DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— S7 — Pisac ovih redaka vidio je na Krasu šume zaduženih vlastelina, vlastelinstva, koja su bila u posjedu bezdjetna posjednika, šume koje su bile u svrhu exploatacije kapljene, gdje takodjer ne bijaše baš sve u redu, ali takove pustoši kao što je ova ovdje, nije mogao konstatirati. Takova šta moga,© je naći i našao je tek u plodnoj Slavoniji. Završujuć kratki i koliko- bijaše moguće blagi opis ovog grabežnog gospodarstva, moram donekle na obranu istog, još jedflu ne baš ut^ešljivu činjenicu spomenuti, da se i kojekada druguda u plodnoj Slavoniji našoj vide još i druge i vrlo zamašne pogrješke u šum. gospodarenju. Tako sam vidio bivše hrastove sastojine promjenjene u sastojine bijele šume, vidio sam proreda, izvedenih ne u svrhu uzgoja mlade sastojine, već u svrhu crpljenja što većeg medjutomnog dohodka na štetu preostale glavne satojine (sjeklo se naime najljepša stabla, a ostavljala se potištena). Dalo bi se takodjer bezbroj pogrješaka. konstatirati počinjenih time, što gospodarstvene osnove ne odgovaraju stojbinskim i administrativnim i tržnim odnošajima dotičnih predjela. Grješilo se, — da još na obranu spomenem, — takodjer i u susjednoj nara posestrini Bosnoj, raznima mnogogodišnjima ugovorima, koji su pridonjeli potisnuću tržnih cijena na manje. Svega toga bijaše po malo po svuda, nu ipak nigdje ne bijaše tako nepokrivenih i teških grijeha kao ovdje. Ben Akiba bi ovdje svoju slavu izgubio! I. Z. Trgovačke uzance (uvjeti) koji vrijede na bečkoj burzi za trgovinu sa svima vrstima drva. (Valjaju od 1. travnja 1911). I. Odjel. Opće ustanove. §1. Gledevaljanostiustanova. Niže navedene uzance vrijede za sve trgovačke poslove, u trgovini sa svima vrstima drva koji se: |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 10 <-- 10 --> PDF |
-- 88 ^ 1. Sklapaju ria bečkoj burzi u koliko ugovaratelji nisu i z r i č n 0 ustanovili kakove druge uvjete. 2. Na trgovačke poslove, sklopljene izvan bečke burze, ali samo onda, ako se kod sklapanja dotičnoga posla izričito istakne da za taj posao vrijede uzance bečke burze. Osim ovdje navedenih uzanca, neimaju za poslove s drvom vrijednost i tzv. „uzance bečke burze ustanovljene za trgovinu sa robom". § 2. Zaključn i lis t (Prihvatno pismo, Schluss-brief) gledesklopljenetrgovine. Kod ustmeno ugovorenih trgovačkih posala ovlašten je svaki od ugovaratelja da u roku od osam dana, — iza kako je posao sklopljen — zatraži izmjenu zaključnih listova, glede utanačene trgovine. Zaključni listovi izmijenjuju se tako, da ona stranka, koja izmjenu trgovačkih zaključnih listova zahtjeva, od svoje strane podpisani zaključni list odašalje, na što druga stranka najkašnje u roku od osam dana imade odaslati odgovor, t. j . podpisani prihvatni list. § 3. Kategorije i vrsti drveća. U glavnom se razHkuje drvo četinjača i drvo listača. Po tvrdoči se luče vrsti drva u vrlo tvrde, tvrde, srednje tvrde, meke i vrlo meke. Od vrsti drveća koje se mnogo rabe, spada medju vrl o tvrd e vrsti : ebanovina, šimšir, kalina, dren, česmika, crni trn, glog, badem, pas-dren. Medju tvrde vrs ti: bagrem, grab, dud, šljiva, divlja trešnja, mukinja, bukva, hrast, cer, jasen, javor, orah, crni orah, jabuka, kruška, tisa. Srednj e tvrd e vrsti : brijest, pitomi kesten, jarebika, sremza, klekovina. Mek e vrsti : ariš, breza, joha, divlji kesten, crni bor, bijeli bor, smreka, jela, iva. Vrlo meke vrsti: jasika, limba, borovac, vrbe, topole, lipa. Kad se u trgovačkim poslovima ´govori o mekom drvu, razumijeva se pod tim samo smrekovina i jelovina. Ako je zaključen posao »za meko drvo", to je prodavaoc ovlašten, da dobavi isključivo smrekovo ili isključivo jelovo drvo, ili pako po vla |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 89 — stitoj volji mješavinu jelova i smrekova drva. Pod „borom" razumijeva se samo obični bijeli bor. Kod dobave crnog bora, borovca ili limbe, mora se dotična vrst izričito ugovoriti. Pod „topolom", ako nije vrst pobliže označena, razumijeva se samo crna topola. Bijela topola, kanadska topola, siva topola, jasika, moraju;s& kod dobave*izrično zahtijevati. ;:; ´ i Pod općom oznakom „hrastovine", razumjeva se kitnjak ili lužnjak evropskog porijekla (Kavkazko područje isključeno.) Cerovinaneubraja se uhrastovinu. Pod »brijestom« razumijeva se samo brijest, podnipošto vezika, pod „javorom*, samo obični brdski javor, nipošto mlječ ili klen, a pod „bukvom* samo obična bukva. § 4, Porijeklo. -, . . -: . ; Ako se pod porijeklom označi onako posve općenito samo koji kraj, to se imade dobaviti drvo iz dotičnoga kraja. Ali ako se kod sklapanja pogodbe pod porijeklom potanje označi proizvod stanovitog kojega šumskoga posjeda ili industrialnog poduzeća, tada se mora dobaviti drvo upravo iz dotičnog šumskog posjeda ili industrialnog poduzeća. ji . ji; i .: L v ; Ako je dobava ugovorena prema izabranim uzorcima, tada i dobavljena roba mora biti onakova, kakov je i uzorak. Dobava bolje kakvoće samo je onda dopustiva, ako je drvo istog porijekla. .;:/´´.: \ § 5. „C i r c a". . " ; = J . Kod zaključaka, kod kojih je ugovorena količina drva označena sa »circa" (od prilike) imade prodavaoc pravo, da pod istim uvjetima, pod kojima je dobava zaključena, dobavi za 57o robe više ili manje. Ako li je prodavaoc drva seljak šumo-posjednik, tada se to pravo proširuje na lOVo na više ili na manje. Od—do. Ako je prodana količina općenito označena sa »od— do«, to je prodavaoc obvezan da dobavi samo najmanju ozna-. čenu količinu u onom slučaju, ako od dotične vrsti, neima više raspoložive zalihe. Naprotiv obvezan je kupac, da za utanačenu cijenu preuzme svu ugovorom označenu maksimalnu množinu robe. Ako je ugovoreno, da prodavaoc ili kupac može odlučivati, da li će dati, odnosno primiti najmanju ili najveću Ugovorenu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 90 — množinu robe, tada on mora o tome odlučiti najkašnje nakon dobave prve polovice ugovorene najmanje količine robe. t; 6. Sadržaj vagona. Ako se kod zaključaka označi količina robe samo općenito po „vagonima," onda se pod tim razumijevaju željeznički vagoni sa tovarom od 