DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 5 <-- 5 --> PDF |
-- 83 — Da bude dohodak iz šume što veći pašarilo se svud i vazda a o predzabranama ni govora. U tako progaljenim sastojinama nije bilo ni traga naravnom pomladku, već svuda samo korov, U kratko rečeno, nekoć najvrijednije sastojine, ne samo da su postale posve bezvrijedne, već su smanjivale i vrijednost cijeloga posjeda. Solidan i ozbiljan kupac mora naime računati na to, da će morati ove znatne opustošene površine, sa velikim troškom umjetno pošumiti. U početku prodavala se pojedina hrastova stabla, ili više njih domaćim rellektantima, a da se što više đohodka izsisa, izradjivali su se preostatci ovih hrastika u vlastitoj režiji na franceske dužice i bačvarsku robu. Ovaj režijni rad nije obavljalo šumarsko osoblje, već šumarski manipulant, kojega se je rad, obzirom na njegovu korpulentnost i redovno poodmaklu dobu sastojao u tomu, da je proizvedenu robu samo na stovarištu primao, bez da je k samoj izradnji i zavirio. Tako se je izradila samo posve cjepka deblovina za cjepanu robu, dočim su ostali dijelovi stabla koji se nisu dali lahko izraditi i na kojima bi radnik manje zaslužio, bili prepušteni truležu. Akopremje već dosta toga do vremena našeg procjenjivanja jur struhnulo bilo i bilo mnogo toga po okolnom pučanstvu kao ogrijev na vatri spaljeno, ipak smo nailazili na mnogo i mnogo za tehničku porabu sposobnih, ali neizrabljenih komada. Pošto nijesam mogao doznati kakvi su dohodak ovi hrastici vlastelinstvu donesli, nijesam ni kadar po prilici naznačiti, kakva je šteta preuranjenim i neracionalnim unovčenjem ovih hrastika po vlastelinstvo nastala. Dovoljno je iztaknuti, da se je nad tim nalazom često puta sgražalo i samo vlastelinske osoblje, koje se je na tu grabežnim gospodarstvom uništenu šumu jur priviklo bilo. Isto tako kao ove hrastove sastojine bijahu devastirane i bukove sastojine sa sklopom 0 1—0.3 sa povoljnima izvoznima okolnostima. Za tehničku uporabu prikladnoj bukovini nije bilo u njima ni traga, pa ni takvoj iz koje bi se ogrijevno drvo I. vrsti izraditi moglo. Sve što je bilo preostalo ili je bilo kržljavo ili šupljo ili trulo. To su opet „sjemenjaci* bukve u nezagajenima predjelima. |