80 0-45 0-225 žira
2 21-30 5 25 230 3-60 0-90 0-460 manje
3 31—40 6 36 159 5-40 1-35 0-675


nego


4 41-50 7 49 117 9-00 2-25 1-125 pod II.
5 51—60 8 64 89 10.80 2-70 1-350
6 61—70 9 81 Ostane


1
)


V
71—80 10 100 } 58 \ 40 10 00 5-000 I. jer mu
81—90 11 121 1 slabiji


« 1
1 deb. rar.


9
91 i +


) ne škode


Ili. U sklo[ )u, ali s jed ne St rane % kr ošnje otvoi ena


1 10—20 4 16 360 2-025 0-506 0-253
2 21—30 6 25 230 4-050 1-0 3 0 506
3 31—40 6 36 159 6-075 1-5-20 0-759
4 41—50 7 49 117 10-125 2-530 1-266
5 51—HO 8 64 89 12150 3-040 1-520
6 61—70 9 81
7 71—80 10 100


1\


58
} 40-00 10-00) 5000


8
81—90 11 121


9 12 144


81 i + I




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 208
Skri


ob urodu žira pri raznom gustom sklopu u jednoličnili


133 Na 1 jutru ima Na 1 stablu ima


L>
h 05 cS


a pri urodu pri urodu


M


C3 stati
pusredslapusredslaM


*3


J4 o bala nom njem bom nom njem bom


ff m
cS
X! a CD
žira žira a,


c3 5° broj


o


3Q litara litara
EH a c d e 1 f 1 g h 1 i 1 j


1. Slučaj. Na posve prostom stajalištu.
^ ´


1
10—20 8 64 90 3*50 90 45 4 1 0-5
21-30 10 100 58 468 115 57 8 2 1-00


a


3 31-40 12 14+ 40 480 120 60 12 3 1-50
4 41—50 14 196 29 580 145 73 20 5 2-50
5 51-60 16 ´254 22 528 132 66 24 6 3-00
6 61-70 18 ) 324
7 71-80 20 ! 400 600 150 75 40 10 5-00


1


8 81—90 22 ( 484
9 91 i + 1


1





ii. s»lučaj .U sl< (lopu sasto jina i stog ( lebij. razre da
o


o


1 10—20 4 16 360 720 180 90 2 0-50 0´25
2 21—30 5 25 230 920 "30 115 4 1-00 0-50 a
3 31—40 6 36 159 954 277 138 6 1-50 0-75 C3
4 41—50 7 49 117 1117 279 139 10 2-50 1-25 >tsi
5 51—60 8 64 89 1068 267 131 12 3´00 1-50 6 61—70 9 81 a


7
71—80 10 100 1


1160 290 145 20 5-00 2-50 a


8
81—90 11 121


Š 58


9
91 i + 12 144 )


o
o


CS
S]




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 207 —


čini kod zem. zajednice Draganić 6000 X ^ e = 5000 jutara, a
usto neće se milijuni izbacivati za ogradjivanje »šumskih vrtića*.
Ili ako i to nebi bilo dosta, onda treba pašnjak posvema izlučiti
iz šume.


U tom slučaju biti će gospodarstvo posvema slobodno. Sa
šumom gospodariti će se prema pravilima šumarske znanosti, a
sa pašnjakom kano sa objektom, komu je glavni cilj produkcija
paše. A bude li to, onda se neće trebati uteći kojekakvomu
„zasebnom šumskom gospodarenju", koje nevodi i ne može
dovesti do nikakova cilja, već samo do rugla te propasti šume,
pa i same zem. zajednice.


Daljnje vrlo važno, da upravo životno pitanje za draganićku
zem. zajednicu je žiro vina. Čuo sam sa više strana isticati,
da je donjekle i taj razlog uredjivača draganićke šume ponukao
na uvedenje redovitoga prebirnoga sijeka, jer uredjivač te šume
drži, da će se uporabom redovitoga prebirnoga sijeka povisiti
produkcija žira, a tim podići u Draganiću i svinjogojstvo.


