DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1912 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 167 — drveća lahkokrilnog sjemena provodi sama narav, koja uz prikladne uvjete, svaku škuljicu sama zasije. Što ondje čini narav, to se imade ovdje postići na umjetni način, uvaživ pri tome sve fiziološke zasebine hrastovog pomladka. Daljni razlog zašto se Drag. ovlaštenici uporno bore za preborni sjek valja tražiti u okolnosti, što oni drže, da će ona tanja stabla od 60 cm. p. p. postupno roditi žirom, da će ga oni moći nesmetano použivati dati, pošto će biti ogradjeni samo veći, izsječeni prostori i stare čistine. U protivnom slučaju kad se nebi tako radilo, gubili bi oni pašu i žirovinu trajno i na onim površinama, kako sam to već napred obrazložio. Da li ćemo dakle ogradjivati vrtiće, sjekorede, periodne sječine ili predzabrane po § 10. š. z., o tome neimam i neraogu ja sam kao uredjač odlučiti, već su glede toga u prvom redu nadležni uživatelji šume. Moja se glavna dužnost sastoji u tome, da se jedne godine izsječena površina, bezuvjetno i najkašnje druge godine i pošumi (bud biljkama bud žirom) i da se sve u odjelu se nalazeće veće plješine, čistine u stanovitom roku ograde i posade. Uredjač ima da zajamči potrajnost užitaka; postignuta li je ta (kod preborne šume bezodvlačnim osnutkom najmladjih debljinskih razreda, a kod sječinskog gospodarenja pomladnjora sječina) tad je i svrha uredjenja i postupnost užitaka osjegurana. I dok Drag. ovlaštenici hoće da se njihova šuma uredi s obzirom na uživanje paše i žirovine uredno preb. sjekom, uredjuje ju g, K. na silu s gledišta šumsko-uzgojnog i trgovačkog. Da uredjenje Drag. luga uz uvaže nje ovlašteničkih gosp. prilika nije lahka stvar, to su dokazala i gg. K. i P. Potonji onda, kad se je počeo baviti predradnjama za sastav gosp. osnove, ter kad je htio — kako mi pričaju — da poprjeko kroz cijeli lug prosječe jednu prosjeku tako, da s njome Draganičakima odijeli jedan dio njihove šume, onaj gornji za pašnjak, a drugi doljni, ljepši dio šume lih za uzgoj gradje i ogrjeva. Posljedak tog nastojanja bio je taj, da su u šumu mjesto naručenih težaka došle babe i djeca i da je ta segregacija g. P-a ostala do danas — neizvedena. I g. K. upada |