DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1912 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 166 — veće čistine ili takova mjesta, gdje su sada posječena najmanje2— 3 ili više (preko 61 cm.) debelih stabala jedno do drugoga, ili do oveće stare čistine. Samo takove oveće čistine ili progale (^jVrtići") imadu se ograditi kultivirati po odjelu sve donlem,. dok se na taj način nepošumi najmanje onolika površina, kolika je izsjecanjera starog hrašća nastala. Sama ogradnja tih mjesta imade se tako izvadjati, da se ista provede što je samo više moguće u obliku pravokutnih četvornika stoga, da se periferije ograda što više umanje. U onom, u neuredno prebornoj šumi vrlo nemogućem slučaju, da bi se u cijelom jednom odjelu stabla (deblja od 61 cm. p. p ) tako izsjekla, da se po dva stabla, jedno drugog pa niti starije plješine nebi ticala, već bi medju njima ostalo u hrpama stajati šume, odpalo bi u takovom odjelu svako kultiviranje. Alikvotni dio izsječene površine predjašnjeg odjela imao bi se zagajiti u sljedećem, najbližjem odjelu, kamo će se u najkraćem vremenu doći sječom na onoj praznoj površini, što bi ondje stajala na raspoložbu. Tako bi se potrajnost za buduću prebornu šumu osnivanjem novih debljinskih razreda osjeguravala, a da se pučanstvo zagajom suvislih velikih branjevina i zagradjivanjem hrašća koje će imati jošte prirašćivatt! i žirom roditi, nebi znatno smetalo u uporabi paše i žirovine: Sto se tiče samog ogradnog materijala, to imade u Drag. lugu glogovine i crnog trna na čitavim odjelima s kojih će se ista i onako imati izsjecati i spaljivati, kad ondje jednom dodje do zagaje. Ne će li se ogradjivati glogovinom, može se to obaviti; žicanom mrežom ili žicom. Veličina ogradnog troška ravnati će se po pripravnosti ovlaštenika, a ne po onim milijunima, koje su gg. K. i P. sračunali, te na koje ću se jošte u mom odgovoru g. P-u. vratiti. Nisu daklem ti „vrtići" specijalno kakovo moje iznašašće, kako mi to g. K. podmeće, niti su oni nešto nova, već su oni nikli iz skrbi da se izsječena površina (odnosno u zamjenu za istu druga, prikladnija) odmah i pošumi, ter da se na taj način najstariji debljinski razred nadomjesti na dovoljnoj površini, i u dostatnom broju novim — najmladjim i i najtanjim. Postupak je to sasma analogan onomu, što ga kodi |