10.000 kg. do najviše 10.600 kg. Samo kod dugačke gradje, koja se mora tovariti na t. zv. dvostruke vagone, razumijeva se pod vagonom tovar od 20.000 kg., do najviše 21.000 kg. Ako se kod narudžbe pojedinih vagona robe ne ugovori točna dobavna količina, ovlašten je prodavaoc da vagone nakrca sa tovarom do 12.000 kg., dotično, kod drva dugih dimenzija, za koje treba dvostruke vagone, sa tovarom do 24.000 kg. Tovarenje . Ako tovarnu pristojbu plaća kupac, to se mora u vagonima prostor tako izrabiti i tako dobro natovariti da u vagon bude složena podpuna propisna težina, jer inače u protivnom slučaju, mora prodavaoc naknaditi kupcu preplaćenu tovarnu pristojbu. § 7. ,Franko". Ako se tom oznakom označi mjesto, tada je time prodavaoc obvezan da robu na vlastiti trošak do toga mjesta odpremi. U slučaju kakove dvojbe, smatra se to mjesto kao mjerodavno za ispunjenje ugovorenog posla. § 8. Obračun tovarnih pristojba. Ako se kod prodaje uz označeno mjesto dobave stavi uvjet dobave »sa vagona« (ab Waggon) ili »sa broda" (ab Schiff ili ab Floss), to imade kupac tovarnu pristojbu, kao istim skopčane nuzgredne izdatke (za vagarinu, recepise i t. d.), platiti na račun prodavaoca, ali kada se isplaćeni iznos odbija od svote, koja se za robu ima platiti, nesmije se za njega odbiti i sconto. Kod prodaje „sa stanice" (ab Station) označenoga mjesta, terete troškovi istovarivanja prodavača, ali sve ostale izdatke i pristojbe koje su nastale nakon istovarivanja robe, imade nositi kupac. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 91 — U slučaju kakove dvojbe, vrijedi u oba slučaja označeno mjesto kao mjesto za ispunjenje ugovorenog posla. Kod prodaje ,Paritat-Waggon* ili „Paritat postaja"* smije se odbiti od svote, koja se ima platiti za robu samo onaj iznos, koji odgovara „Paritatu«. Kao mjesto za ispunjenje ugovorenog posla kupovanja na način „Paritat* postaja, vrijedi tovarna postaja. Kod kupovanja drva, za koje se mora plaćati pristojba za skladište, nosi kupac počam od dana ugovorenog zaključka sve terete i izdatke. Sve odštete, naknade, tovarne pogodnosti i slične izdatke, koje je prema ugovoru za odpremanje obvezane plaćati dotično odpremno poduzeće, pripadaju onom kontrahentu, na čiji se trošak roba odprema. Odštete, što ih je radi prekoračenja ugovorenog dobavnog roka dužno plaćati odpremno poduzeće, idu u korist preuzimatelja. Ako se roba odprema na teret prodavača, to iraade istome kupac najduže u roku od četiri tjedna pri j e izminuća reklamacionog roka, povratiti sve dokumente, odnoseće se na odprerau robe, zajedno sa očitovanjem, da se kao adresat odriče svojih prava na korist u tovarnom listu naznačenoga predavaoca robe. U protivnom slučaju odgovoran je za svu štetu, koju pretrpi prodavače. § 9. „CiP. Kod onih ´zaključaka, kod kojih se uključuju troškovi, prevozne pristojbe i osjeguranja (Kosten, Fracht und Assekuranzcif), imade prodavaoc nositi jedino troškove tovarenja, prevoza i osjeguranja. Druge troškove nije dužan nositi. On ne jamči za štete i pogibelji, koje mogu zadesiti robu na putu. U slučaju nezgode, pripada kupcu cijela osjegurana svota, zajedno sa osjeguranim imaginarnim dobitkom. „Sotto palanca", ,sous palan". Kod prodaje pod tom oznakom, imade prodavaoc nositi troškove natovarivanja, prevoza i osjeguranja, a roba putuje na njegovu pogibelj. Q slučaju nezgode, pripada prodavaocu cijela osjegurnina, zajedno sa eventualno osjeguranim imaginarnim dobitkom, ali je obve zan da manjkajuću robu svejedno naknadno dobavi. * Paritet postaja znači, da je kupac obvezan platiti troškove prevoza robe samo od stanovite ugovorene žeijez. stanice. Prodavaoc mu može robu i sa drugih stanica slati ali sav višak prevoznine tereti tada prodavaoca. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 92 — § 10. „Prompt«. , ´ ´ Pod „Prompt" (brzo i točno) dobavom, razumijeva se, da se prodana roba imade što mogućim pospješenjem predati, dotično preuzeti, a predaja, dotično primanje robe, imade se obaviti bez prekidanja. , .´,- ^ --: ^ .--.fin onR .i>ufilii->iv ^ „Successivno " (postepeno) znači, da se dobava robeimade prema ugovorenom dobavnom roku i opredijeljenoj količini postepeno u po mogućnosti podjednakim obrocima dobavljati. § 11. Zaključci pod uvjetom: ,,Po otvorenju plovitbe". Takovi zaključci moraju se oživotvoriti u roku od šest nedjelja, iza kako je oglašen početak plovitbe. Oglasom 0 obustavi plovitbe, smatra se, da je za dotično godište plovitba zaključena, pa se ne smije uzeti više obzir na eventualnu mogućnost, da bi mogli vodeni. putovi postati ponovno plovni, (prije običajnog otvorenja plovitbe). § 12. Dobave za stanoviti odredjeni dan ili unutar odredjenoga roka. Ako se uvjeti ugovora imaju prema utanačenom dogovoru, ili u smislu ovih uzanca ispuniti na odredjeni dan, te ako je isti nedjelja ili svetak, to se imade predaja, dotično preuzimanje robe, obaviti slijedeći radni dan. Ako kod poslova, koji se imaju izvršiti unutar odredjenog roka (tjedna, mjeseca, polovice mjeseca itd.), pada zadnji dan označenog roka na nedjelju ili svetak, to se mora predaja, dotično preuzimanje robe, obaviti najkašnje onoga zadnjeg radnog dana, koji je pred svetkom. -/ § 13. Ustanovljivanje pravodobnog roka dobave. Kod predaja „sa vagona" (ab Waggon ) „sa to var ne postaje" ili „sa stanice", dotično „paritat stanice", ustanovljuje se pravodobni rok predaje robe, počam od kojega bi se imala roba dalje odpremati po onom vremenu, kada je roba predana odpremom poduzeća, koje imade ovlast, da izdaje tovarne isprave, kojima je pravo javnosti priznato. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 93 — § 14. Početak preuzi ma nj a. , ´ Primanje i predaja robe mora započeti ustanovljenoga dana, najkašnje u osam sati u jutro, te se mora do potpunog svršenja po mogućnosti bez prekidanja nastaviti, izuzimaju se nedjelje i svetci, kao i višja sila (vis major). § 15. Ustanovljenje, da je dobava ispunjena. Dobava (naručba) smatra se ispunjenom samo nakon neposredne faktične predaje kupljene robe kupcu ili po njegovom nalogu (Ordre) odredjenom primatelju. Predaja željezničkih ili parobrodarskih avisa, konnossemeuta, tovarnih listova, nesmatra se dovoljnim u svrhu ispunjenja dobavnih dužnosti, već samo kao doznaka robe u svrhu preuzimanja. § 16, Višja sila. (vis major.) Ako je uslijed nepredvidljivih viših sila pravodobno proizvodnja, izvoz ili dobava postala nemoguća, to imade prodavaoc najdulje u roku od 14 dana nakon nastupitog dogodjaja, o istom kupca obavijestiti. Da se omogući dobava istovrstne robe iz drugih proizvodnih područja, dužan je kupac, da dozvoli pravodobno produljenju dobavnog roka. Ako naknadna dobava u odredjenom roku ne uslijedi, ovlašten je kupac da naručbu za ustanovljenu količinu robe opozove (stornira). (§ 26. al. b. i § 28. al. 3.) ´ Ali unutar produljenog roka, može se još dobaviti roba prvobitnog porjekla. U slučaju višje sile (vis major), obvezan je posjednik šume ako je ujedno i prodavaoc samo onda na naknadu istovrstne robe, ako to može podmiriti iz vlastitog šumskog posjeda. Isto takvo pravo ima i onaj koji nije vlastnik šume, ali ima,pravo drva u njoj sjeći. U koliko se streikovi, oblastno uglavljene epidemije, prometne nezgode i pomanjkanje vagona, mogu takodjer ubrojiti medju više sile, odlučuje u prijepornim slučajevima sud, dotično mirovni sud. . § 17. Manjkajuća kol ič ina komada mora se ustanoviti prije odvažanja robe i to u roku od pet radnih dana, nakon što je dobivena obavijest, da je roba prispjela. Pomanj |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 94 — kanje količine, mora se službeno ustanoviti, u koliko to neuskraćuju dotična transportna poduzeča (željeznice, brodarska društva). U koliko se ustanovi pomanjkanje robe, nosi prodavaoc sve troškove koji su skopčani sa službenim brojanjem robe. U slučaju, da prometno poduzeće uskraćuje službeno izbrajanje, mora si primatelj tu uskratu službeno potvrditi dati, te mora o tome odprematelja robe odmah brzojavnim putem obavijestiti, sa pozivom, da u roku od tri dana pošalje svoga zastupnika u svrhu brojenja robe. Ako je službeno ustanovljenje pomanjkanja robe uskraćeno ili ako je isto skopčano sa nerazmjernim troškom i poteškoćama i ako odprematelj robe nije poslao zastupnika, to se mora pomanjkanje robe ustanoviti svakako na tako korektan način, da 0 njegovoj korektnosti nemože biti dvojbe. § 18. Ustanovljivanje pogrješaka u kakvoćirobe. Da se ustanove manjkavosti u kakvoći robe, mjerodavne su slijedeće ustanove: a) ako su pri pregledavanju ili preuzimanju robe prisutni kupac i prodavač ili njihovi zamjenici, to se eventualni prigovori proti kakvoći robe moraju odmah ustanoviti; b) ako se pako roba odprema kupcu, to ju imade kupac prije odvažanja sa željezničke ili brodarske stanice pregledati, a eventualne manjkavosti u kakvoći u roku od pet radnih dana brzojavnim ili pismenim putem priopćiti prodavaocu. Na kupca pada sva krivnja, ako otpremljena obavijest o manjkavosti robe pravodobno prispije ili neprispije na odredište. U slučaju da se kupac ne drži gore označenih propisa, smatra se da je robu u redu preuzeo. Pri odpremanju robe željeznicom, može kupac pri ustanovljenoj pogriješnoj kakvoći uskratiti preuzimanje, ali samo cijelih vagona. § 19. Prigovori glede manjkavosti u pogledu količine i dimenzija. Manjkavosti glede količine i dimenzija, moraju se u roku |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 95 — od osam radnih dana nakon primljene obavijesti o prispjetku robe, brzojavnim ili pismenim putem prijaviti prodavaocu. § 20. Unutarnje pogrješke. Za unutarnje pogrješke, koje se pokažu na robi tečajem izradbe ili nakon dovršenja iste, nije odgovoran prodavaoc. § 21. Vid j eno i u redu pronadjeno. Ako se pri utanačenoj pogodbi rabi klauzula „vidjeno i u redu pronadjeno* bez dalnjih opazaka, to se predmijeva da je roba, što se kakvoće tiče primljena, izuzimajući pri tora slučaj kakove prevare. U slučaju, da se roba ne predaje odmah, to je prodavaoc obvezan istu i dalje brižno čuvati, kako se to dolikuje urednom trgovcu i to sve dotle, dok ne iztekne za predaju odredjeni rok. § 22. Cijena i mjera. Za cijene vrijedi krunska vrednota. Sve dimenzije razumijevaju se po metričkoj mjeri. § 23. Uvjeti plaćanja. Računi (fakture) se plaćaju a) u gotovom (per Kassa) sa 270 popusta (sconto) u roku od 30 dana, računajući od dana kojim je datiran račun; b) sa četirimjesečnim akceptom (mjenicom) računajući po datumu računa (tacture). Ako nisu ustanovljeni posebni uvjeti, imadu se računi vazda plaćati u gotovom po ustanovi a). Ako je utanačena podmirba akcepta (Akceptbegleich), to se imade ista provesti u roku od 30 dana, računajući od dana kojim je račun datiran. Ako to kupac ne učini ni nakon izričite opomene poslane mu preporučenim pismom, te ako odmah ne preda ili ne pripošalje akcept, to postaje račun odmah plativ, zajedno sa 67o kamatima bez kassa-sconta, koji se računaju od dana plateža, do prvobitno ugovorenoga roka, kada akcep utrnjuje (Verfallszeit des Akceptes). § 24. Mjesto i vrijeme plaćanja. Plaćanje .ma uslijediti po kupcu na ruke prodavaoca, bez da potonji ima kod toga kakvoga troška i bez da plaća poštarinu, ili pako ima usljediti na kojemu utanačenomu mjestu. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 96 — i Plaćanja, koja se obavljaju ustupom gira, chekom na banke na poštanske stadione ili inim doznakama, smatraju se da su istom onda podmirena, kada se platežni iznos u odnosnim središtima ili mjestima obračuna, uračuna u dobro primatelju. Kupac nije vlastan, da za plaćene iznose, koje je podmirio prije, nego što dospjeva ustanovljeni rok plaćanja, odbije kamate ili popust (sconto.) Za svako zavlačenje kupca u pogledu podmirenja kupovnine, kao i za sve izdatke isplaćene na račun kupca, ovlašten je prodavač, da računa 6°lo zateznih kamata. § 25. Plaćanje u inozemnim vrjednotama. Ako je kupovnina utanačena u inozemnoj vrjednoti ima kupac pravo, u koliko nije uporabom riječi ,effektivno*´ ili inim. kakovim dodatkom izrično ustanovljeno plaćanje u dotičnoj valuti, da na dan dospjelosti podmiri kupovninu u krunskoj ili u inozemnoj vrijednoti. Ako se plaćanje obavi u krunskoj vrijednoti, to istomu služi za podlogu srednja vrijednost izmedju tečaja (kurs) novca i tečaja