DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 140 —


nim zvano, niti je ono u stanju da podjeljuje ikakovu sankciju
za onaj stručni rad, koj se imade prosuditi, ter odobriti ili zabaciti
po zato nadležnim oblastima. Da hrv.-slav. šum. društvo
po sto puta i sankcionira zavedenje uredno prebornog sijeka u
Drag. lugu, to potonji pada tim časom, čim se ja i zastupstvo
zem. zajednice ne možemo nagoditi o načinu svrsishodne pomladnje
isječenih mjesta i plješina. već moramo da u tom predmetu
izazovemo odluku zato nadležne vlasti i čim ova inače
odluči. Ta to je barem g. K. morao znati! Pa kada se je to
znalo, zašto se je onako napisalo? Ta to izgleda onako, kao
da sam ja htio nešto da pomočju šum. društva — profurtimašim,
a zasluga da ide g. K. da je on taj naum svojim oštrovidom
sprječio. To ali nestoji, jer je meni osobno i danas sasma
svejedno, na koji način se imade ili će se morati osnova glede
sječe i pomlađuje konačno redigovati. Ako to samo bude Drag.
žiteljima pravo!


Dok odvisi ustanovljenje etata od drvne gromade i prirasta
odnosno od površine i obhodnje ili uporabnog doba, moguće je
razložno gospodarenje (sječenje i pomladjivanje) u Drag. lugu
naglašujem: pri sasma zasebnim pravnim i gosp. odnošajima i
šume i ovlaštenika, po mom mnjenju samo u okviru sljedećih načela:


a) ili sječinsko gospodarenje sa naravnom pomladnjom,
dakle i predzabranom periodnih površina unutar svakog pojedinog
uredjajnog razreda, ter uzgajanjem jednoličnih sastojina
za buduće;


b) ili zasnovanjem branjevina barem u jednoj šestini cje


lokupne površine prema propisu § 10. š z. pošto je Drag. lug


obterećen služnošću paše i žirovine. U ovom slučaju imale bi


se branjeVine razdjeliti proporcionalno sječinskoj površini na sva


tri uredjajna razreda, pa bi se fixirani etat imao vaditi ili čistim


sjekom (po potrebi umjetna pomladnja), ili preborom (nakon


izcrpljenih najjačih debljinskih razreda unutar branjevina) i po


cijeloj površini neuredno sve do ponovne razgaje daljne jedne


šestine, koja bi usljedila tek onda, nakon što bi se prvanja


šestina i opeta otvorila za pašu.