DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1912 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 165 — do ogradnje i pomladnje tekar u drugoj obhodnjici zajedno sa čistinama, koje će nastati od izsjeka hrastova, koji će se preduzeti na tom odsjeku tečajem prvih godina njezina trajanja. Donlem će se već moći otvoriti za pašu odsjeci 3-a, b, jer će se u pomanjkanju žira imati odmah zasaditi biljkama. Prema gosp. šumovidu mjeri periferija onih obijuh, ograditi se imajućih odsjeka (3-a i b) 1235 hvati, dočim bi prema računu gg. K-a i P-a periferija zagaje u ovom odjelu, nakon izsjeka svijuh 623 hrastova imala iznositi 14 952 hvata u onom slučaju, kad bi se svaki hrast imao za sebe ograditi. Ovo je upravo tako zvani »Schulbeispiel« za gg. K-a i P-a, kako im na hypotezama osnovani računi nestoje. — Nu da mi se nepredbaci, e sam gornji primjer obradio samo zato, da se´ ugnem odgovoru kako bih riješio zadatak ogradnje i pomladnje u tom odjelu nakon izsjeka od 623 hrasta u onom slučaju, da u tom odjelu neima čreta, ter da se imadu zaista ograditi stajališta tih hrastova — »vrtići«, to mi je na to slijedeće objasniti. Proučavajuć Drag. lug ustanovio sam na mnogo mjesta (a u mom predavanju sara naglasio bio, da ću jedno takovo izletnicima i pokazati), gdje se je prije kojih 28—29 godina putem veleprodaje izsjekalo prastaro, orijaško hrašće takove sastojinske prilike, kakove nam predočuje slika br. 2, Plošni obstor tog nekadanjeg hrastovog stajališta mjeri (promj. 17 met. površina 226 m´´) 62 četv. hvata, ter je danas podpunoma obrašćen i i zastrt okolišnim hrašćem, koje se je nakon njegovog posjeka, okolo tog panja (koj mjeri u visini od 75 cm. od zemlje jošte danas 152 cm.) podiglo i razvilo. (Na ovu sliku povratit ću se jošte u odgovoru g. P-u onda kad ću raspraviti pitanje o razvitku i učincima prirasta u prebornoj šumi). Iz toga slijedi, da se osame prostorine od 60—70 četv. hvati osobito onda, ako su okružene mladim hrašćem niti pomladjivat i niti 0 g r a d i i V a t i n e s m i j u, jer od takve radnje nebi bilo koristi, pošto bi pomladak u porastu spriječile, razvivše se krošnje okolišnog stabalja. Valjati će stoga na odjelu u prvom redu potražiti takova mjesta, na kojima se ili od prije već nalaze |