DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 112 — f) srednje grane jesu one, kojih promjer iznaša 2.5 do 4 cm; g) debele grane jesu one, kojih je promjer veći od 4 cm. § 60. B j e 1 i k 0 V i n a. Kod borovine i kod II. razr. ariševine dopustivo je, u koliko nije možda dobava bez bijeli pogodjena, ostaviti bjelikovinu, te se ona mora u kub. sadržaj uračunati. § 61. Zaključci u dimenzijama ^>o d — do«. Kod zaključaka za piljenu robu izmedju stanovitih minimalnih i maksimalnih dimenzija širine, mora se ako nije inače pogodjeno, paziti, da budu sve dimenzije, koliko moguće sa podjednakim kub. sadržajem nadjeljene. Do 6 m. duljine smije se, ako nije inače pogodjeno, roba samo od običajne tržištne duljine dobavljati. Kod zaključaka za piljenu robu, u pogledu točno ugovovorenih minimalnih i maksimalnih dimenzija duljine, moraju, ako nije inače ugovoreno, sve duljine poprečno uzete odgovarati (bez obzira na širine) srednjoj duljini izmedju utanačenih dimenzija fNastavit će se). Osobne vijesti- Imenovanje- Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije Dalmacije imenovao je kr. ž´ipauijskog šumarskog nadzornika 1. razreda, Bogoslava K o s o- V i ć a, kr. zemaljskim šumarskim nadzornikom 11. razreda u Vili. činovnom razredu sa sustavnim berivima. Oruštveise vijesti. Zakladi u spomen „A. Borošića" doprinjeo je g. Vilim Čmelik kr. žup. šumar, nadzornik u Zagrebu 10 Kruna, Pripomoćnoj zakladi, pristupio je g. Josip Jakopec kr. šumar, povjerenik u Zagrebu uplativ 10 Kruna, i g. Dragutin Trotzer nadbisk. šumarnik uplativ 10 kruna u ime pristupnine. Različite vijesti. Reorganizacija bujičnih tehničara u Austriji. Uslijed najviše odluke od 1. srpnja 19ii ; posvema je razdjeljen dosadašnji zajednički status šumarskih tehničara političke uprave, od statusa šumarskog osoblja za uredjenje bujica. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 113 — Tako je u Austriji i najmladji ogranak državne šumarsko-tehničkć službe postao posvema samostalan, te će se prema tome moći i bolje razvijati. U pogledu uredjenja bujica nasljedovala je Austrija primjer Francuske, te je tu zadaću povjerila šumarsko-tehničkom osoblju političke uprave, a za njom su se povele i ostale kulturne zemlje. Da je uredjenje bujica povjereno bilo upravo šumarsko-tehničkom osoblju političke uprave sasvim je razumljivo, jer je istome dužnost, da pazi na izvršavanje šumskoga zakona, da provadja pošumljivanje, te u opće da uredjuje gospodarske i kulturne odnošaje u prikupištima bujica. U prvom početku, povjeravali su manje radnje oko uredjenja bujica šumarsko-tehničkom osoblju kod javnih političkih oblasti, ali kada je godine 1884. stupio na snagu zakon glede neškodljivog odvadjanja gorskih voda, te su tim povodom iz javnih prihoda pružena dovoljna sredstva za uredjenje bujica, ustrojen je u ministarstvu za poljodjelstvo posebni odsjek za bujično-uredjajne radnje, koji se doduše sastojao iz šumarsko tehničkog osoblja političke uprave, no koji je prema službenoj instrukciji imao svoj sasvim posebni odijeljeni djelokrug, a sa šumarsko tehničkom službom političke uprave, imao je samo zajednički status osoblja. No ni za jednu ni za drugu granu šumarsko-tehničke službe nije bila ta zajednica osobito povoljna. Apsolventi šumarstva proboravili su obično duži niz godina u službi kod uredjenja bujica, a zatim došli odmah neposredno kao šumsko-tehnički organi k političkoj šumskoj upravi. Posljedica toga je bila, da je ono znanje, koje si je takav šumski urednik u službi uredjenja bujica stekao, bilo skoro bez ikakove koristi za šumsko-tehničku nadzornu i upravnu službu, jerbo mu je, kad je prešao za njega u novu šumsko tehničku službu kod političke oblasti, manjkalo svako temeljito praktično znanje u pogledu šumske uprave i gospodarstva. Osim toga, morala je uprava za uredjenje bujica trajno zadržati jedan dio osoblja, da uzmogne