DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 4. U ZAGREBU, 1. TRAVNJA 1912. GOD. XXXVI. ŠUMARSKI LI5T Pretplata za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I- razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za »Šum. liste K 4u ime pretplate. — »Lugarski viestnikc dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista< stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Pismo iz Draganićkog luga. „Eine sachliche Kritik eine schonende Belehrung last sich jeder gerne gefallen und ein kollegialer Meinungsaustausch über strittige Fragen ist stets von grösstem Nutzen für die Sache und für die Allgemeinheit! Mit Bosheiten und bissigen Worten erreicht man gar nichts, höchtens dass man schliesshch ganz isoUertauf dem hohen Piedestal seiner eigenen Weisheit steht und mit innerer Befriedigung auf die aufgehende Saat der Zwietracht und des Hasses in den Reihen derer deren heiligen Pflicht es wäre, wie ein Mann Schulter an Scuhlter unsere Ideale zu verteidigen, niederblicken kann-" Freie Vereinigung z. S. d. W. u Oest. F. u. Jagdzeitung. I lanjskogodišnji izlet, kog je hrv.-slav. šumarsko društvo na moje posredovanje, a na poziv zastupstva zem. zajednice Draganić preduzelo u njezinu šumu Draganički lug, kao i cjeli tečaj tog izleta uvjerili su me, da sam bio u pravu, kad sam na društvenim skupštinama požurivao, e bi naše društvo izljetalo u šume bud domaće, da što bolje upoznamo naše odnošaje i prilike pod kojima sudrugovi raditi i patiti se moraju, ili u vanjske, da se ondje s pregorjela jur tudjeg truda i izkustva, sprijateljimo sa utvrdjenima gospodarstvenima zasadama, sa pro |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 122 — kušanim udesbama, da ih tada tim laglje i brže prenesemo u naše šume. To bi bio po mom mnienju put i način, kako bi se u jednu ruku na domaji uznjegovalo medjusobno sudr´uško uvažavanje i poštivanje, svojstva, koja su naše društvo svagda pridizala i. jačala, kojih ali nekako ponestaje. Ta okolnost je stoga za požaliti, što se odatlem radja nerazpoloženje i nehaj za naše stališke i strukovne prilike. Ako je isto u stanju, da potonje objasni, tad je to stanje, u kojem se nalazi već od nekoliko godina naš društveni list. Tako je sasma bezuspješno bilo nastojanje jednog urednika, da si češćim povisivanjem honorara pribere oveći broj suradnika. Makar i živimo u vijeku „novca", ipak nije novac sve. Moćnija je od njega ljubav k struci, jači je stališki ponos! Pridignimo ove, popravimo što je dosele ma na koji način pokvareno i ozdraviti će naše stališke i društvene prilike s temelja. To je po mom sudu sredstvo, kojim se ublažuje raspoložbe, budi i podržaje volja k radu; kojim se čelici odluka i čudesa se stvaraju. Sve ono drugo ne može donjeti ploda nigdje i u nikojem društvu, jer nije i ne može biti elementom niti medjusobnog sklada, niti trajne produkcije, a po tom niti zamjerna uspjeha. U drugu ruku udovoljilo bi se željkovanim izletom u strane krajeve opravdanom zahtjevu, da se u što kraćem vremenu popnemo o rame onim sretnijim šumarima, koji su nas, uz povoljnije svoje razvojne i radne prilike u mnogočem nadkrilili i pretekli, koji su´ mogli produktivno djelovati dok smo mi našu snagu ´Morali ulagati i trošiti u borbi za stališku evoluciju i materijalni 2^bs*tahäk, koji — na žalost niti do danas dotjerani nisu. Gornji zahtjev opravdan je i s patriotične strane, i sa-stanovišta probuđjene naše stališke svijesti. Sprječavati ih značilo bi neraditi u korist razvitka naših narodno-gospodarskih odnošaja. Hrvatskim se- šumarima mora podavati prilika, da svoje stručno obzorje proširuju na uzornim uspjesima; naša prilježna volja 2a rad mora se u korist naših šuma i naroda izcrpljivati u produktivnom smjeru. Da se u što kraćem vremenu, stručnog djelovanja ma |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 123 — koje vrsti postigne što veći i korisniji poslovni učinak, to bi imao biti vrhovni cilj naše praktične izobrazbe. Put k toj svrsi taracan je mojom željom za izletima u inozemstvo. Valjalo bi samo potražiti sredstva i načine kako bi Se to omogućilo. Mislim da se uz dobru volju možemo i glede toga sporazumiti. Naši izleti, a naročito oni širom domovine imali bi, nositi značaj više turistički, gdje si svaki izletnik u prtenici ponese što je za dan, dva u šumi neohodno nužno. Sama obskrba imala bi biti jednostavna, skromna, pa bi se imala prepustiti ili brizi pojedinca, ili osigurati po mjesnom poslovodjitako, da mu se pravodobno pripošalje zato ustanovljeni novčani iznos. Na taj način ne bismo padali nikome na teret, pa bi nas se i pozivalo i.radje nam dozvoljavalo, da zanimive gospodarstvene objekte razvidimo. Temeljito bismo na taj način suzbili nazore onih koji drže, da su svrhe tim izletima samo krcati stolovi. ^ a sudrugove do uključivo X. dnevnog razreda, koji u svrhu izleta nebi dobili od nikalem podpore, imalo bi se iz društvenih sredstava podmiriti ono efekt, putnog troška, što bi ^ga odpalo na željeznicu i kola. U tu svrhu valjalo bi se u društvenom proračunu shodno pobrinuti. Društvo je to činiti tim više dužno —, što na mladjiraa ostaje svijet i , što članovima označene službovne kategorije, pri današnjim okolnostima nije moguće, da si od svojih beriva ma isto znatnijeg prištede, u svrhu praktične svoje izobrazbe. , Za svaki izlet, za kog bi tko želio, da se na njemu u ime hrv.-slav. šum. društva raspravi kakovo stručno pitanje, ili da se stvori na ime društva kakova rezolucija , bila bi dužnost predlagačeva, da zato u društvenog odbora naročito zamoli i da mu o dotičnom predmetu podnese još prije izleta, pismeno izvješće Odbor bi imao, djau svakom takvom slučaju dobavi suizvjestitelja (ako takav nije već . po molitelju najavljen), koj će imati predmet kritički rasvijetliti, raspravu voditi, produbljivati je, ter prednietu. podati takav oblik, da će se izletnici na ime društva o njemu moći izjaviti. Ovo držim stoga potrebnim, da se za buduće ne uzmogne ma čijim ifnecajem spriječiti programni razvoj samoga izleta. