DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 6 <-- 6 --> PDF |
^-^ 84 — Naravnom pomladku uz iznajmljenu pašu nije bilo ni traga ni glasa, baš kao ni u izrabljenim hrasticima. Utržak tih, lih za palenje ugljena prikladnih preostataka bukovine nemože nadoknaditi ni troškove pošumljenja. Sumu, u pravom smislu te riječi, posjedovalo je ovo vlastelinstvo samo u svojima teže pristupnima krasnom bukvom obrašćenim sastojinama. Pojedini predjeli imali su i po 2oOm^ po rali, te im se je i stariji šumar morao diviti. Krasni uzpravni uzrast sa visinom od 30 — 35 m. i sa 6073 drva za tvorivo, bijaše zadnja zaliha skrahirani šuma, u koje je nepovoljna configuracija terraina grabežnoj sjekiri pristup branil^. Pa i tu smo morali naći tragove ljudske nezasitnosti. Ogromne bukve sa 10—;16 m. sadržaja nalazili smo oborene, a od istih jedva 10—207o bilo je izradjeno cijepanjem za lopate. Za takvog bukovog gorostasa, kojeg si je kupac još ii po volji izabrao, plaćao je on mrvicu od 10 K. kupovnine po komadu. U jednom obziru bila je uprava ovog vlastelinstva ipak napredna, jer je posjedovala 10 kilometara dugu prugu industrijalne željeznice u do inače nepristupne i sačuvane bukove sastojine. Nu kako u gospodarstvu, koje je strmoglavce pošlo, mora se redati pogrješka na p:Ogrješku, prodavalo je vlastelinstvo bukove trupce, postavljene na pilanu, uz cijenu od 1 K po kubičnom metru jednoj domaćoj pilani, tako, da si se pitati raorap? je li sa ovom pristojbom plaćena izradba i dovoz ili pako šumsk,a pristojba za kub. m. tehničkog drva odnosno, što je badava: da li kupovnina, ili troškovi izradbe i dopreme. Preostatci stabala, izradjenih na trupce, upotrebljeni su za paljenja ugljena. Za tehničku izradbu nesposobna stabla imala su opet preostati kao tobožnji „sjemenjaci". Pa kako je za vrijeme- naše procjene upravo bukvica urodila, žirile su se svinje u ovih sječinah, crpilo se dakle iz siromašne šume sve, što se iscrpsti moglo, bez brige za budućnost i za pomladjenje iste. Da šumarsko osoblje nije ni obilježilo stabla, koja će se posjeći kao ni ona, koja će kao sjemenjaci ostati, razumije se uz ovakovo »uzorno « šumsko gospodarstvo samo po sebi. Tu je sjeko radnik po miloj volji, pa bez razlike na strminu ili visinu dotičnog |