DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 113 —


Tako je u Austriji i najmladji ogranak državne šumarsko-tehničkć
službe postao posvema samostalan, te će se prema tome moći i bolje
razvijati.


U pogledu uredjenja bujica nasljedovala je Austrija primjer Francuske,
te je tu zadaću povjerila šumarsko-tehničkom osoblju političke
uprave, a za njom su se povele i ostale kulturne zemlje.


Da je uredjenje bujica povjereno bilo upravo šumarsko-tehničkom
osoblju političke uprave sasvim je razumljivo, jer je istome dužnost, da
pazi na izvršavanje šumskoga zakona, da provadja pošumljivanje, te u
opće da uredjuje gospodarske i kulturne odnošaje u prikupištima bujica.


U prvom početku, povjeravali su manje radnje oko uredjenja bujica
šumarsko-tehničkom osoblju kod javnih političkih oblasti, ali kada je godine
1884. stupio na snagu zakon glede neškodljivog odvadjanja gorskih
voda, te su tim povodom iz javnih prihoda pružena dovoljna sredstva za
uredjenje bujica, ustrojen je u ministarstvu za poljodjelstvo posebni odsjek
za bujično-uredjajne radnje, koji se doduše sastojao iz šumarsko tehničkog
osoblja političke uprave, no koji je prema službenoj instrukciji
imao svoj sasvim posebni odijeljeni djelokrug, a sa šumarsko tehničkom
službom političke uprave, imao je samo zajednički status osoblja.


No ni za jednu ni za drugu granu šumarsko-tehničke službe nije bila
ta zajednica osobito povoljna.


Apsolventi šumarstva proboravili su obično duži niz godina u službi
kod uredjenja bujica, a zatim došli odmah neposredno kao šumsko-tehnički
organi k političkoj šumskoj upravi. Posljedica toga je bila, da je
ono znanje, koje si je takav šumski urednik u službi uredjenja bujica stekao,
bilo skoro bez ikakove koristi za šumsko-tehničku nadzornu i upravnu
službu, jerbo mu je, kad je prešao za njega u novu šumsko tehničku službu
kod političke oblasti, manjkalo svako temeljito praktično znanje u pogledu
šumske uprave i gospodarstva.


Osim toga, morala je uprava za uredjenje bujica trajno zadržati
jedan dio osoblja, da uzmogne valjano provadjati važnije i sve više rastuće
poslove oko uredjivanja bujica. Eadi toga počelo se u šumsko-tehničkoj
službi kod političke uprave sve više osjećati pomanjkanje osoblja
glede kolikoće, a i kakvoće.


Ali kada su godine 1907. izdane nove odredbe glede polaganja
državnog ispita vrhu osposobljenja za šumarsko-tehničku državnu službu,
prema kojima se svaki kandidat mora izkazati sa trogodišnjom praksom
u državnoj šumskoj upravi, jer se na taj način htjelo za šumar, političku
upravu dobiti osoblje, koje će u pogledu šumskog gospodarstva biti praktično
podpuno osposobljeno, počelo se je bujično tehničkoj službi posvećivati
sve manje i manje osoblja, tako, da je konačno kod te struke
nastupilo podpuno pomanjkanje mladjih strukovnih sila.


Novim razlučenjem statusa, misli se tom zlu doskočiti, jer će se u
buduće svaka od ovih stručnih grana moći bolje poskrbiti za nužno osoblje,
koje će se uz to već od prvoga početka moći bolje specializirati, što će
biti svakako u interesu službe.


Inače se na sada postojećoj uredbi, da se za bujično tehničku službu
i nadalje uzimaju apsolventi visoke škole za kulturu tla ništa ne mijenja;
jer se je ta praksa do sada pokazala vrlo dobrom.