Istina, Draganičaki velikim trudom i marom te u velikom
broju goje svinje, pa neima dvojbe, da će se blagostanje ovlaštenika
zem. zajednice Draganić znatno dići, ako im se uzgoji
šuma, koja će što više i što češće roditi žirom. Nu da će se taj
cilj polučiti uvedenjem redovitoga prebirnoga sijeka, to ne stoji,
jer ako i stoji, da se proredjivanjem diže rodna snaga pojedinih
stabala, pa i cijele šume, to ipak ne stoji, da će se uvedenjem
redovitoga prebirnoga sijeka povećati godišnji urod žira.


Da je tomu tako evo dokaza. Redovitim prebirnim sijekom,
kako ga uvadja g. Dojković, posjeći će se uvijek samo najjača
i najljepša hrastova stabla (od 65 cm gore). Usljed toga pasti
će žrtvom sjekire upravo ona stabla, koja najviše i najbolje rode
žirom, dočim će slabija sa manjom rodovitošću ostati u šumi.
Stabla, kakova se ovdje redovitim prebirnim sijekom na sječu
predlažu, dakle stabla od 65 cm i veće debljine, kad je dobra
žirna godina, mogu uroditi i sa 1—2 hl žira, nu ja ću uzeti
samo 40 litara.


U svrhu razjašnjenja kašnjijih mojih izvoda navesti ću ovdje
dvije skrižaljke i to skrižaljku A i B.




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 206 —


Sračunamo li sada sve troškove skupa, to ćemo imati za
ogradu od 3 m ukupni trošak od K 3.90, a prema tome na
1 m K 1.30.


Pošto se prema računu na strani 460 „Šum. lista" od g.
1911. imade godimice ogradjivati dužina od 25-15" X 1440 =
36.173" ili 68.828-7 metara ili okruglo 68.829 ra, to će ogradjivanje
za 1 ophodnjicu od 22 godine iznositi 68.829X22 =
1,514.238 metara, a za sve četiri ophodjice kroz 88 godina
1,514.238X4 = 6,056.952 metara.


S razloga pako, što će takova ograda moći izdržati najviše
samo 11 godina, te s razloga, što mlada hrastova branjevina
ima barem 23 godine ostati pod zabranom, što će se
tečajem svake ophodnjice od 22 godine ograda imati dva puta
graditi. Prema tome iznositi će ukupna dužina svih ograda i za
sve ophodnjice 6,056.952 X 2 = 12,113.904 m.


Pošto 1 metar ograde glasom gornjega obračuna stoji


1.3 K, to će ukupna ograda od 12,113.904 metara stajati
12,113.904 X 1-3 = 17,748.075 K u gotovom novcu bez kamata.
Odavde proizlazi, da se radi tih neizmjernih troškova, koji
nadilaze svaku, pa i najveću financijalnu snagu zem. zajednice
Draganić, ne će moći „vrtići" niti žicom ogradjivati. A kad je
tome tako, da se kod redovitoga prebirnoga sijeka mlade kulture
radi neizmjernih troškova ne mogu ogradjivati i tako zaštititi
proti pasućem blagu, onda se mora ili napustiti paša, a provadjati
pošumljivanje, ili napustiti pošumljivanje pa dozvoliti pašu.


Valja naime ili udovoljiti ustanovama šumskoga zakona
i pošumljivanje svom eneržijom provesti, te u tom slučaju strogo
zabraniti pašu, ili proti postojećem šum. zakonu napustiti pomladjivanje,
pa dozvoliti pašu. Paša i pošumljivanje bez umjetne
zaštite pomlatka kod redovitog prebirnog sijeka nemože usporedo
postojati.