robe, koji su na bečkoj burzi dan prije dospjelosti plaćanja službeno ustanovljeni. § 26. Prava k o n t r a h e n t a, koji se drži p oig 0 d b e. U slučaju da jedan od kontrahenta nije ispunio sklopljenu pogodbu, — izuzevši slučaj da nije platio već primljenu robu, — to je onaj kontrahent, koji se ugovora drži i koji hoće da si osjegura niže navedena prava dužan, da najdulje sedmoga radnoga dana, iza kako je ugovor prekršen, dade redovitim putem ustanoviti prekršenje ugovora (§ 27.). Tada ima pravo: a) od nemarnog kontrahenta zatražiti, da u primjerenom roku ispuni pogodbu, i podmiri štetu kao i izmaklu dobit, za koju može dokazati, da ju je kroz nemarnost krivca pretrpio (vidi § 28). b) da odustane od pogodbe, kao da u opće nije ni bila sklopljena (vidi § 29.). c) da može pogodbom osjeguranu množinu robe prema § 30. dati kupiti ili prodati, i da može utjerati od nemarnoga kontrahenta razliku izmedju ugovorom osjegurane, te polučene veće kupovne ili niže prodajne cijene robe, kao i naknadu troškova koji su nastali dražbom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 97 — d) da od nemarnog kontrahenta, i bez da poduzme ovršnu prodaju ili kup, zatraži naknadu razlike izmedju pogodjenihtržištnih dotično burzovnih cijena, koja razlika se ustanovljuje za mjesto i za vrijeme gdje i kada se je imala pogodba ispuniti. e) da od nemarnog kontrahenta zatraži naknadu pretrpljene štete i izmakle dobiti, koju je, u koliko to može dokazati doista pretrpio. § 27. Ustanovljenje narušen ja ugovora. Pravovaljano ustanovljuje se narušenje ugovora ovako : 1. Radi li se o pravu spomenutom u § 26. al. e) ustanovljuje se narušaj ugovora dignućem protesta, koji se mora dignuti u Beču pred mirovnim sudom bečke burze, odredjenom za trgovačke poslove sa robom, u koliko je isti prema § 79 i 80. statuta bečke burze u tu svrhu competentan*, ili koji se mora dignuti po kojem c. k. javnom bilježniku, na drugim mjestima po nadležnom državnom sudu, ili pako po javnom bilježniku. 2. Kadi li se o kojem drugom pravu spomenutom u § 26., onda se ono uglavljuje ili tako, da se podigne spomenuti protest ili da se na protukontrahenta upravi preporučeni list. § 28. Ako stranka, koja se drži pogodbe, namjerava zatražiti naknadno ispunjenje ugovora (§ 26. lit. a.) ili ako hoće da od ugovora odustane (§ 26. lit. b.), mora to obznaniti protukontrahentu već u protestu ili putem pismene obavjesti. U slučaju odustajanja od pogodbe, mora se primljena kapara ili uplaćeni predujam bez oklijevanja povratiti. Odustane li se od pogodbe, koja se je imala ispuniti u više vremenskih razdoblja, to ovo odustanje nemože imati upliva ni na prijašnje podpuno ispunjene obveze, ni na one obveze koje još nisu na ispunjenje dospjele. § 29. Protest vrijedi od dana kada je dignut, a pismena prijava od dana, kada je na poštu predana. * Vidi na kraju dodatak I. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 98 — § 30. Ovrh a (eksekncija). Ovršna kupovanja i prodaje moraju se obaviti kroz posrednika (senzala) namještenog za promet s robom na bečkoj burzi i to najdulje drugog burzovnog dana, iza kako je protest podignut. Ne može li se toga dana ovrha provesti, to je dozvoljeno, da se nastavi i dovrši slijedećih burzovnih dana, ali razlog radi kojega se podpuna ili djelomična ovrha nije mogla provesti, mora se pismeno ili usmeno prijaviti uredu burze uz oznaku posrednika, kojemu je ovrha bila povjerena. 0 svakoj pokušanoj ovrhi kao i o svakoj djelomičnoj ili podpuno provedenoj ovrhi mora onaj, koji daje ovrhu provadjati još istoga dana obavijestiti narušitelja ugovora. § 31. Ovršna (eksekutivna) kupovanja i prodaja takove robe, koja je pogodjena u inozemnoj vrjednoti, ili od inozemnoga mjesta, može uslijediti samo pod istima uvjetima glede vrjednota i mjesta ispunjenja i ostalih uvjeta (uzanca) pod kojima je bila sklopljena i prvobitna kupnja ili prodaja. Nebude li se pazilo na koji od propisa § 30. i 31., onda ovršna kupnja ili prodaja ne vrijedi kao da je uslijedila na račun nemarnog kontrahenta, ali stranka, koja se je držala pogodbe, može prema § 26. lit. d. tražiti razliku vrijednosti. § 32. Mučke produženje ugovora. U slučaju, da ni jedan od obiju kontrahenta ne digne protesta ili ne podnese pravovaljanu prijavu, smatra se, da je ugovor dobrovoljno mučke produžen na daljnjih 14 dana, računajući od dana, kada je imao biti ispunjen. Ako li koji od kontrahenta, nakon što je na taj način produženi rok za ispunjenje pogodbe istekao, ponovno neispuni ugovor, te mora ona stranka, koja se pogodbe drži, i koja hoće da svoja prava zaštiti, isto onako postupati, kako je imala činiti, nakon što je prvobitno ugovoreni rok istekao §. 33. Utrnuće ugovora. Mine li rok spomenut u predidućem paragrafu, bez da je koji od kontrahenta podigao pravovaljani protest ili bez da je podnio prijavu, to se predmijeva, da je posao obostranim spo |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— P9 — razumkom razriješen. U tom slučaju može se zahtijevati jedino povratak položene kapare, dotično predujma. § 34. Zaštita prava naknade (regresa). Da se zaštiti i očuva pravo naknade naprama žirantima ili prama cedentima zaključnog (pogodbenog) pisma, kao i prema jamcima, bezuvjetno je nužno, da se digne protest. § 35, Uskrata kredita pri z a ostatku u plaćanju. Kod prodaja na kredit nije prodavač obvezan, držati se ugovorenih obveza glede kredita, ako kupac u ono vrijem.e, kada bi imala uslijediti dobava na kredit nije prodavaocu podmirio kakav drugi račnn od prije, koji se je platiti imao, ili ako je u zaostatku glede kakove mjenične obveze. Samo u slučaju, ako je zaostatak glede dotičnog prvašnjeg računa ili mjenice postojao već u ono doba, kada je ugovarana ova nova pogodba na kredit, dužan je prodavaoc držati se obveze glede kredita. Prodavač, koji se hoće da posluži pravom obustave kredita, mora se kupcu prije pismeno naročito sa obustavom kredita zagroziti, a tada, ako kupac odmah ne podmiri dug ili ne pruži jamstva bilo za dobavu koja imade uslijediti, bilo za još neuredjeni račun (facturu) ili za neispunjenu mjeničnu obvezu, pripada prodavaocu pravo, da može smatrati