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 124 — Konačno držim obdržavanje takovih izleta i stoga potrebnim, što je to jedina prilika gdje se možemo naučiti mirnom raspravljanju i ozbiljnom zaključivanju; što će takovi izleti i vidjene pri tome prilike, pale opaske i čuvene pobude, mnogog od nas opeta navratiti na prilježno prebiranje po šumarskoj knjizi, bez koje ne možemo trajno biti, posvršavali naše nauke na ma kakovim školama. Šumarska se znanost produbljuje i i specializira tolikom mnogostručnošću, obiljem i zamašajem, da se čovjek i te kako načitan, više puta u stvari teško snadje, nebavi li se baš prilježno stručnom knjigom svakdašnjicom. S gornjim mojim nazorima skroz je oprečan zaključak lanjskogodišnje glavne skupštine, koj ide za tim, da se za buduće napuste skupni društveni izleti, pa da se mjesto njih članovi društva razdrobe u manje hrpe, koje bi tad imale da same za sebe izljeću. Ta biljka nije nikla na tlu naših društvenih potreba i probitaka, a nije niti prikladna, da naše stališke prilike unapredi. Ona znači cijepanje mjesto ujedinjenja, ona razjazuje mjesto da sbližava. Dok se u Austriji ujedinjuju i po dva šumarska društva, da nakon svojih glavnih skupština zajednički podju na jedan naučni izlet, dok se u češkom šumarskom društvu na izletu nadje i do 500 članova, zar da se u nas nebi kojih 30—50 članova moglo skupiti u jednu exkurziju? Istina je, da je austr. Reichsforstverein izašiljao maleni, ili bolje reći ograničeni broj svojih članova na izlete u Švedsku, Švicarsku, u Ugarsku i Hrvatsku. To ali nisu toliko društveni izleti o kojima ja govorim, već su to bila obsežna, više znanstvena putovanja poduzeta od, većim dijelom šumara specijalista, koja traju po osam i više dana i koja stoje znatnih novčanih žrtava. Tako je za izlet u Švedsku-Norvešku morala pojedina osoba osjegurati po 1600 kruna. Takova naučna putovanja može upriličiti pojedina imovna obćina, velevlastelin, kr. zem. vlada za svoje činovnike; nikako nije naše društvo zvano, da takve izlete stavlja u program svog djelovanja iz tog razloga, što i društvu i nama članovima manjkaju u tu svrhu i sredstva i vrijeme. Našim izletima imade biti poglavitom svrhom, da uz naučnu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 125 — cielj i poznavanje domaćih prilika njeguju razumjevanje i smisao za stališko udruženje, bez kojeg nećemo nikada unaprediti naših materijalnih prilika. Bez velikih talambasa mogli bismo jednu godinu u gorski kotar (cestogradnje, prodaje uz procjene bez naknadnih premjerba, vodjenje sječina s nastojanjem oko naravne podmladnje i uspjeh iste); drugu godinu u jedan dio šuma Novogradiške im. obćine (prilike i posljedice cyklona, gradnja šumske željeznice, proizvodnja ogrjeva na veliko); treće godine u šume državnog erara ih kog velevlastelina (exploitacija) J četvrte godine u jedan dio šuma gjurgj. im. obćine ili petrovaradinske Imovne obćine (prelazno poljsko gospodarenje, troškovi i prihodi mu, njegovi učinci na prirast, na rentabilitet tog načina gospodarenja). Svake pete, šeste godine u jednu od obližnjih šuma Štajerske, Koruške, Kranjske, Ugarske, Bosne, Dalmacije itd. — Tko se za stvar zanima lahko će složiti sgodan program za izlet. I dok ovaj baš i nemora biti dosele nevidjeno kakvo svjetsko čudo, već sam izlet po sebi, izmjenjen način života na dan, dva i proveden u krugu većeg broja znanaca i osoba, za koje predvidjamo, da će u mnogočemu naći razumjevanja za naše stališke i poslovne tegobe, da će se u tom krugu naći novih pobuda za budući rad, — sve to djeluje toli oporavno na dušu i tijelo, liječi nara prenapete živce u tolikoj mjeri, da bi nam već iz tih razloga valjalo ozbiljno nastojati o tome, da u tom pogledu za buduće ne izgubimo niti jedne godine. Preporučam članovima našega društva, da ovaj predmet stave na dnevni red svojih želja u budućim glavnim skupštinama. Zašto napisah sve to? Jer mi je stalo do razvitka našeg društva, pa i od želje, da u članovima pobudim što življe zanimanje za stvar samu, da se na budućim izletima postigne istaknuti cilj i njihova svrha u cijelom opsegu, te da im se osigura i podpun, po nikome neometan uspjeh. Lanjskogodišnji izlet u Drag. lug nije — na žalost — uspio. Nije uspio stoga, što su se njeki članovi šum. društva |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 126 — držali ovlaštenima, da svojoj osobnoj indispoziciji spram prireditelja izleta i predavača, dadu neprikrivenog oduška. Takav istup bio je skroz neurajestan i gledom na prisutne domaćine, jer je time povrjedjeno ono poštivanje gostoprimstva, kojim je svaki uzvanik dužan da iste susreće, U ovom slučaju dvostruko više, jer je isto potjecalo od hrvatskog seljaka; a bio je istup nedopustiv i stoga, što u kulturnom svijetu vlada načelo, da se sa osobom, kojoj se u dnevnom doticaju ugibljemo, u javnim prilikama nikako sražavat i nesmijemo, jer ju tako silimo, da nam ee i proti svojoj volji i dužnosti, mora staviti na razpoložbu samo s obzirom na ono dužno poštivanje, kojim ostale uzvanike susretati i odlikovati hoće i mora. Izlet nije mogao uspjeti niti zato, što je na nj već bila ponesena tendencija da se omete. To je odavala sasma neobična forma raspravljanja, koja bje predavaču narinuta jošter prije, nego li je isti mogao iscrpiti exkurzioni predmet. Nesuzdrživost prigovaratelja, njihov ton i geste, bili su u svakom pogledu tako neobični, da sam se morao odlučiti na prekinuće same rasprave tim više, jer sam doskora uvidio, da su zli primjeri u stanju da pobude na patetičko istupanje i utjecanje u raspravu i one drugove, koji o samom predmetu s vlastitog opažanja jošte niti upućeni nisu mogli biti -— a sve to načinom koj je dao predvidjeti, da se rasprava podesnom završetku privesti dati neće. — Morao sam ove refleksije istaci stoga, da bude čitatelju razumljivo, odaklem i kako su nastali proti meni napereni ispadi, koji su u br. 9. do 12. „Sum. Lista" iz godine 1911. otisnuti nakon izleta u Draganički lug o načelima, na kojima se kani u istomu urediti potrajnost uživanja. I dok mi je tako dugo sasma drago, da se 0 predmetu u društvenom organu raspravlja, doklem se pojedini pisci drže lih predmeta, to moram duboko, požaliti, da su se pažnji bivšeg uredničtva smjeli izmaći oni napadaji, u kojima sam osobno dirnut. To žalim tim više, što u društvenom list u ne smije biti mjesta, niti nikome dana prilika za osobni istup proti nepovoljnom mu članu; žalim stoga što osobno izazvan, moram makar i proti volji reagirati, jer to obrana iziskuje, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 127 — i konačno stoga, što čitalačka publika odabranog ukusa, za lične borbe neima ni potrebe, niti razumjevanja. 