Hoće li se. dakle uz pošumljivanje omogućiti i uživanje
paše, valja za buduće šumsko gospodarenje odabrati oplodnu
sječu sa visokom ophodnjom od najmanje 160 godina, pi će
biti i šume i paše na pretek, jer će se kod ovoga načina sječe
paša moći vazda uživati na Ve ukupne šumske površine, što




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 205 —


Nakon toga preostaje mi da se osvrnem samo još na jedan
način ogradjivanja, na ogradjivanje žicom. Ovaj način bio bi
svakako jedan od najshodnijih i najjednostavnijih, nu svakako
skup kao i ogradjivanje trnjem. Jer bi za tu vrst ograde trebali
na svaka tri metra po 1 stup od 2 m, na kojemu bi dolnji kraj
na 0*5 m ostao neodjelan, pa bi se tim krajem ukopao u zemlju,
a u ostalom dijelu od 1*5 m dužine imao kvadratični prosjek
sa stranicom od 15 cm. Na ovaj stup imala bi se od zemlje
počimajuć do visine od 0*6 m pričvrstiti mreža od žica sa
oknima od 10 cm u kvadratu.


Odavde dalje pa do visine 1-5 m dakle na širinu od 1 m,
u udaljenosti od 20 do 20 cm imale bi se nategnuti i na stup
pribiti žice od 2*8 mm.


Prema tomu trebalo bi za svaku takovu ogradu od 3 m
dužine:


1) po 1 stup prije naznačene dimenzije;


2) mreža od žica sa 3 m dužine i 0´5 m širine;


3) 15 m žice (br. 28) t. j . žice sa 2-8 mm debljine.


I. Stup od 2 m duljine, dole na 0 5 m neotesan, a odande
na dužinu od 1*5 m odjelan, sa kvadratičnim prosjekom od 15 cm,
stajao bi i to;
1) drvni materijal Kl. —
2) rezanje i tesanje » 0.30
3) dovoz na lice mjesta . . . . . . . » 0.10
4) ukapanje u zemlju » 0.20


ili ukupno . . . K 1.60


II. Materijal od žica pako stajao bi po cjeniku tvrdke
Jergitsch i sinovi u Celovcu i Gradcu i to:
1) 3 m duga, 0"5 m široka mreža od žica br. 28 sa okom
od 10 cm po 1 D m 1 krunu, a po tom za (3 X 0-5 m) = 1´5 D m
K 1.50;


2) žica br. 28 t. j. od 2-8 mm debljine 1 m po 3 fil., a po
tom 15 m K 045;


III. Eadnje oko pribijanja i natezanja žica na dužinu od
3 m, te pribijanja mreže od od žica K 0.35 materijal i radnje
skupa K 3.30.


ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 204 —


proizvodnja ogradnog materijala u vlastitoj režiji jeftinijim za
48,749.298—25,824.360= 22,924.938 K.


Premda je dobava ogradnoga materijala u vlastitoj režiji
puno jeftinija, ipak sa i tu troškovi proizvodnje te troškovi
ogradjivanja tako ogromni, da se na zaštitu pomlatka proti
pasućera blagu, rabeći za ogradjivanje kolje i trnje, ni pomisliti
ne može.


Pri svem tom ali zem. zajednica, akoprem bi morala kupiti


16.000 jutara zemljišta, nebi imala niti valjane paše, a niti
valjanog vinogradarskog kolja.
Valjane paše ne, jer bi se zasadjena mjesta sve više sgušćivala,
a površina starih šuma, gdje najviše paše imade, nestajal´a,
dok nebi na koncu izčeznula i zadnja stopa paše. Osim
toga bi se usjed silne rascjepkanosti, koja će u staroj šumi već
nakon prve i druge ophodnjice nastupiti, silno oteščalo i samo
uživanje paše. Isto se tako nebi paša mogla uživati na kupljenom
posjedu, jer taj bi morao služiti za produkciju trnja i kolja-


Istina, da bi se proredjivanjem mladih sastojina mogla paša
poboljšati, ali izmedju stabala gusto obraštene mlade šume neima
nikada valjane paše. Valjanog vinogradarskog kolja pako ne bi
imala z. zajednica, jer bi se sva potreba na vinogradarskom
kolju morala namirivati iz prorede, od slabog, nevaljalog i lošeg
materijala, od grbavih, kržljavih, na polak osušenih hrastića te
inih vrsti drveća.


Preosiaje sada jošte pitanje, ne bi li se ogradjivanje vrtića
na drugi koji, jeftiniji način dalo izvesti, na pr. samcem ili žicama.


