DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1912 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 137 — konstruira, kad je svestrano izpitao podloge za iste. A toga g. K., kako gornje brojke dokazuju u gornjem slučaju — učinio nije. A sada na „vrtiće" i na preborni sijek! 0 tom predmeta raspisao se je g. K. i opeta pomočju hipoteza tako nesretno po se, e je tim poglavjem upravo sjajno dokazao, kako njemu za pisanje uredjajnib kritika fali svaki, recimo samo — dar. Uglavljujem to sljedećim. Već onda, kad sam pristupio uredjajnim radnjama i kad sam prosječnom mrežom razdjeliosvatri uredjajna razreda u 50 odjela pružio sam dokaz, da izvanjskim razdjeljenjem neimam pred očima uredjenje Drag. luga na izključivoj podlozi prebornog sijeka, već da a priori stvaram mogućnost, da će se u buduće, budu li to samo okolnosti dopuštale i nastane li zato potreba, moći iz uredno prebornog sijeka odmah preći na periodno, odnosno na sječinsko gospodarenje. Ja sam izletnicima odmah kod ulaza u šumu otvorio pregledovid, rastumačio izvanjsko razdjelenje, pak sam bio uvjeren, da će g. K. barem to znati^ da se ondje, gdje se imade isključivo zavesti uredno preborni sijek, neizlučuju odjeli već samo sjekoredi, štose obavlja ili samo sa njekoliko uzdužnih ili poprječnih, u brdima terrainu prilagodjenih prosjeka. To je kardinalna razlika izmedju vanjskog razdjelenja u sječinskom i uredno prebornom gospodarenju, što mora barem onaj znati, koj suce rukave, da izvrgne tudje, pošteno nastojanje i rad nezasluženom ruglu. Na samom sam izletu tečajem mojeg obrazlaganja izletnicima, pa i inakom prilikom zastupstvu zem. zajednice jasno i glasno izjavio bio, da nesmatram uredno preborni sijek usuprot njekih znatnih njegovih prednostih idealnim sredstvom, preko kojega bi se imale urediti i upotrebljivati hrastove šume naših zem. zajednica iz tog razloga, što taj način uporabe zahtjeva puno sitnoga rada, izvježbanog šumsko-upravnog i pomoćnog osoblja, a prije svega velike pripravnosti i susretljivosti od strane ovlaštenika za samu provedbu gospodarstvenih operacija (prevršivanje stabala prije njihovog usjeka, umjetno kultiviranje, ogradjivanje ondje gdje se U |