3. U broju 9. ,S. L." od lanjske godine izvjestio je gosp. Kosović 0 tečaju izleta u Drag. lug, pak je isto protkao množinom nedelikatnih napadaja protiv mene, akoprem mu je zato manjkala svaka legitimacija. Očitom povrjedom smatram stavak na str. 344. gdje se govori o izbrajanju sastojina, ter gdje se piše: „Da li su tomu izbrajanju prisustvovali i odbornici z. zaj. i zato plaćeni bili, te koliki trošak za to izbrajanje otpada na samog uredjivača, nije g. predavač spomenuo." Ako je pisac tog stavka htio biti o tom predmetu upućen, tad mu je bila dužnost, da me u šumi pred izletnicima i pred prisutnim odbornicima zato i upita. Tako bi u normalnim prilikama svaki gospodin postupao, a ja bih mu odvratio: da je izbrajanje sastojina preduzimano u isto vrijeme, dok sam ja prosjeke (već u drugom uredjajnom razr.) trasirao, usljed česa da istomu ja niti prisustvovao, pa za oto niti nikakvog troška zaračunao nisam, p o č e m na mene za to izbrajanje da neotpada niti jeda n f i 1 i r, što je medjutim svatko tko je samo htio, morao razabrati iz »izkaza o izbrajanju sastojina«, koj je izkaz u šumi izletnicima i razdijeljen bio. Da li je premjerivanju stabala po koji put prisustvovao koj odbornik, toga bez uvida u isplatne listine, koje leže kod obć. poglavarstva u Drag. sada ustanoviti ne mogu. Nu ako je i prisustvovao koj odbornik kod tih radnja, to ga nisam ja onamo delegirao, već predsjednik zem. zajednice. Da je pako on imao pravo to naredjivati, toga mu nitko poreći ne smije, jer je zem. zajednica bila vlastna, da po svojim organima nadgleda posao, kog je imala platiti. Nu ovakav lojalni objašnjaj ne bi išao g. K. u račun, jer se onda ne bi bilo dalo izmedju redaka čitati, da ja nisam naredio izbrajanje sastojina tobože s razloga strogo stručnih već samo zato, da pri tome i ja odbornici nješto ušićarimo, da zem. zajednicu za nekoliko dnevnica i putnog troška omaknemo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 128 — Ako je tako, onda je g. K. dužan da objasni, što ga je ovlastilo, da stavi pitanje onako, kako je gore citirano? Da li je on bio na dan izleta inspekcioni organ izaslan po oblasti da ispita moj rad, ili je bio likvidator, opunomoćen po ovlaštenicima zem, zajednice, da obredi uredjajni trošak ? Neka objasni, što ga je ovlastilo na to, da u onom pitanju mene predstavi čitaocu kao stručnjaka, koj će biti toliko nesavjestan, da onaj rad, koj se dade obaviti po pomoćnim organima i koj je zaista po dviraa kr. nadlugarima i obć. lugarima i obavljen, ide osobno obavljati samo stoga, da šumovlasniku prouzroči nerazmjerno velike — a skroz nepotrebne troškove. Neka se g. K. izjavi, jesam li ja imao kakvog razloga ili povoda da zatajim ili prešutim onaj dio (i nepostojavših) troškova, koji bi za izbrajanje sastojina imali bili tobože na mene odpasti, akoprem sam te troškove potanko označio u već gore spomenutom izkazu 1.´ Na str. 349. piše g. K. „Uvaži li se još konačno, da je sa stručnog gledišta upravo absurdno, da se nakon potpunog izbrajanja i mjerenja svih stabala promjerkom u svim odjelima, još dalje polažu i snimaju njekakve pokusne plohe, kako se to sada faktično čini, tada držimo da smo dovoljno ilustrirali taj zasebni, kod nas još neprovadjani način uredjenja šuma, akoprem bi se o tom zasebnom načinu dalo još puno toga, ali žalibože samo nepovoljnoga reći".... „Neznamo kako će sama osnova izgledati kada bude gotova, kao ni to, kada će radi polaganja nepotrebnih pokusnih ploha, gotova biti" Ponajprije ću da analiziram tendenciju ovih stavaka. Ja čitam iz njih ovo: zar ne vidite vi Drag. ovlaštenici i vi nadzorne oblasti, da D. u Drag. lugu na trošak zem. ´zajednice nješto ´ Oti troškovi izkazani su ondje ovako: uredj. razred Visoka ukupno 171.294 stabla. Ista su promjerena u 39 -f- 38-5 radnih dana (po 2 promjerke, 2 zatesaća i 1 kr. nadlugar kao bilježite]]" uz trošak od 3 krune po osobi) sa ukup. troškom od 1185 kruna. Prema tome odpada troška na hrast 0-69 fil. a na jutro izbrajanja (2806 jut. 4701]"): 41 filir. — U uredj. razr. Sušje (2114 jut. 688 J°) 104.649 hrast, odpada na hrast 0-65 fil., a na jutro 32 fil., dok u ur. razr. Jelas-Karabna (716 jut. 640Q" 78.074 hrast, odpada na hrast 0-45 fil., a na jutro 49 filira. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 129 — radi što je upravo a b s u r d n o, da on ondje nešto radi o čemu bi se dalo još puno toga ali žalibože samo nepovoljnoga reći i da on ondje nešto skroz nepotrebnoga radi, zašto se u obće nezna, kada <će to gotovo biti. Zašto nije g. K. onaj svoj stavak ovako otvoreno, muževno napisao? U tom slučaju bila bi to barem poštena dojava ovlaštenicima i vlastima, na koju je svatko ovlašten, koj si uzimlje truda ili ima priliku, da prati rad javnog zvaničnika pa pri tome konstatuje, da taj rad ne odgovara moralu, etiei, da se iz|i njega nešto nedopuštena krije. Zašto je g. K. prešutio „puno ´toga, što bi on nepovoljnog imao reći?-´ Ta urednik, papir, tisak stajali su mu do mile volje na razpoložbu! A zašto me je objedio, da ja hotice odgadjam, zavlačim dogotovljenje osnove polaganjem tobože nepotrebnih pokusnih ploha? Valjda zato, da se odatlem uzmogne zaključiti, da ja svoje koristi radi, nešto znalice i namjerice propuštam, zavlačim, činim, od česa će nastati šteta po zem. zajednicu! Prije nego li odgovorim na ovako odvratno i tendenciozno pisanje, na takovu insultu nanesenu mi u društvenom listu, pozivljem g. K. 4a bez straha, bez ikojeg suzdržaja sve ono: „još puno toga, ali žalibože samo nepovoljnoga reče" što je za se pridržao a rekao nije onda, kad je označene redke pisao. Jošte nikada u životu nisam pred nikim strepio, toga časa Ije niti g. K. dočekati neće, jer mi je savjest čista a čelo vedro. Naprijed dakle — ja čekam! Nu donlem neka mi je dozvoljeno, da oilih poštovanih izletnika radi, spram kojih i nakon izleta sudruškog počitanja gojiti neprestadoh, o tom predmetu podadem sljedeći objašnjaj. Na »upravo absurdno snimanje njegovih pokusnih ploha« ponukali su me sljedeći razlozi, Prvi: polaganje ploha naloženo mi je postojećim službenim uredjajnim naputkom, koj na str. 32. u alineji četvrtoj propisuje sljedeće: »u potonjem slučaju (kada se najme imade obhodnjica naročito proračunati) valja prije svega ustanoviti prsni promjer, koji moraju imati stabla u dobi sječe. Nakon toga valja u tipičnih sastojina preborne šume i