Ogradjivanje vrtića samcem je isključeno, jer bi svu šumu
prerovali šamcevima tako, da se kroz nju kašnje ni proći nebi
moglo, a osim toga nebi bilo ni jeftinije. Istina, da bi se tim
načinom ogradjivanja prištedio ogradni materijal, te bi i nabava
novoga zemljišta mogla izostati, nu pri svem tom bilo bi to
ogradjivanje, kako prije rečeno štetno, jer bi se šamcevi nakon
otvorenja branjevina morali na hiljadu i hiljadu mjesta zasuti,
samo da se omogući kolni prolaz. Da bi se tim i mnoge mlade
sastojine djelomice morale sasjeći i to stoji.




ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 5     <-- 5 -->        PDF

-- 203 —


K ovim troškovima pridolazili bi jošte izdatci za poslove
samog ogradjivanja, koji iznose u gotovom, kako je to već
obračunano 10,301.928 milijuna kruna, te bi tako ogradjivauje
tečajem svih četirijuh ophodnjica stajalo u gotovom novcu bez
ikakovih kamata 38,448.000 + 10,301,928 == 48,749.928. U
drugom slučaju, kad bi z. zajednica Draganić ogradni materijal
u vlastitoj režiji producirala, trebala bi si ponajprvo kupiti potrebno
šumsko zemljište i to 12 000 jutara za proizvodnju trnja,
a 4000 jutara za proizvodnju kolja.


Uzmemo li sretni slučaj, da bi se takvo šumsko zemljište
u okolici moglo kupiti uz cijenu od 200 K na jutro, to bi ku-.
povnina za ovo zemljište iznosila 16.000X200 = 3,200.000 K.


Predpostavili se sada, da proizvodni troškovi za 1 voz
trnja iznose samo 20 filira, a za 1 kolac 2 filira. to će ti troškovi
iznositi i to:


1. za trnje: 12,303.360X0-20 = 2,460.672 K
2.
za kolje: 230,688.000 X O´OŽ = 4,613.760 K
ili ukupno 7,074.432 K
Nejamčim, da su ti troškovi za proizvodnju toga ogradnoga
materijala zaista dostatni, nu svakako stoji, da sačinjavaju minimum,
i da se k njima moraju bezuvjetno jošte priračunati kamati
od glavnice sa 3,200.000 K, izdane ze kup šumskoga
zemljišta.
Ja ću tu zaračunati samo jednostavne kamate uz 3% za
produkciono vrijeme od 88 godina.
Čineći to, dobiti ćemo u ime tih jednostavnih kamata svotu
od 3,200.000 X 0-03 X 88 = 8,448.000 K. Priračunamo li k ovoj
svoti prije obračunane proizvodne troškove, dobiti ćemo ukupno


7.074.432 + 8,448.000=15,522.432 K. Naravno da se ovim
proizvodnim troškovima imadu jošte pridodati izdatci za poslove
samog ogradjivanja, koje sam u prošlogodišnjem „Šumarskom
listu" ustanovio sa 10,301.928 K tako, da će svi izdatci oko
ogradjivanja šumskih vrtića u gotovu novcu, bez kamata, iznesti
sveukupnu svotu od 25,824.360 K. Sravnjujuć izdatke u ovom
slučaju sa onima, kada se materijal nabavlja iz vana, ukazuje se


ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- 202 —
C k § 29. iste naredbe za sastavak gospodarstvenih osnova
morati u branjevinah uživati paša, ili će se pako, ako se izvršivanje
paše uz istodobno poštivanje šumskoga i drugih zakona
te postojećih propisa hoće omogućiti, morati izsječena mjesta
(šumski vrtići) ogradjivati ogradama, a to će stajati zemljištnu
zajednicu ogromnu svotu, koja glasom mog obračuna u prošlogodišnjem
»Šumarskom Listu* od mjeseca prosinca na strani


