DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 114 - Promjenjeni su samo nekoji službeni naslovi bujičnih tehničara i to onih IX i X. čin. razreda, koji će se od sada umjesto šumsko-nadzorni povjerenici zvati samo šumarski povjerenici. Da tko bude u službu bujičnih tehničara primljen, imade se kao i do sada izkazati, da je položio tri šumarsko državna isoita na visokoj školi za zemljoteštvo u Beču, a bilo bi jednako poželjno da se iskaže, da je sa uspjehom slušao i druge u tu strukn zasijecajuće predmete kao n pr vodno graditeljstvo i t. d. U opće naravna posljedica ustrojenje nove činovničke kategorije biti će ta, da će se za istu morati zahtjevati posebna strukovna naobrazba, a toga radi morati će se na visokoj školi za zemljoteštvo onim slušateljima, koji se namjeravaju posvetiti bujično tehničkoj službi i za tu struku nužnih posebnih predmeta omogućiti čim opširnija i temeljitija naobrazba. Za dokaz praktičnog osposobljenja, morati će se dotični kandidati kod ministarstva za poljodjelstvo podvrći praktičnom ispitu, no pobliže odredbe glede polaganja toga ispita nisu još izdane. I tako je austrijska državna istitucija bujičnotehničke službe, koja si je do sada stekla opći ugled i priznanje, te koja je i u inozemstvu radi svojega uzornog uredjenja našla dosta oponašatelja, u pogledu organizacije opet pokročila naprvo, a novo uredjenje biti će bez dvojbe za njezin daljni razvoj i usavršenje od znatne koristi. Osterreichische Vierteljahrensschrift fiir Forstwessen.) V C Božično drvce, kao uzgredni šumski užitak. U organu donjo-austrijskog šumarskog društva »Blatter aus dem Walde8, u svesku 6. od mjeseca srpnja 1911. opisan je izlet spomenutog društva u srez Schottwien kod Semmeringa, vlastničtvo kneza Lichtensteina kojom prigodom je učesnicima pokazan način uzgajanja božičnih drvca, koja kao uzgredni šumski proizvod daju vrlo znatan novčani dohodak Pošto se potrošak božičnih drvca svake godine povećava, te pošto bi se uzgajanje božičnih drvca, kao uzgredna šum. kultura mogla uvesti i u nekojim krajevima naše domovine, to o tom načinu uzgajanja prema spomenutom časopisu donašamo slijedeće podatke: Za produkciju božićnjeg drvca rabe u tamošnjem kraju raznovrstnu crnogoricu i to obične jele, mirisne ili balsam-jele douglas smreke, zelene smreke te srebrene ili bjele smreke. Biljke sade u trokut tako, da udaljenost jedne biljke od druge iznaša 2 do 2´5 metra. Biljke sade samo na dobrim stojbinama osobito u uvalama, te na istočnim i sjevernim obroncima. Naročito se zasadjuju čistine u bjelogoričnim sastojinama, zatim putevi koji se kroz duži niz godina neće rabiti, prosjeci i t. d Već prema širini čistina sade na istima po 3 ili više redova biljaka. Troškovi sadnje iznašaju oko 35 K po jutru, a u tome je uračunata i nabava biljaka i popravci kultura. U roku od 10 godina može se na jednom jutru uzgojiti 900—1400 komada božičnih drvca, a ukupni trošak uzgoja iznaša oko 50 K po jutru Uprava proda redovito komad božičnog drvca poprečno po 60—80 filira, a kupci moraju drvca sami posjeći. Godine 19"3 dobila je uprava za božična drvca 4141 K 57 f., a godine 1906 dosegao je utržak već 30.827 K 81 fil. zadnjih godina variraju godišnji prihodi izmedju 20 do 30.000 kruna. V. Č. |