po mo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 130 — gućnosti tamo, gdje najdeblji razred stabala odgovara izabranom prsnom promjeru, položiti više pokusnih ploha, te na većem broju pokusnih stabala zadnjeg debljinskog razreda usta noviti onaj broj godina, što ih prosječno trebaju stabla izabranog predzadnjeg razreda debljine, da urastu u najdeblji razred, u kojem polučuja za sječu ustanovljeni prsni promjer". Jeli to jasno, decidirano? Jest! Pa kad sam ja nješto radio što je u uredjajnom naputka uredovno i upravo imperativno naloženo i propisano, a g. K. to poslovanje krsti „upravo absurdnim", onda ga umoliti moram, neka on izvoli, glede toga absurditeta dalje obračunati neposredno sa kr. zem. vladom, jer ja daljne opravdanje već i zato odklanjam, što sam u tom polaganju pokusnih ploha bio samo ovršitelj apodiktne službene odredbe. A da nisam pok. ploha polagao, pak da mi je s tog razloga već gotov elaborat nepotvrdjen povraćen? Što bi se onda reklo?! Drugi razlog sadržan je u istom propisniku na strani 27. točka 3. alineja prva, koja glasi: »u prebornih i u srednjih šuma valja da se ustanovi tekući prirast na drvnoj zalihi i to: kao prosjek svih zastupanih razreda debljine, odnosno dobnih razreda u dotičnoj sastojini." Da bude glede tih razreda i sistema, sasma je naravno, da sam tekući prirast tražio i računao na debljinsko-razrednim srednjim stablima, nalazećima se na otim tipičnim pokusnim plohama.* () tome mogao se je g. K. uvjeriti, da je zavirio u izkaz 2. o izmjerama srednjih stabala pojedihih debljinskih razreda i računanju tekućeg prirasta (po Schneider-Borggreveovoj formuli) iz istih, prema posljedku odnosnih pokusnih ploha«, koj izkaz sam izletnicima takodjer u šumi podijelio bio, jer sam se htio tokom rasprave i na nj osvrnuti. . . Ima jošte jedan i to vrlo važan razlog, zašto se u prebornoj šumi uprav o moraj u stanovite pruge ili pokusne plohe tražiti i odbadati. A to je taj, da se tako uzmogne iztra * Ovako je sam pisac Slanka izreku izpravio. Nama je nerazumljiva. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 131 — žiti i ustanoviti onaj broj stabala za svaki pojedini debljinski razred koj je potreban, da podade za svaki debljinski razred podjednaki sbroj temeljnica. Na taj se naime način dade ponajprije a i najsigurnije ustanoviti ono, što je u preborno šumskom gospodarenja najteže, a to je slika normalne preborne šume, koju ne valja ustanovljivati putem spekulativnim računom, već ju treba tražiti u samim sastojinama. I dok se ovo dade ustanoviti samo na stanovitoj, opredijeljenoj površini, ne dade se to ustanovljivati iz cijelih, preko stotinu jutara velikih odjela stoga, što ovdje broj stabala i sbroj temeljnica nestoje u onom izvjestnom omjeru prema cijeloj površini odjela (u kojemu imade čistina, čreta itd.). kao što je to slučaj na naročito u gornju svrhu odabranoj i odbodenoj ploštini. Mene vrlo zanima pitanje, da li je to sve g. K. znao ili nije znao ? Ako je on to sve znao, pak je usuprot svojega boljega uvjerenja napisao, da ja nešto radim što je absurdno, onda ga izručujem sudu čitalaca, jer sam uvjeren, da će oni znati prelomiti štap nad takovim radom. Nije li gosp. K. toga svega znao, pak je ipak ono napisao, onda mu taj grijeh praštam, za da laglje zadje u diku nebesku, jer ga ne mogu učiniti odgovornim za ono, što je počinio s neznanja. Konačni razlog, zašto sam izlučio pokusne plohe u pojedinim uredjajnim razredima, odnosno u već iskolčeniraa i dao sv a stabl a debljinskih razreda (ali deblja tek naknadno) poredjivati bio je taj, što je upravni odbor žup. zagreb. stanovitinl povodom od mene tražio podatke o dobi, o starosti hrastova pojedinih debljinskih razreda. Osim data, što sam ih sabrao uzduž glavnog prosjeka prigodom obaranja u trasu upalih hrastova radi vlastitog orientiranja, nisam imao glede dobe inih sistematskih podataka, jer nisam držao potrebnim, da se s ctim čimbenikom bavim ondje, gdje se radi o uredno prebornom sijeku, kad na obhodnju, etat neima uphvati pitanje o fizičnoj starosti stabla, već samo ob onoj dobi, koja je potrebna, da stabla predzadnjeg debljinskog razreda urastu u zadnji, najjači razred. Da uštedim svaki, ma iole samo veći trošak kod radnja |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 132 — na tim pokusnim plohama, odnosno drugim riječima, da i ja sam što manje zaslužim na dnevnicama i kilometrini, to sam dao obarati i analizirao sam samo ona 3 — 4 stabla tanjih debljinskih razreda, dočim sam stabla posljednjih, jačih trijuh razreda samo navrtao u prsnoj visini prirastnim svrdlom i mjerio njihovu duljinu visinomjerom. Već prigodom tih radnja upozorio sam prateće me radnike (Drag. pravoužitnike) pa i dogodice pridošlog odbornika ili predsjednika, da će se jača debla rušiti tekar onda, ako se bude uporno tražilo, da se istraže i u pogledu dobe, pak da ću tada na njima posabrati i ostale podatke, ako stabla budu već pasti morala. I upravo zato, što sam ja svakom prigodom radnike i odbor o svakoj, preduzeti se imajućoj radnji potanko obavjestio, uzrok i svrhu im obrazložio, što sam znao da ću uspješno moći u toj šumi poslovati samo tako dugo, dok si budem medju pučanstvom mogao održati ugled, koj se dade steći samo savjestnim, marljim i nesebičim radom, zato upravo nije upalila ona jadikovka g. K-a. o »upravo absurdnim «, »nepotrebnim« nepotrebnim pokusnim plohama i zato upravo prešli su i Draganićko pučanstvo i odbor, kojemu bje iz Zagreba naročito poslan onaj broj „Šum. Lista", u kojemu je remek-kritika g. K. odtisnuta, preko nje na dnevni red. I ovo držim da je najbolji odgovor na tu kritiku. Da čitaoci raedjutim uzmognu prosuditi o čemu se u toj cijeloj stvari radi to ističem, da su u svemu izkolčene: u ur. razr. Visoka (2806 jut.) tri, u ur. raz. Sušje (2114 jut.) četiri i u ur. raz. Jelas- Karabna (716 jut.) tri pokusne plohe. Tko se je god uredjajnim radnjama u praksi bavio, taj će znati, da si pri tim pokusnim plohama — kuće u Zagrebu steći mogao nisam. Bilo je stoga sasma suvišno, da je g. K. zaboljela glava s troška, koj će s gornjeg rada po Drag. nastati. Nu da suzbijem jedanput za svagda svako sumnjičenje onih koji drže, da sam se ja iz materijalnih probitaka za tu uredjajnu radnju otimao, to mi je očitovati, da sam tu radnju na nalog bivšeg mi podžupana, makar i proti volji preduzeti morao, akoprem Drag. lug