DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 140 — nim zvano, niti je ono u stanju da podjeljuje ikakovu sankciju za onaj stručni rad, koj se imade prosuditi, ter odobriti ili zabaciti po zato nadležnim oblastima. Da hrv.-slav. šum. društvo po sto puta i sankcionira zavedenje uredno prebornog sijeka u Drag. lugu, to potonji pada tim časom, čim se ja i zastupstvo zem. zajednice ne možemo nagoditi o načinu svrsishodne pomladnje isječenih mjesta i plješina. već moramo da u tom predmetu izazovemo odluku zato nadležne vlasti i čim ova inače odluči. Ta to je barem g. K. morao znati! Pa kada se je to znalo, zašto se je onako napisalo? Ta to izgleda onako, kao da sam ja htio nešto da pomočju šum. društva — profurtimašim, a zasluga da ide g. K. da je on taj naum svojim oštrovidom sprječio. To ali nestoji, jer je meni osobno i danas sasma svejedno, na koji način se imade ili će se morati osnova glede sječe i pomlađuje konačno redigovati. Ako to samo bude Drag. žiteljima pravo! Dok odvisi ustanovljenje etata od drvne gromade i prirasta odnosno od površine i obhodnje ili uporabnog doba, moguće je razložno gospodarenje (sječenje i pomladjivanje) u Drag. lugu naglašujem: pri sasma zasebnim pravnim i gosp. odnošajima i šume i ovlaštenika, po mom mnjenju samo u okviru sljedećih načela: a) ili sječinsko gospodarenje sa naravnom pomladnjom, dakle i predzabranom periodnih površina unutar svakog pojedinog uredjajnog razreda, ter uzgajanjem jednoličnih sastojina za buduće; b) ili zasnovanjem branjevina barem u jednoj šestini cje lokupne površine prema propisu § 10. š z. pošto je Drag. lug obterećen služnošću paše i žirovine. U ovom slučaju imale bi se branjeVine razdjeliti proporcionalno sječinskoj površini na sva tri uredjajna razreda, pa bi se fixirani etat imao vaditi ili čistim sjekom (po potrebi umjetna pomladnja), ili preborom (nakon izcrpljenih najjačih debljinskih razreda unutar branjevina) i po cijeloj površini neuredno sve do ponovne razgaje daljne jedne šestine, koja bi usljedila tek onda, nakon što bi se prvanja šestina i opeta otvorila za pašu. |