kupca nemarnim platcem takodjer i u pogledu one dobave, koja bi imala uslijediti, te može proti njemu dići protest ili podnijeti prijavu. Protest, dotično prijava imade se podnijeti u roku od 14 dana, nakon što je odpreraljena pismena prijetnja, a tada ima prodavaoc pravo tražiti, da se spomenuta naručba odmah ili unaprijed plati ili da se za istu pruži jamstvo, pri čemu se imadu kupcu, (jerbo od njega prije ugovorenoga roka kupovnina utjerana), naknaditi kamati prema bankovnom kamatnjaku sve do dana dospjeća, koji je bio ustanovljen pri sklapanju kreditne pogodbe, ili da u pogledu spomenute naručbe upotrijebi koje od onih prava označenih u § 26. lit. b. do c. Pri tom se imaju uporabiti i §§27. do 31. Jamstvo se pruža tim, da se svota položi u gotovom ili « papirima, koji imaju pupilamu sigurnost ili ako se u mjestu, u koj era se imade plaćanje obaviti, kod suda položi, koji je |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 100 — nadležan za ugovoreno mjesto plaćanja, uložna knjižiGa kojf javne štedione. : Ispostavi li se naknadno, da nisu postojale predpostavke radi kojih je obustavljen kredit to prodavače jamči za štetu i izmaklu dobit, koja je nastala uskratom kredita. ; ´ § 36. In solvencija (obustava plaćan´a) ko ntrahenta. Ako koji od obiju kontrahenta postane insolventan prije roka, ugovorenoga za ispunjenje obveze, to drugi kontrahen ne može odstupiti od ugovora, ali ima pravo da najduže i roku od dva radna dana iza kako je za insolvenciju doznao;: 1. Prema § 27. toč. 1. podigne protest, te da tako najr dulje drugog burzovnog dana, iza kako je protest podignut ´U smislu § 30., prama danu dospjelosti ovršnim putem podmiri sve tekuće poslove, koje je imao sa insolventnim kontrahentom ili 2. Da bez protesta ili prijave obzačuna sve tekuće poslove koje je imao sa insolventnim kontrahentom, prema danima kada dospijevaju i to na temelju tečaja tržnih dotično burzovnih cijena, koje su vrijedile na dan dospjelosti. ; Ona stranka, na čiju štetu pri toj ovrhi ili obračunu nastane razlika, imade istu protu-kontrahentu odmah podmiriti, ali solventna stranka t. j . ona, koja je u Stanju da svoje obveze rplaća, ovlaštena je u svakom slučaju, da traži naknadu svojih troškova. ´ Iza sudbeno proglašenog stečaja može uredjenje tekućeg posla uslijediti samo prema ustanovama stečajnoga reda. § 37. Izuzimajući slučaj otvorenja stečaja smatra se, da je insolvencija jednog od dvojice kontrahenta nastupila: a) ako je izrečena i proglašena od uprave koje javne burze; b) ako dotičnik obustavi plaćanja, ili ako od svojih duž nika zahtjeva moratorij (odgodu platežnoga roka), ili ako s njima vodi pregovore radi izjednačenja; c) ako se radi obveza plaćanja vodi proti njemu ovrha, ili ako je takova ovrha ostala beuspješna; d) ako je pobjegao i ostavio dugove, a da se nije pobrinuo, kako će se isti pokriti. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 101 — ´ § 38. Stručno mnijenje (Expertise). Službena stručna mnijenja glede robe, mogu se u slučaju prijepora, ako isti spada pred mirovni sud, a sudbeni postupak još poveden nije, pismeno ili usmeno zatražiti od mirovnog suda bečke brze, koji je opredijeljen za trgovinu sa robom. Strukovnjaci opredjeljuju se po predsjedničtvu mirovnog suda, koje ujedno odredjuje koje se sprave i koji obrazei imaju pri istraživanju rabiti. -´ Svaki kontrahent imade pravo da predloži jednoga strukovnjaka. Do sudbene odluke imade nositi troškove istraživanja onaj kontrahent, koji je stručno mnijenje zatražio. § 39. U ovim općim ustanovama spomenute pravne posljedice, koje stižu onoga koji se ne drži stanovitih formalnih propisa ne stupaju na snagu, ako je svrha, koja se ovim propropisiraa postići može, na koji drugi način jur postignuta. II. Dio. Zajedničke odredbe za četinjavo i lisnato drveće. A Roba u okruglom. ´ § 40. Splavljeno i nesplavljeno drvo. Splavljeno se drvo kod prodaje kao takovo naročito označuje. Izostavi li se ova oznaka, onda se razumijeva nesplavljeno drvo. Kao nesplavljeno drvo smatra se i ono, koje je dopremljeno na splavi, ali nije došlo za vrijeme prevoza direktno u vodu. § 41. Izmjera i proračunavanje kubičnog sadržaja Kubični sadržaj izračunava se na temelju cijele duljine furka i njegovog promjerkom izmjerenog promjera u polovici duljine. Nalazi li se na mjestu na kojem se imade promjer izmjeriti grana ili kvrga, onda se imade mjeriti promjer neposredno iza ovog mjesta prema vrhu, tamo, gdje normalni rast opet počinje. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 102 — Pod »promjerom«, »debljinom«, »srednjim promjerom« ili »srednjom debljinom« razumjeva se uvjek promjer bez kore mjeren u polovici duljine. Promjer se mjeri uvjek u cijelim centimetrima, tako, da se slomci jednog centimetra, ispuštaju* Kora se mora na mjesta mjerenja ili odstraniti, ili se njezina debljina od izmjerenoga promjera odbije. Kupac može kod mjerenja debljine zahtjevati mjerenje u, dva medjusobno okomito stojeća promjera, pri čemu slomci, centimetara kod izračunavanja aritmetičke sredine u obzir ne dolaze. Duljina deblovine mjeri se kod četinjača na 0"5 m. točno, kod listača na O´l m., tako, da u prvom slučaju slomci do0- 5 m., a u drugom slučaju slomci do O´l m., ne dolaze u račun Trupci četinjača i, listača dobavljaju se u tržnim usuelnim dimenzijama. Kod koso prepiljenih trupaca vrijedi kao duljina trupca ona koja je najkraća. Nadmjere u duljinama ne uzimlju se u obzir kod izmjere i kubiciranja. Za proračunavanje kubičnog sadržaja imade se upotrijebiti najnovije izdanje »Pressler-Neumeisterovih tablica za kubiciranje« i to I. za trupce, 11. za deblovinu. B. Piljena (rezana) roba. § 42. Proračnavanje kubičnog sadržaja. Za proračunavanje kubičnog sadržaja mjeri se kod zarub- Ijene i nezarubljene robe duljina u decimetrima, širina u centimetrima, a debljina u milimetrima, Takozvana »vodena roba;<* (Wasserware) prodaje se takodjer i po komadu.** § 43. P 0 t p u n a mjera, ravne p r o č e I n e površine i jednolična debljina. Sva piljena roba mora u osušenom stanju imati potpunu mjeru, a u svježem odgovarajuću nadmjeru. Roba što dolazi prigodom transporta pod: vođu. ** Ne prodaje se obigno po kub: metrima nego po broju komada. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 103 — Pročelne površine neka imaju po mogućnosti okomit rez. Kako zarubljena tako i nezarubljena roba treba da imade na čitavoj duljini jednoličnu debljinu. Rukom piljena drva. Dobavljanje rukom rezane robe treba izričito ugovoriti. § 44. Zarubljivanje. Ako se inače ne ugovori, dobavlja se roba od omorike, jele i ariša paralelno po duljini zarubljena, a od bora i svih listača nezarubljena. Mjerenje širine. Mjerenje širine obavlja se kod nezarubljene robe, u polovici duljine komada, a na užoj njegovoj širini* no bez kore, i to, ako se drugačije ne ugovori, centimetričkim mjerilom od 1 do 1 cm. pričem se slomci izostavljaju. Roba za blanjanje mjeri se prije blanjanja kao sirova roba. Konično zarubljena roba mjeri se vazda po njenoj efektivnoj širini u polovici duljine komada. Širina izmjerenog komada napiše se na njemu samom samo na izričitu želju. Mjerenje debljine obavlja se željeznom milimetričkom promjerkom na uzdužnoj osi komada, a ne na pročelju. III. Dio. Posebne odredbe za četinjavo drveće. (Gradjevno drvo.) A. Drvo u okruglom. § 4,5. Sortimenti : dugačka gradja (gradja, stupovi), dugački trupci, trupci, drvo za drvno brašno, drvo za celulozu, drvo za podpornje (rudokope). Dugačka gradja. Pod tim razumijevamo čitava debla ili komade debala, koji su dulji od 8 m., a minimalna im je debljina na vrhu 14 cm. Kod dugačke gradje razlikujemo slijedeće sortimente: * T. j . na onoj širini daske koja je, dok je roba u trupcu bila još neraspiljena, bila okrenuta prema kori, a ne na onoj koja je bila okrenuta k srcu |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 104 — 1. od 8—12. m. duljine 2. od 12-18 m. » 3. preko 18 ra. :» U svakome od ovih duljinskih razreda razlikujemo slijedeće debljinske razrede: I. raz. 44 cm, i preko toga u polovici duljine. II. » 34 43 cm. u polovici duljine. III. » 27—33 cm. u » » IV. » 20—26 cm. u » » V. » ispod 20 cm. u » » Dugački trupci. Pod tima se razumijevaju 6—8 m dugački komadi debla, koji se dijele u slijedeće debljinske razrede: I. raz. preko 40 cm. u polovici duljine. II. » od 31—40 om. u » » III. » » 20—30 cm. u * » Trupc i (kusevi, furci) Pod trupcima razumijevaju se komadi debla, koji imadu tržištnu duljinu, od najmanje 3 m., a najviše do 6 m , te promjer u polovici duljine od najraauje 20 cm. Medju trupcima razlikuju se tri debljinska razreda: 1. debeli trupci sa srednjim promjerom od 32 cm i više, te debljinom na tanjem kraju od najmanje 29 cm.; 2. srednji trupci sa srednjim promjerom od 26—31 cm., te debljinom na tanjem kraju od najmanje 23 cm.; 3. tanki trupci sa srednjim promjerom od 20—25 cm , te debljinom na tanjem kraju od najmanje 18 cm. Mjerenje . Kubični sadržaj debala i trupaca proračunava se na temelju duljine i u polovici duljine izmjerene debljine. Dugačka gradja prirezuje se na onomu mjestu tanjega kraja, na kojemu promjer pribižno iznaša polovicu promjera u prsnoj visini, ali ipak taj promjer na tanjem kraju ne smije biti manji od 14 cm. § 46. Kvaliteta. Zdravo drvo ne smije imati tragova truleži Kao maćavo drvo smatra se ono, koje pokazuje u sebi crvenu ili bijelu trulež |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 105 — ili trulež prešlu na njega sa grana, zatim ono, koje je okruž- Ijivo, zasukanoga rasta nadalje drvo sa dva srca, te zimotreno i mušičavo drvo. U pogrješke drva računa se i naglo padanje promjera onda, ako nakon dva metra duljine od donjega kraja počne promjer padati za više od 1 cm. na 1 m. duljine. Sunčane raspukline ne smatraju se pogrješkom. Pomodreno borovo drvo vrijedi kao maćavo. § 47. Doba obaran ja. Ako za jelovinu, smrekovinu i arišovinu nije izričito ugovoreno zimsko obaranje stabala, to se ne može prigovarati dobavljanje drva u ljetu oborenih stabala. Borovina se nasuprot smije dobavljati samo od zadnje zimske sječe. Smrekovina i jelovina od stabala oborenih pred više od dvije godine prije dobave, ne odgovara usancama. § 48. Odstranjenje kore. Sa jelovih i smrekovih trupaca, koji su sječeni u ljetu, mora se kora sasvim oguliti, dočim na trupcima od zimske sječe mora kora samo mjestimice biti ostrugana. Borovi i ariševi trupci mogu se i sa korom dobavljati. § 49 Dobava debljeg drva Kod prodaje dugačke gradje i trupaca od pogodjene stanovite debljine, smije prodavaoc do 3 cm. deblje drvo dobavljati, nu u tom slučaju ne može zahtijevati obzirom na te jače dimenzije višu jediničnu cijenu. § 50. Pogodba glede dobave robe o d—d o. U trgovini kroz posrednika ako je dobava drva utanačena uz uvjet od—do, mora dobavljena roba poprečno imati srednju duljinu i debljinu izmedju maksimalne i minimalne utanačene duljine i debljine izuzev dakako slučaj, ako nije drugačije ugovoreno. § 51. Drvo za proizvodnju drvnog brašna i celuloze. Pod tim se razumjeva zdravo, ne jako granato omorikovo drvo, koje nema crvene ni bijele truleži, a kojega drvna vlakna |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 106 — usljed starosti stabala nisu postala prhka ni obamrla. Od preuzeća isključuje se drvo, koje je njekada bilo oguljeno ili radi dobivanja smole nakvacano, te takovo drvo, kojemu se na prerezu vide stare zarastline. Isto tako izključuje se drvo koje je trulo u jezgri ili na granama, te konačno granate ovršine. Normalno drvo za proizvodnju celuloze mora na tanjem; kraju imati najmanje 10 cm. promjera i popriječno od svega broja komada imati 15 cm srednjeg promjera. Drvo se dobavlja bez kore, u pravilu u duljinama od 2 m i dalje, a izračunava, se u kubičnim metrima. Trupci se predavaju sortirani prema njihovoj duljini od 0-5 do 0.5 metra. Debljina se mjeri u sredini i u cijelim cm. Drva od 1 m duljine i ispod toga slažu se u prostorne metre sa nadmjerom od 10 cm i tako prodavaju. Ako se drvo za gornju svrhu dobavlja splavljanjem,, mora ono svejedno imati gore navedene minimalne duljine. Za dijelove spljavljanoga drva koji su radi vezanja navrtani, u koliko nisu nadmjerom nadoknadjeni, odbije se nješto u ime naknade. Ako nije isključivo ugovorena smrekovina, može prodavaoc umjesto smreke 157o kvantuma jelovine dobaviti. § 52. Drvo za rudokope. Pod drvom za rudokope razumjevamo furke od smreke, ariša, bora i jele, koji se predavaju rudokopnim poduzećima ili posvema ili djelomično u prugama od kore očišćeni: Drvo mora biti zdravo i u opće ravno; furci na kojima su odrezane debele grane nisu izključeni. Drvo može biti na više mjesta izkrivljeno, no visina luka pojedine grbe ne smije iznašati više od lOVo duljine cijeloga komada. Drvo za rudokope dobavlja se počevši od 4 m duljine i dalje u svima debljinama do 24 cm. srednjeg promjera i minimalne debljine na tanjem kraju od 10 cm. Množina drva izračunava se u kubičnim metrima. Drvo za rudokope ispod 4 m duljine, te sa točno propisanim duljinama i srednjim promjerima označuje se kao »podpornji «. Kod podpornja neuzima se u obzir ako srednji promjeri variraju za 2 cm. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 107 — B)Nezarubljeneizarubljene polutke (Halbbaume und Dippelbaume). § 53. Pod nezarubljenim polutkama razumijevaju se uzduž kroz sredinu raspiljeni trupci, a računaju se u trgovini po kubičnoj mjeri. Pod zarubljenim polutkama razumjevaju se polutke, koje su uzduž sa obje strane otesane ili pilom zarubljene. One se u trgovini mjere sa kvadratnim metrima površine. CiPiljenailirezanaroba. §54. Sortimenti: Daske ili piljenice, dovratci i brvna, kvadratične letve (Staffel), klade iblanjata roba. Daske i dovratci i brvna dolaze na trg u slijedećim sortimentima. 1. S m r e k a. a) I. razred, dobra normalna, prije takozvana nesortirana roba; b) II. razred; c) III. razred d) IV. razred. a) I. razred, dobra normalna, prije takozvana nesortirana smrekovina, mora biti zdrava i biti rezana iz nezasukanih stabala, te smije sadržavati do 39 mm debljine poprečno SSo/", a od 40 mm debljine dalje poprečno 157o komada sa srcem. Ona smije biti napuknuta od sunca ili od sušenja, ali ne smije biti razpucana niti smije imati po sebi tragova crvene truleži; nesmijese Ijuštriti u smjeru godova, ni biti vržljiva. Ova roba mora biti oštrobridna, paralelno obrubljena, bez prodirućih ili bolesnih tragova grana Naročito nesmije biti na njoj tragova grana a osobito ne tragova velikih poprečnih grana, te bez provrtanih škulja. Trpe se pojedine raspukline na kraju, kojima duljina nije veća, nego što je sama daska široka. Isto tako trpe se u malom broju male i crne, pojedine,´na pola urasle grane i hodnici smole. b) II. razred smrekovine mora uopće biti iz zdravog drva, koje je oštrobridno razpilano i paralelno zarubljeno. Isključena je roba izradjena iz zasukanih stabala. Dozvoljava se do polovice debljine komada sižuće urašćene grane, zatim pojedine nagnjile, te pojedine debele, kao i pojedine velike prodiruće grane, zatim ravne pukotine koje nisu dulje od dvostruke širine daske. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 30 <-- 30 --> PDF |
" 108 Konačno se dozvoljavaju daske sa malo jezgre i sa malo tragova crvene truleži. Roba, koja se u smjeru godova Ijuštri, kao i roba jako sa strane raspuknjiva i mušičava roba iskjučuje se. c) III. razred smrekovine jest pararelno zarubljena roba, koja preostane kad se roba I. i II. razreda izabere. Ona ne smije posve prelomljene kao ni jako trule komade sadržavati. Daske moraju biti posvuda takove, da mogu držati čavao. Dozvoljeno je da bude malo i oblih bridova. d) IV. razred smrekovine ili takozvani izmetak sadržaje onu rezanu robu koja nije ni za IH. razred. U IV. razredu smrekovine smije biti pomiješano i III. razreda jelovine. 2. J e 10 V i n a. a) I. razred, dobra normalna prije takozvana nesortirana roba; b) II. razred; c) III. razred; a) I. razred, dobra normalna, prije tako zvana nesortirana jelovina, mora odgovarati istim uvjetima u pogledu kvalitete, koji se traže za prvi razred smrekovine. ´ . : ; b) II. razred jelovine mora općenito biti iz zdravog drva U ostalom može sadržavati robu one kvalitete, koja odgovara I. i II. razredu smrekovine. c) III razred jelovine može sadržavati sve iz II. razreda jelovine izlučene komade. Polomljeni komadi su izključeni. 3. B 0 r 0 V i n a. a) I. razred; b) II. razred; c) III. razred. Boro-vina se smije, ako se inače ne ugovori, dobavljati i nezarubljena. Kvaliteta I. i II. razreda mora odgovarati I. odnosno II. razredu smrekovine. Pomodrena borovina nesmije doći u I. razred, dočim je u II. razredu može biti do 25%. Kao III. razred uzima se borovina koja u prva dva razreda ne pristaje, no ni ta borovina ipak nesmije biti nagnjila ni polomljena. 4. A r i š e V i n a. a) I. razred; b) II razred. I. razred arišovine mora biti od potpuno zdravog drva, komadi nesmiju sadržavati cijelo srce nego srce mora biti barem propiljeno, zatim nesmiju sadržavati bjelikovine, a moraju biti oštrobridno zarubljeni. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 109 — , Isključeni su komadi potičući od šuharaka kao i komadi sa prodirućim smolnim kanalima, komadi koji se Ijuštre, grubo ili jako granati, kao i okružljivi komadi. II. razred ariša mora biti iz zdravoga drva te ne smije sadržavati polomljenih komada. §55. Kvadratične letve (Staffel), jesu letve u kvadratnom prerezu, sa stranicom kvadrata do 10´5 cm. Od svijuh dosadan §54, spomenutih vrsti drveća izradjene letve moraju skroz na skroz biti pravokutno, ravno i oštrobridno (na živi zubi izpiljene a moraju biti i iz potpuno zdravoga drva. Kvadratične letve iz srarekovine, jelovine i ariše vi ne, mogu se, ako nije inače pogodjeno sa srčikom dobavljati. Kvadratične letve izpiljene bez srčike, Hi koje sadržavaju razpiljenu srčiku, ne smiju biti raspucane. Manje vrijedno drvo za kvadratične letve kao na pr. gredice pod podove (blazinice) smije imati maloi oblih bridova Kvadratične letve od bora prodavaju se sortirane kao . II. razred. a) I razreda kvadratne letve borove nesmiju biti pomodrene i nesmiju sadržavati srčike, nu ipak je dopustivo kod dimenzije do 8 cm. da bude do 107o. a kod jačih dimenzija da bude do 207o komada, koji sadržavaju propiljenu jezgru. Komadi sa debelim granama, kao i komadi sa puno grana, te razpuknuti komadi jesu isključeni. b) II. razred mogu biti kroz jezgru rezani, ali ne smiju u pravilu imati u sebi cijelo srce. Modrikastih komada može biti do 257o Komadi sa puno debelih grana kao i koso raspuknjivi komadi nespadaju u II. razred. Letve smrekove i jelove moraju biti zdrave, te u glavnom oštrobridno i pravilno izpiljene i u svežajima dobavljene. Dopušta se malo oblog brida (okrnjak) i raspukline, ukoliko ne umanjuju čvrstoću dotičnih komada. Dobava letava od borovine i arišovine mora se naročito ugovoriti § 56. Uglatarobailiklade. Klad e (od 11 cm. u kvadratu pa dalje) od sviju četiri vrsta drveća moraju biti izpiljene iz potpuno zdravoga drva. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 110 — i takovoga, koje nije bilo zasukanoga rasta. Mali tragovi crvene truleži, dopuštaju se. U glavnom dolaze pet kategorija klada u trgovinu: a) Oštrobridno piljene klade moraju u čitavoj duljini jednoličnu debljinu i ravnu površinu, te oštre bridove i pravokutne srhove. Dopustive su samo onakove ozlede bridova, koje su nastale prigodom prevažanja. Oštrobridno rezane klade ne smiju biti okružljive, ne smiju biti ni raspucane, izuzevši male raspukline nastale uslijed sušenja na suncu ili na zraku. b) Sa oblim rubom piljene klade moraju biti iste kakvoće kao što su i oštrobridne klade, no obli rub smije sizati samo do jedne trećine cjelokupne duljine, a nesmije prekoračiti V* širine klade. c) Otesane klade moraju se izrično za dobavu ugovoriti, ie mogu imati oble bridove, ako izrijekom nije pogodjena dobava oštrobridno otesanih klada. Obla brid ne smije sizati preko ´ii širine klade. I ove klade moraju biti ravno i pravokutno otesane. d) Oblobridno otesane klade, mogu se prema vrhu i konično suzivati, nu ipak moraju na gornjem kraju imati barem 7:i debljine donjega kraja. e) Vezovi moraju biti počam od debljeg kraja do polovice duljine klade tako otesani, da se konično suzuje a druga polovica do vrha se samo objeli. Promjer na vrhu ne smije biti manji od polovice diagonale na debljem kraju. Blanjana robasautoromiperom. mora biti izradjena iz surove robe dotičnih sortimenata, te mora biti iste kvalitete. Ako nije za obračunavanje pogodjena mjera po površini onda se mora obračunavati po kubičnoj mjeri i to tako, da se širini oblanjate robe pribije 15 mm. a osim toga kod jednostrano oblanjate robe pribije se k debljini 3 mm., kod obostrano oblanjate robe 5 mm. ter iz tako dobivenih dimenzija izračuna sadržaj, u kubič. metrima. Kod načina proračunavanja po površini ima se, ako nije izrično ugovorena mjera po površini surovine uzeti |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 111 — u račun, samo efektivna površina, t. j . pero se neuračunava u površinu. I. razred, dobra roba smije samo u svakom pogledu korektno proizvedenu, normalnu, ravnu i čisto izblanjatu robu sadržavati, na kojoj se trpe samo omanje, prigodom prevažanja nastale ozlede na bridovima i na perima. Kod II, razred a dozvoljavaju se male, prigodom izradbe počinjene mane, no uza sve to mora roba u glavnom biti ravno i čisto izblanjata. § 57. Roba izpod pile, zove se roba onakva kakva je kad izpod pile izadje a kad se iz nje izluči najgori razred i to III. kod smrekovine, jelovine i borovine i II. razred kod arišovine. Dobra i srednja roba nesmije se izlučiti. § 58. Snopovi. Roba ispod 3 m duljine i do uključivo 20 mm., debljine, kao i piljena roba, koja je dulja od 3 m. ali ispod 12 mm. debela, nadalje daske za stropove, koje su dulje od 3 m. do uključivo 15 mm. debele i do 12 cm. široke, te sve letve moraju se u pravilu u snopovima dobavljati. § 59. Grane. a) Uraštene grane jesu takove, koje su se sa drvnom struk turom čvrsto srasle; b) neuraštene ili izpadajuće grane jesu one, koje su na obje strane daske obkoljene crnim prstenom (kora od grane) ili koje se nisu sa drvnom strukturom srasle; c) na pol sraštene grane jesu one, koje su na jednoj strani daske ili piljenice sa crnim prstenom opkoljene, dok su se na drugoj strani sa strukturom drva čvrsto srasle. Ovamo spadaju i one grane, kojih je samo jedan dio oboda čvrsto sa ostalim drvom srastao, dočim im je ostali dio nesrašten ili je sa korom opkoljen; d) poprečne ili krilne grane jesu one, koje počimaju po prilici u sredini daske ili piljenice, te idu popreko sve do ruba .ili skoro do njega; e) male grane jesu one, kojih je promjer manji od 2*5 cm.; |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 112 — f) srednje grane jesu one, kojih promjer iznaša 2.5 do 4 cm; g) debele grane jesu one, kojih je promjer veći od 4 cm. § 60. B j e 1 i k 0 V i n a. Kod borovine i kod II. razr. ariševine dopustivo je, u koliko nije možda dobava bez bijeli pogodjena, ostaviti bjelikovinu, te se ona mora u kub. sadržaj uračunati. § 61. Zaključci u dimenzijama ^>o d — do«. Kod zaključaka za piljenu robu izmedju stanovitih minimalnih i maksimalnih dimenzija širine, mora se ako nije inače pogodjeno, paziti, da budu sve dimenzije, koliko moguće sa podjednakim kub. sadržajem nadjeljene. Do 6 m. duljine smije se, ako nije inače pogodjeno, roba samo od običajne tržištne duljine dobavljati. Kod zaključaka za piljenu robu, u pogledu točno ugovovorenih minimalnih i maksimalnih dimenzija duljine, moraju, ako nije inače ugovoreno, sve duljine poprečno uzete odgovarati (bez obzira na širine) srednjoj duljini izmedju utanačenih dimenzija fNastavit će se). Osobne vijesti- Imenovanje- Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije Dalmacije imenovao je kr. ž´ipauijskog šumarskog nadzornika 1. razreda, Bogoslava K o s o- V i ć a, kr. zemaljskim šumarskim nadzornikom 11. razreda u Vili. činovnom razredu sa sustavnim berivima. Oruštveise vijesti. Zakladi u spomen „A. Borošića" doprinjeo je g. Vilim Čmelik kr. žup. šumar, nadzornik u Zagrebu 10 Kruna, Pripomoćnoj zakladi, pristupio je g. Josip Jakopec kr. šumar, povjerenik u Zagrebu uplativ 10 Kruna, i g. Dragutin Trotzer nadbisk. šumarnik uplativ 10 kruna u ime pristupnine. Različite vijesti. Reorganizacija bujičnih tehničara u Austriji. Uslijed najviše odluke od 1. srpnja 19ii ; posvema je razdjeljen dosadašnji zajednički status šumarskih tehničara političke uprave, od statusa šumarskog osoblja za uredjenje bujica. |