u ono vrijeme u krug moga nadzora uprave |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 133 — podpadao nije, te sam onim časom, čim sam nastupio u šum. odsjeku zvanje kr. zem. šum. nadzornika, mog neposredno predpostavljenog kr. odsječ. savjetnika zamolio bio, da me izvoli riješiti daljnjeg poslovanja oko uredjenja Drag. luga jer da držim, da je nastavak dotadanjeg uredjajnog poslovanja s mojim novim položajem, inkompatibilan. Moja molba bje odklonjena motivacijom: da za njezino uvaženje neima razloga tim manje, što da se ovlaštenici proti mojem dotadanjem radu pritužili nisu i što da ću ja, dok bi si nasljednika u nastavak poslovanja uputio, radnje mu u naravi predavao — radnju moći i sam završiti tim više, što je ista donlem već i znatno napredovala bila. Da medjutim ne dodjem u nepriliku, da si u obrani od osobnih napadaja moram pisati hvalospjeve to izjavljujem, da se u buduće na osobne izazive obazrjeti neću, dolazili isti ma od koga. ali to jedno, da ako će se već htjeti, da me se osobno napada i ako bude dozvoljeno, da se to u društvenom organu izvršava, da se to izvoli učiniti bez ikakvog podmetanja, supozicija, a onakovom nedvojbenom jasnoćom, da će mi ista moći služiti za ishodjenje dolične zadovoljštine. A sada na stvari Za ono što je pisano u „Nar. Nov." i ,Sum. Listu* 0 načinu kako da se imađe sastaviti gosp. osnova za Drag. lug, neimam ja nositi odgovornosti niti ičesa oprovrgavati, pošto nisam za dotično pisanje nikome dao mandata. Istina je, da su Drag. ovlaštenici na glav. skupštini zahtjevali, da se ne bi sjekle prosjeke 20 m široke, i da se ne bi osnivale branjevine. Istina je, da sam obećao, da se prosjeke ne će sjftći na 20 m širine, već na 4—5 m, o čemu da će se prigodom samoga rada gledom na svrhu prosjeke (glavna, pobočna), s odborom shodno utanačiti, kako je to i bivalo. Istina je i to, da je Drag. žiteljima obećano, da se u šumi ne će osnivati branjevine ali samo tako dugo, dok će se etati morati vaditi neuredno prebornim sijekom po cijeloj šumi. Ali je istina i to, da je na taj način etat doznačen samo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 134 — jedne godine (1908.), da je druge godine (1909.) isti podmiren iz hrastova stajalih na prosjekama, a od treće godine da se etat podmiruje uredno prebornom sječom iz pojedinih odjela, čime se gornja koncesija imade smatrati utrnulom. Nasuprot nije istina, da sam ja ikada obećao Draganičkira ovaštenicima, da u njihovoj šumi u obće ne bude branjevina, već sara pozivom na uredjajni naputak, kog sam na prvoj glavnoj skupštini imao u ruci, kao i na postojeće propise jasno i glasnoizjavio, dao tom predmetu ne može biti pogadjanja, jer da bi takova utanačenja bila — sve da ih i sklopimo — protuzakonita i ništetna. Dokazom, da ja Draganičkim ovlaštenicima nisam nikada obećao, da u njihvoj šumi ne će biti u obće branjevina, jesu u tom pogledu sa zastupstvom vodjene rasprave kao i ogojni predloži, koji se podnašaju prema mojim uputama sve od onda, čim se je prestalo neuredno prebornim sijekom, kao i doslovna odredba, da se sve one čistine, koje su već jeseni 1911. zasadjene žirom, imadu iograditi. Ne će „dakle biti*, kako g. K. piše, da sam ja Drag. obećao, da u njihovim šumama ne bude branjevine, već nasuprot stoji, da sam ja o tome i sa zastupstvom i glav. skupštinama ovlaštenika vodio rasprave i izrazio njihove zaključke. Svakako je zanimivo poznavati razlog, s kog bi ja po držanju g. K. bio Drag. obećao, da u njihovoj šumi neće biti branjevina. To bi .imala s moje strane kanda biti nekakva protuusluga spram Drag. ovlaštenika ? Zašto je to zapelo u grlu g. K-a? Na polje i s time — da čujemo! , Nastaje daljne pitanje, zašto je g. K. pisao o tom zabranjivanju i to hipotetično, kad je i u šumi čuo, da će se imati isječena mjesta naplodjivati i ogradjivati? Valjda zato, da mi uzmogne nešto podmetnuti, čega učinio nisam. Za takav način kritike vele — da nije pristojan. . : : Nestoji tvrdnja g. K., da je Drag. lug šuma „žirovnjača" već je to šuma preborna, u kojoj : se na mnogo stotina.jutara |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 135 — nalaze poraješani svi dobni razredi, kako se to razabire iz slika br. 1 i br. 2. Jedan dio takovih sast´ojina vidio je i g. K. odmah na mjestu gdje je odpočela rasprava, drugih djelova nijesu izletnici iz tog razreda vidjeli — akoprem je njihov obhod bio povučen u izletni program, što se zato nije pokazalo dostatnog zanimanja. Stoga je sasma kriv opis što no ga je o Drag. lugu podao u zadnjoj alineji str. 346. g. K. — Djelomice vrijedi sjamo za one odjele i grede, u blizini kojih se nalaze stanci i torovi i to iz lahko shvatljivih razloga. Vjekovita paša, .isjecanje sivakog tanjeg hrastića pastirima za vatru. . Da je Drag. lug zaista preborna šuma dokazuje i izbrojna skrižaljka (koja bje razdjelena medju izletnike!) po glasu koje imade od 171.294 Sttabala u uredj., razredu Visoka: .57.205 štab. 10—20 cm prs. ptorajera, 27.255 štab. 21—30, 21.207 štab 31—40 ili 6l7o, u uredj. razr. Sušje od 104.649 štab. 49.651, 13.912, 7.505 Stab, ili 667o i u. uredj. raz. Jelas-Karabna,. od ukupno 78.074 Stab, njih 37.304, 9.662, 11.575 ili 747o dakle pretežito tanjih debljinskih razreda s debljima izpremješanih, stoje po prebornu šumu značajno. Zašto nije g. K. u taj izkaz zavirio prije nego li je svoju tvrdnju napisao, a zašto nije od mene u šumi zatražio, da mu te karakteristične preborne sastojine pokažem? Znam za razlog. Manjkala bi hipoteza, pa o čemu bi se tada pisalo!´ i Nestoji da glavni dio šume sačinjavaju stabla od 40 — 60 cm prs. promj , jer takovih imade svega skupa samo 82.961 stablo, . odnosno samo 237o od sveukupnog njihovog broja (354.017) čime se jošte jače obara tvrdnja g. K. da Drag. lug nije preborna šuma. Kad bi stojala tvrdnja g. K. onda bi provadjanje uredno prebornog sijeka naišlo na znatne poteškoće, jer- bi se prešutjela existencija od 21.201 hrasta u Visokoj, 7505 u Sušju i 11.575 u Jelas-Karabni, ili ukupno od 40.281 stabla, l^oja su sada 31—40 cm debela, koja stabla bi imala doći već iza 44 godine od danas do uporabe, pošto se u 22 godine prsni promjer za 10 cm povećava. Od ozbiljnog i savjestnog kritičara očekuje se, da svoje tvrdnje istom onda |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 136 Slika 1. Odjel 4. ur. raz. Sušje Slika 2. Odjel 4. ur. raz. Jelas-Karabna. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 137 — konstruira, kad je svestrano izpitao podloge za iste. A toga g. K., kako gornje brojke dokazuju u gornjem slučaju — učinio nije. A sada na „vrtiće" i na preborni sijek! 0 tom predmeta raspisao se je g. K. i opeta pomočju hipoteza tako nesretno po se, e je tim poglavjem upravo sjajno dokazao, kako njemu za pisanje uredjajnib kritika fali svaki, recimo samo — dar. Uglavljujem to sljedećim. Već onda, kad sam pristupio uredjajnim radnjama i kad sam prosječnom mrežom razdjeliosvatri uredjajna razreda u 50 odjela pružio sam dokaz, da izvanjskim razdjeljenjem neimam pred očima uredjenje Drag. luga na izključivoj podlozi prebornog sijeka, već da a priori stvaram mogućnost, da će se u buduće, budu li to samo okolnosti dopuštale i nastane li zato potreba, moći iz uredno prebornog sijeka odmah preći na periodno, odnosno na sječinsko gospodarenje. Ja sam izletnicima odmah kod ulaza u šumu otvorio pregledovid, rastumačio izvanjsko razdjelenje, pak sam bio uvjeren, da će g. K. barem to znati^ da se ondje, gdje se imade isključivo zavesti uredno preborni sijek, neizlučuju odjeli već samo sjekoredi, štose obavlja ili samo sa njekoliko uzdužnih ili poprječnih, u brdima terrainu prilagodjenih prosjeka. To je kardinalna razlika izmedju vanjskog razdjelenja u sječinskom i uredno prebornom gospodarenju, što mora barem onaj znati, koj suce rukave, da izvrgne tudje, pošteno nastojanje i rad nezasluženom ruglu. Na samom sam izletu tečajem mojeg obrazlaganja izletnicima, pa i inakom prilikom zastupstvu zem. zajednice jasno i glasno izjavio bio, da nesmatram uredno preborni sijek usuprot njekih znatnih njegovih prednostih idealnim sredstvom, preko kojega bi se imale urediti i upotrebljivati hrastove šume naših zem. zajednica iz tog razloga, što taj način uporabe zahtjeva puno sitnoga rada, izvježbanog šumsko-upravnog i pomoćnog osoblja, a prije svega velike pripravnosti i susretljivosti od strane ovlaštenika za samu provedbu gospodarstvenih operacija (prevršivanje stabala prije njihovog usjeka, umjetno kultiviranje, ogradjivanje ondje gdje se U |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 20 <-- 20 --> PDF |
. — 138 — ovrštrje paša i žirovina) kao i stoga, što segregirane obć. šume, naročito hrastove, imadu svoju zasebnu posvetu, koja se preb, sijekom nedade lahko postići, kad je glede toga zakonom u načelu inače naredjeno.´^ No upravo obzirom na to: 1. što Drag, lug nije ovlaštenicima nikada dopao u vlastnost segregacijom tako, da bi u njemu bilo prostorno odijeljeno drvarinsko gospodarenje od paševinskog, već je to od starine šuma ote župe u kojoj ta uživanja razlučena nebijahu a niti do danas nisu; 2. što je Drag. lug faktično šuma, koja je jošte danas obterećena služnošću paše i žirovine na cijelom svojem obsegu i površju; 3. što su se Drag. ovlaštenici sada, prigodom nedovršenih još uredjajnih radnja uporno opirali sječinskom gospodarenju i osnivanju periodnih branjevina, protegnutih preko cijelih odjela s jedne strane stoga, jer se je svaka hrpa ovlaštenika bojala, da će morati u doglednom vremenu odatlem seliti sa svojima stanovima i konacima, a s druge strane, što su se svi zajedno bojali, da će im se u tom slučaju čistom sječom isjeći svi hrasti i hrastići tanji od 60 cm p. p. počem da bi oni za dugi niz godina bili lišeni žirovnog prihoda od tih hrastova kojemu se ovako nadaju, a i pače usljed zabrane cijelih odjela, to sam se odlučio, da predhodno uvedem uporabu etata uredno prebornim sjekom kao najprobitačnijim načinom prelaza iz neuredno prebornog sjeka, da ih iz cijele šume stisnem s uporabom etata u odjele, i da ovlaštenike na taj način stavim pred riješenje pitanja o po nje najshodnijem načinu pomladnje. Pa upravo zato, da zastupstvo čuje o predmetu i mnjenje drugih stručnjaka, a naročito u onom smjeru, kako je teško braniti njihov zahtjev za uredno prebornim gospo ´ Neđiram ovime u prirastne i financijalne prednosti tako zvanih progalnih sjekova (Lichtungshieb), koji se provode tečajem zadnjih 20-30 god. prije dovršnog sijeka, koji in ultima linea i nisu ništa drugo, nego li i opeta uredno prebiranje i prozraSivanje, samo Sto je isto stegnuto na dotične pomlađne odjele, umjesto na cijele sjekoređe. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 139 — darenjem naročito onda, ako ovlaštenici priležno neprionu uz ogradnju izsječenih mjesta ili naredjenih branjevina, predložio sara bio zastupstvu da pozove članove šum. društva na izlet u svoju šumu. Tom prigodom imao bi se bio predmet svestrano objasniti i pretresti, predpostavljajuć naravno, da će se to raspravljanje (kao i drugi predmeti: o kanalizaciji Drag. luga, o tekućem prirastu u preb. šumaraa gledom na prebore izdane prije 28 — 30 godina, rasprava o uredjajnom naputku i njegovoj najshodnijoj provedbi itd) zaista i dostojno provesti. Umjesto da je g. K. izjavio, da drži, imajuć pred očima sasma zasebne pravne odnosaje Drag. luga i iznimne gospodarstvene prilike Drag. žitelja, uredno preborni sijek prelazno mogućim ali samo pod uvjetom, da se isti provodi bud na stanovitim sjekoredima, koji bi se imali bezuvjetn o stavljati postepeno u predzabrane sa ciljem naravne pomlađuje i popunjivanjem plješina sadnjom, na koj način bi se i opeta nakon otvorenja tih branjevina u istima omogućila žirovina s preostav- Ijenih hrastova i hrastića; bud ogradjivanjem lih isječenih mjesta odnosno starih čistina — odsudio je on uredno preborni sjek napoprjeko i neznajuć, koliko se je time ogrješio o samu stručnu teoriju, osudio je umjetnu pomladnju i ograđuju isječenih mjesta odnosno plješina (vrtiće), ter je takovim osujetio svrhu samog izleta, jer se odbornici seljaci od njegova rogobora ničemu naučili nisu, osim što su odpočeli svoje suprotno stanovište bra niti — istim argumentom. Svakako je bio red na g. K-u. da u šumi obrazloži onaj način gospodarenja, kog bi on držao za Drag, lug i tamošnje ovlaštenike probitačnijim. Nu on toj krie tičarskoj dužnosti nije udovoljio, već je kašnje u »S. L « svoj. misli 0 tome objasnio, na koje ću se medjutim jošte vratiti. Da je g. K. bio malo oprezniji, mogao je i sebi i šumdruštvu uštediti onu, na str. 346. (al. predzadnja) napisanu, zaista smješnu insinuaciju, koja je mogla nići samo na polju skrajne uobraženosti, da sam ja naime namjeravao dobiti »sankciju « hrv.