462. i 463. iznosi bez vrijednosti ogradnog materijala
, 0 kojem sam predpostavio, da će ga se badava iz šume
dobivati, u gotovom novcu bez kamata 10,301.928 K. Ovakovu
ogromnu svotu z. z. Draganić nije kadra plaćati, pa da i svu
svoju šumu na jedanput proda i sav novac na ogradjivanje upotrijebi,
pošto šuma zem zajednice Draganić glasom moje procjene
vrijedi samo oko 7-25 milijuna kruna. Nu uzmimo da bi
upitnu svotu za ogradjivanje z. z. Draganić i bila kadra namaknuti,
te da bi ju bila voljna i plaćati, premda niti pašnjak skupa
sa žumom ne vrijedi toliki novac, to bi u namicanju ogradnog
materijala (trnja i kolja) nastala nova nesavladiva poteškoća.
U »Šumarskom Listu" od mjeseca prosinca pr. god. na
strani 468. izračunao sam, da bi za ogradjivanje tečajem svih
ophodnjica, dakle kroz 88 godina trebalo 12,303.360 kola trnja
(a 2 pr. m) te 230,688.000 komada kolja. Ovu ogromnu masu
trnja i kolja morala bi z. zaj. ili izvana nabaviti, ili na vlastitom
zemljištu producirati. Izvana je nebi mogla nabaviti, jer bi
je po svoj Hrvatskoj morala tražiti, a na vlastitooi zemljištu je
proizvesti opet nebi bila u stanju, jer bi za proizvodnju gornjega
trnja i kolja trebala 16.000 jutara šumskoga zemljišta
bez onih 6000 jutara, što ih sada posjeduje te ih treba za uzgoj
šume. Ni jedno ni drugo nije dakle moguće.


Nu uzmimo da je to moguće i predpostavimo za prvi slučaj,
da će 1 kola trnja sa dovozom na drag. stanicu stajati 2 K,
a 1 kolac samo 6 filira, to će samo nabavni troškovi za ukupni
ogradni materijal iznositi:


1. 12,303.360 kola trnja po 2 K = 24,606.720 K
2.
230,688.000 kolaca po 6 fll. = 13,841.280 K
ili ukupno 38,448.000 K


ŠUMARSKI LIST 6/1912 str. 3     <-- 3 -->        PDF

BROJ 6. U ZAGREBU, 1. LIPNJA 1912. GOD. XXXVI.


ŠUMARSKI M5T


Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
{lanove I razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Šum. liste K 4u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K{


četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Gospodarska osnova za šumu z. z. Draganić.


Piše Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik.
(Nastavak.)


Pošto sam u 10. i 12. broju „Šumarskog lista* od prošle
godine svestrano i na sve moguće načine sa financijalnog stanovišta
rasvjetlio neopravdanost i neprovedivost redovitoga prebirnoga
sijeka u draganičkoj šumi po „zasebnom gospodarenju"
od g. Dojkovića, preostaje mi sada, da raspravim pitanje, da li
je redoviti prebirni sijek opravdan obzirom na gospodarstvene
prilike i gospodarstvenu potrebu ovlaštenika, radi čega je navodno
g. uredjivač taj način gospodarenja odobravao.


U tom smijeru mogu biti posvema kratak.


Težište svih gospodarstvenih potreba i zahtjeva zem. zajednice
Draganić leži u potrebi paše, žirovine, vinogradarskog kolja
te gradjevnog i ogrjevnog drvlja A jeli se predloženim prebirnim
sijekom (po uzoru uredjivača) udovoljuje, odnosno može
udovoljiti tim zahtjevima? Ja sam u zadnjem broju »Šumarskog
Lista« od prošle godine pod točkom o) na strani 457.—464.
jasno i nedvoumno dokazao, da se tim zahtjevima ne može
udovoljiti, jer će se ili mimo ustanova § 10. šum. zakona
i § 1. zakona od 26. III. 1894. ob uredjenju stručne uprave i
šumskog gospodarenja u šumah stojećih pod osobitim javnim
nadzorom, kano i § 20. k tomu zakonu izdane provedbene naredbe
od 23. IV. 1903. broj 23.152 i napokon § 20. priloga