-slav. šum. društva za gore istaknuta uredjajna načela. Niti je hrv.-slav. šumarsko društvo,, koliko ga goder čije |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 140 — nim zvano, niti je ono u stanju da podjeljuje ikakovu sankciju za onaj stručni rad, koj se imade prosuditi, ter odobriti ili zabaciti po zato nadležnim oblastima. Da hrv.-slav. šum. društvo po sto puta i sankcionira zavedenje uredno prebornog sijeka u Drag. lugu, to potonji pada tim časom, čim se ja i zastupstvo zem. zajednice ne možemo nagoditi o načinu svrsishodne pomladnje isječenih mjesta i plješina. već moramo da u tom predmetu izazovemo odluku zato nadležne vlasti i čim ova inače odluči. Ta to je barem g. K. morao znati! Pa kada se je to znalo, zašto se je onako napisalo? Ta to izgleda onako, kao da sam ja htio nešto da pomočju šum. društva — profurtimašim, a zasluga da ide g. K. da je on taj naum svojim oštrovidom sprječio. To ali nestoji, jer je meni osobno i danas sasma svejedno, na koji način se imade ili će se morati osnova glede sječe i pomlađuje konačno redigovati. Ako to samo bude Drag. žiteljima pravo! Dok odvisi ustanovljenje etata od drvne gromade i prirasta odnosno od površine i obhodnje ili uporabnog doba, moguće je razložno gospodarenje (sječenje i pomladjivanje) u Drag. lugu naglašujem: pri sasma zasebnim pravnim i gosp. odnošajima i šume i ovlaštenika, po mom mnjenju samo u okviru sljedećih načela: a) ili sječinsko gospodarenje sa naravnom pomladnjom, dakle i predzabranom periodnih površina unutar svakog pojedinog uredjajnog razreda, ter uzgajanjem jednoličnih sastojina za buduće; b) ili zasnovanjem branjevina barem u jednoj šestini cje lokupne površine prema propisu § 10. š z. pošto je Drag. lug obterećen služnošću paše i žirovine. U ovom slučaju imale bi se branjeVine razdjeliti proporcionalno sječinskoj površini na sva tri uredjajna razreda, pa bi se fixirani etat imao vaditi ili čistim sjekom (po potrebi umjetna pomladnja), ili preborom (nakon izcrpljenih najjačih debljinskih razreda unutar branjevina) i po cijeloj površini neuredno sve do ponovne razgaje daljne jedne šestine, koja bi usljedila tek onda, nakon što bi se prvanja šestina i opeta otvorila za pašu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 141 c) ili provedbom uredno prebornog sjeka na zasebnim sjekoredima uz predzabranu istih i istodobno umjetno pomladjivanje plešina na istima se nalazećih; d) ili provedbom uredno prebornog sjeka unutar pojedinih odjela izsjecanjem samo onih stabala, koja su deblja od 61 cm p. p. ter umjetnom pomladnjom samo izsječenih mjesta (»vrtići«), odnosno njihove alikvotne površine starih čistina unutar dotičnog ili sljedećeg odjela. Biti će za kašnje izvode sgodno, da sad već promotrimo, kakve bi se branjevine u pojedinim slučajevima uporabe etata morale zasnivati. Uzev za podlogu računa da uredj. razr. Visoka mjeri 2806 jut., u. r. Sušje 2114 jut., u. r. Jelas-Karabna 716 jut. ili sveukupno 5636 jut., to bi se imalo u slučaju pod a) uz čisti sjek. obhodnju od 120 g. i ukupnu g. sječ. površinu od 46-96 jut. (nestegnutih u podpuni obrast) unutar prvih 22 godina zagajiti 1033-12 jutara. Koliko bi se od toga nakon 22 godine moglo otvoriti to bi odvisilo od okolnosti, kako su nastupale sjemenačne godine. U najpovoljnijem slučaju moglo bi se otvoriti samo 516 56 jut. i to samo onda, kad bi bila sjemenačna godina nastupila odma prigodom zagaje prve poluperiode. U protivnom slučaju nebi bilo isključeno, da u 23. god. ostane jošte uvjek zagajeno svih 1033"12 -!- 516-56 jut. (nova, treća poluperioda), u svemu 1549-68 jutara. Svakako bi ali i u najpovoljnijem slučaju ostalo trajno zagajeno najmanje (516-56X2) 1033-12 jutara. Od toga bi odpadalo na u. r. Visoka 514-36 odnosno 771-54 jut., na u. r. Sušje 387-42 odnosno 581-13 jut. a na u. r. Jelas-Karabnu 131-12 odnosno 196-68 jutara. Bilo bi dakle u pojedinom slučaju zagajeno 17 odnosno 277o od cjelokupne površine. — U slučaju pod b), koji nepredstavlja ništa drugo van 20 g. periodu 120 godišnje obhodnje, iznosile bi branjevine (u V«) 939-33 jut. ili l6-667o od ukupne površine, odnosno preračunano, komparacije radi, na 22 godišnje sječine 103325 jutara. — U slučaju pod c) su za sada nepoznate branjevinske površine iz tog razloga, što dosele jošte nije poznat onaj broj stabla (jer sve odnosne pokusne plohe jošte |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 142 — obradjene nisu), koj bi se iz svakog debljinskog razreda morao^ odnosno imao isjeći ili ostaviti u svrhu, da se postigne onaj sbroj temeljnica, koji će se za pojedini deblj. razred kao normalan ustanoviti. Nu može se sada već reći, da niti u ovom slučaju nebi ogojne površine bile manje od slučaja pod a), jer bi se na sječinama morali za postignuće normaliteta potrebni deblj. razredi preostavljati (najshodnije u hrpama). — U slučaju pod d) imali bi se unntar obhodnjice (od 22 g.) isjeći svi hrasti deblji od 61 cm p. p. — Ovo samo uvjetno i to samo onda, ako obziri na postignuće normaliteta nebi zahtjevali, da se prsni promjer i dalje povisi, počem bi k doznaci došao jošte broj stabala. To bi imalo za povod, da bi branjevinske površine jošte manje bile od onih o kojima će biti niže govora. Prema izkazu o izbrajanju hrastova imalo bi se u gornjem roku isjeći u u. r. Visokoj 16.933, u u. r. Sušju 14.660 a u u. r. Jelas-Karabni 4.464 hrasta ili sveukupno 36.057 manje 4.000 (koji će se imati pridržati radi izjednačenja predhvata), daklem ukupno samo 32.057 ili godišnje poprjeko 1457 stabala. Naglašnjem da se ovaj broj imade smatrati samo kao veliki prosjek, jer će taj broj biti u pojedinim godinama, kad će doći sječine u odjele gdje su pretežito debeli hrasti (90, 100, 120 cm p. p.), puno manji. Gornja stabla zastiru (pomnože li se krošnji obstori poj. deblj. razreda sa odnosnim brojem stabala), u uredj. razr. Visokoj 339-01, u ur. razr. Sušju 333-20 i u ur. razr. Jelas-Karabni 103-97 ukupno 77(;-18 jut. ili 13-777o od cjelokupne površine. Jednogodišnja sječina iznosila bi u svemu 3528 jut. od kojih bi odpadalo na ur. raz. Visoku 15-34, Sušje 15-16 i Jelas-Karabnu 4 78 jutra. Neima daklem dvojbe, da bi se od svijuh načina uporabe, posljednjim načinom (vrtići) unutar 22 godine stavio najmanji dio šume u zagaju, da bi se ova zagaja povećavala iz godine u godinu samo za 45-28 jut. dok bi se u slučaju pod a) moralo odmah staviti u predzabranu najmanje 516-66, a nakon jedanaest godina i opeta daljnih 516 66 jut., dočim bi se u slučaju pod b) 939-50 jut. moralo odmah zagajiti i ogradjenim držati. Prema tome došlo bi do zagaje i ograđuje obzirom na uporabu u slučaju: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 143 — a) 1. god. 516-66 jut., ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno . . . 5119-34 jut. 11. „ 516-66 „ 1033 32 jut. . „ „ „ do k. 22. g. 4602-98 „ 23. „ ´61666 „ 1549-"98 „ „ , „ „ . . . . 4086-32 „ b) 1. „ 939´50 „ ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno do k. 22. g. 4696-BO , odnosno do eventualnog otvorenja. Nakon toga ponovna zagaja od daljnih 939-50 jut. — U slučaju neotvorenja 23, godina daljna zagaja od 939 50 ukupno 1879´— jut. d) 1. god. 35-28 jut. ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno . . . 5600-72 jut. 2. , 35-28 „ uk. 70.56 jut. „ , „ „ ... 5565-44 , 11. „ 388-08 , ostalo bi za pašu i žirovinu otvoreno . . . 6247-92 „ 23. , 766 15+ 36-28 jut., uk. 801-44 jut. „ „ .. . 4838-54 „ U ovom zadnjem slučaju zapremale bi daklera nakon 23. godine (pri početku druge obhodnjice) branjevine manje na površin i od slučaja pod a) za 231-88 odnosno za 748"24 jut. a u slučaj pod b) za 138*06 odnosno 1077-56 jutara. — Glavni posljedak pri pojedinoj metodi uporabe i gajenja bio bi taj, da bi se u slučaju pod a), smanjila žirovna i pašovna površina već prve godine najmanje za 516-66 jut. a od. jedanajste već pa do 22. godine za 1033-32 jutra; u slučaju pod b) već prve godine za 939-5, odnosno u 23. godini za 1879 jut. dočim bi u slučaju pod d) »vrtići« zagajena mjesta gledom na izsječene površine mjerila samo 35-28, u drugoj 70-56 u jedanajstoj samo 388-08 a u 23. godini sveukupno 801-44 jut. — NaraAfno je, da bi se sve ove zagaje umanjivale otvaranjem odraslih, a povećavale prigradnjom novih sječina nu ipak tako, da bi prije 20—22 godina teško dolazilo do otvorenja prvih zabrana. 0 samom gospod. efektu pojedinog od tih načina zagajivanja biti će kašnje govora. Moja je dužnost da zastupstvu z. zajednice obrazložim prednosti i mane svakog pojedinog od gornjih načina uporabe i pomladnje, o čemu sam već i raspravljao. Stvar je ovlaštenika da se odluče za onaj sistem, kojeg oni gledom na svoje sasma zasebne ekonomske odnošaje drže po sebe najpodesnijim. To je jedini temelj, jedino sredstvo koje ima biti mjerodavno za način uživanja i pomladnje, jer će se samo one i onakove branjevine mirnim načinom i bez vanrednih mjera i investicija provesti dati, glede kojih će ovlaštenici držati, da im najmanje |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 144 — > smetaju pri uporabi njihove šume, To sam tvrdio u šumi, to tvrdim i danas tim više, što to ne samo što uvjetuju već upravo i nalažu propisi § 4. cit jur provedbene naredbe i § 14. uredjajnoga naputka. Moje je uvjerenje i danas, da se gospodarstvena svrha (Das Wirtschaftsziel) imade uvjek ravnati po opravdanim željama i gospod. potrebama ovlaštenika, a nikada po jednostranoj volji, odredbi i želji uredjajnikovoj, što je medjutim glede stanovite vrsti šuma sasma precizno rečeno u § 3. cit. zakona od 26. ožujka 1894. Ako se ova bitna zasada ne drži pred očima, onda se stvaraju elaborati, koji su već prve godine neprovedivi, jer nailaze na nerazumjevanje i odpor ovlaštenika sve i onda, pa da tako naredjujemo i »mi od vlade«, kako je u svojoj g. K. izvolio sebe apostrofirati onom zgodom, kad je našao za shodno, da protuslovi gornjim, po meni zastupanim načelima. Dok ovlaštenicima ne pripada nikakav utjecaj na ustanovljenje etata, na njegovo razvrstanje u tekući, u predhvat u vanredni prihod, pošto su ta ustanovljenja lih posljedci inventure sadanjeg stanja i njegovog odnošaja spram fundusa instruktusa, to im se mora prepustiti utjecaj u sam način i lokalitet vadjenja tog´ godišnjeg prihoda, pošto to bitno utiče u njihove gospodarstvene prilike a naročito u šumama, koje su obterećene stanovitim, podavanjima, kao što je to Drag lug, u šumi tolike veličine, u šumi, u koju sa svojim dnevnim potrebama navire 19. ovlaštenih sela. Od kakve je pako važnosti po Drag. ovlaštenike i gledom na udaljenost te šume od njihovih sela (10—16 km) i gledom na njihove obće ekonomske prilike, upravo što manje smetano uživanje paše i žirovine, neka služi dokazom i ta okolnost, što nije prigodom pregledanja ovogodišnjih sječina u šumi nijedan zastupnik potraživao, da se za doznaku zabilježi više hrastova no ih je opredjelio kr. kot. šumar, ali je svaki od njih u svakom odjelu kojim smo prolazili, rukom odgrtao odpali listinac da vidi, imali pod njim jošte neutrošenog žira, za kog su ljetos Drag. platili preko 14.000 kruna. Ova pojava je tako zasebna, da |
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 145 — uredjajniku otvara oči i onda, kad bi on bio ma kaico zasljep- Ijen zasadama o izključivo čistoprihodnom gospodarenju i uzgajanju isključivo što ljepših i vrjednijih sastojina i onda, kada bi se time narušavale uporabe inih šumskih užitaka. — Drag. ovlaštenik ne živi od etata hrastovine što ga godimice dobije, ako ga i treba za svoja stanja. Ali podpuno urodio žir restaurira ga gospodarstveno na kojih 4—5 godina, jer iz utovljene krmadi poplati svoje dugove i steče daljni, novi kredit. (Svršit će se.) Trgovačke uzance (uvjeti) koje vrijede na bečkoj burzi za trgovinu sa svim vrstima drva. Valjaju od 1. travnja 1911. (Nastavak). IV. Dio. Posebne ustanove za drvo listača. § 62. Doba sj eče. Ni jedna vrst lisnatog drveća, izuzevši bukvu, ne smije se sjeći kada je u mezgri, osim u onom slučaju, da je izrično ugovorena dobava u mezgri sječenoga drva. Kod prodaje obloga drva (drva u okruglom), razumjeva se, da isto mora biti sječeno minule zime, ili pako takovo, koje će se iduće zime sjeći. Ako nije izrično pogodjeno drvo, koje potiče od sječe predprošle zime ili iz još starijih zimskih sječa, to kupac nije dužan takovo drvo preuzeti. § 63 Gulenje kore. Drvo od listača mora se dobavljati sa korom, ali je dozvoljeno, da se može ostrugati vanjski raspucani dio kore. Slučajno na deblu se nalazeće grane, moraju se glatko uz deblo odrezati. § 64, Posljednji rok za dobavu drvaod onih listača, kojih se drvo brzo kvari. Kod drveća, kojeg se drvo brzo kvari, a koje je prodano pod uvjetom, da se roba mora u stanovitom roku postaviti |