valjano provadjati važnije i sve više rastuće poslove oko uredjivanja bujica. Eadi toga počelo se u šumsko-tehničkoj službi kod političke uprave sve više osjećati pomanjkanje osoblja glede kolikoće, a i kakvoće. Ali kada su godine 1907. izdane nove odredbe glede polaganja državnog ispita vrhu osposobljenja za šumarsko-tehničku državnu službu, prema kojima se svaki kandidat mora izkazati sa trogodišnjom praksom u državnoj šumskoj upravi, jer se na taj način htjelo za šumar, političku upravu dobiti osoblje, koje će u pogledu šumskog gospodarstva biti praktično podpuno osposobljeno, počelo se je bujično tehničkoj službi posvećivati sve manje i manje osoblja, tako, da je konačno kod te struke nastupilo podpuno pomanjkanje mladjih strukovnih sila. Novim razlučenjem statusa, misli se tom zlu doskočiti, jer će se u buduće svaka od ovih stručnih grana moći bolje poskrbiti za nužno osoblje, koje će se uz to već od prvoga početka moći bolje specializirati, što će biti svakako u interesu službe. Inače se na sada postojećoj uredbi, da se za bujično tehničku službu i nadalje uzimaju apsolventi visoke škole za kulturu tla ništa ne mijenja; jer se je ta praksa do sada pokazala vrlo dobrom. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 114 - Promjenjeni su samo nekoji službeni naslovi bujičnih tehničara i to onih IX i X. čin. razreda, koji će se od sada umjesto šumsko-nadzorni povjerenici zvati samo šumarski povjerenici. Da tko bude u službu bujičnih tehničara primljen, imade se kao i do sada izkazati, da je položio tri šumarsko državna isoita na visokoj školi za zemljoteštvo u Beču, a bilo bi jednako poželjno da se iskaže, da je sa uspjehom slušao i druge u tu strukn zasijecajuće predmete kao n pr vodno graditeljstvo i t. d. U opće naravna posljedica ustrojenje nove činovničke kategorije biti će ta, da će se za istu morati zahtjevati posebna strukovna naobrazba, a toga radi morati će se na visokoj školi za zemljoteštvo onim slušateljima, koji se namjeravaju posvetiti bujično tehničkoj službi i za tu struku nužnih posebnih predmeta omogućiti čim opširnija i temeljitija naobrazba. Za dokaz praktičnog osposobljenja, morati će se dotični kandidati kod ministarstva za poljodjelstvo podvrći praktičnom ispitu, no pobliže odredbe glede polaganja toga ispita nisu još izdane. I tako je austrijska državna istitucija bujičnotehničke službe, koja si je do sada stekla opći ugled i priznanje, te koja je i u inozemstvu radi svojega uzornog uredjenja našla dosta oponašatelja, u pogledu organizacije opet pokročila naprvo, a novo uredjenje biti će bez dvojbe za njezin daljni razvoj i usavršenje od znatne koristi. Osterreichische Vierteljahrensschrift fiir Forstwessen.) V C Božično drvce, kao uzgredni šumski užitak. U organu donjo-austrijskog šumarskog društva »Blatter aus dem Walde8, u svesku 6. od mjeseca srpnja 1911. opisan je izlet spomenutog društva u srez Schottwien kod Semmeringa, vlastničtvo kneza Lichtensteina kojom prigodom je učesnicima pokazan način uzgajanja božičnih drvca, koja kao uzgredni šumski proizvod daju vrlo znatan novčani dohodak Pošto se potrošak božičnih drvca svake godine povećava, te pošto bi se uzgajanje božičnih drvca, kao uzgredna šum. kultura mogla uvesti i u nekojim krajevima naše domovine, to o tom načinu uzgajanja prema spomenutom časopisu donašamo slijedeće podatke: Za produkciju božićnjeg drvca rabe u tamošnjem kraju raznovrstnu crnogoricu i to obične jele, mirisne ili balsam-jele douglas smreke, zelene smreke te srebrene ili bjele smreke. Biljke sade u trokut tako, da udaljenost jedne biljke od druge iznaša 2 do 2´5 metra. Biljke sade samo na dobrim stojbinama osobito u uvalama, te na istočnim i sjevernim obroncima. Naročito se zasadjuju čistine u bjelogoričnim sastojinama, zatim putevi koji se kroz duži niz godina neće rabiti, prosjeci i t. d Već prema širini čistina sade na istima po 3 ili više redova biljaka. Troškovi sadnje iznašaju oko 35 K po jutru, a u tome je uračunata i nabava biljaka i popravci kultura. U roku od 10 godina može se na jednom jutru uzgojiti 900—1400 komada božičnih drvca, a ukupni trošak uzgoja iznaša oko 50 K po jutru Uprava proda redovito komad božičnog drvca poprečno po 60—80 filira, a kupci moraju drvca sami posjeći. Godine 19"3 dobila je uprava za božična drvca 4141 K 57 f., a godine 1906 dosegao je utržak već 30.827 K 81 fil. zadnjih godina variraju godišnji prihodi izmedju 20 do 30.000 kruna. V. Č. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 115 — Željezne i drvene podvlake na željeznicama. Od strane industrijalaca željeza napose u Njemačkoj kuša se dokazati, da željezne podvlake imaju u financijalnom i gospodarskom pogledu mnogo veću prednost od drvenih. Dosadašnja praksa dokazuje upravno protivno, jer valjano impregnirane podvlake traju mnogo dulje od željeznih, ma da su tečajem vremena na željeznim podvlakama razna poboljšanja izvedena. Željezne podvlate na pruskim željeznicama traju oko 20 godina, dočim su se katranom impregnirane bukove podvlake na francuskoj istoč. željeznici i nakon 25 do 35 godina pokazale još uvijek dobrim dijelom uporabivima. Nakon porabe od 27 godina nadjeno je samo 11 ^/o impregniranih bukovih podvlaka, da su za dalnju porabu nesposobne. Uslijed novijeg poboljšanog načina impregniranja uz tlak, pokojemu može dobro osušena bukova podvlaka upiti 37 do 38 kg tekućine, još će se više trajnost drvenih podvlaka povećati. Uprava belgijskih državnih željeznica počela je u novije doba ponovno rabiti drvene podvlake akoprem se je od god. 1886 služila isključivo sa željeznima. Isto tako su u tunelu St. Gotthard, u novije doba izmijenjene željezne podvlake sa drvenima, jer su se željezne pokazele kao neshodne. Američke francuske i engleske željeznice rabe skoro isključivo drvene podvlake, akoprem bi barem u Engleskoj željezne podvlake bile znatno jeftinije od drvenih. Zavod za istraživanje tla. Kr. zemaljski zavod za istraživanje tla u Zagrebu ustrojen je u prosincu g. 1910. sa zadatkom, da služi praktičnim svrhama i potrebama domaćih gospodara. On imade proučavati osebujnosti tla u Hrvatskoj i Slavoniji, da se stvori sigurna podloga i za tehničke melioracije tla i za gospodarsku i šumarsku kulturu Hrvatske i Slavonije u obće. U prošloj godini bavio se je zavod, zajedno s vinogradarskim stručnjacima kr. zem. vlade, ispitivanjem vinogradarskog tla, pa je započeto sustavno ampelogeoložko kartiranje naših vinogorja u svrhe sustavne regeneracije i rekonstrukcije naših vinograda. Nadalje je započeto istraživanje srijemskih »slanjača«, koje će se nastaviti uz pomoć zadruge za izsušivanje jugo iztočnoga Srijema. Tim će se točno upoznati karakter tih, za sada neplodnih površina i pristupiti odredjivanju načina njihove kultivacije. U zavodu je g. 1911. izradjeno: po nalogu kr. zem vlade 131 iztraživanje, za ampelogeoložko kartiranje 140, na zahtjev kotarskih oblasti 23, na zahtjev gospodarskih družtava 15, na zahtjev privatnika 44, za agrogeol. sekciju geoložkoga povjerenstva 30 istraživanja, ukupno svega 383 istraživanja sa 3071 istražnih operacija. Upozoruju se na zavod naši domači gospodari, a osobito vinogra dari , koji žele svoje vinograde zasaditi američkom lozom. Američka je loza osjetljivija na pojedine sastavine tla: vapno, vlagu itd., nego li do maca loza. Regeniranje krivim podlogama uzslijedilo je na žalost na mnogim mjestima, a to se može izbjeći, ako se zemlja dade prije sadnje istražiti. Isto tako upozorujemo one gospodare, kod kojih u vinogradima vlada kloroza, da dadu iztražiti zemlju. Gospodar i pako, koji žele privesti kulturi za sada nekultivirane površine, neka dadu te površine na licu mjesta prije pregledati i iztražiti pa će se onda zajedno s gospodarskim stručnjacima odrediti, kojim bi se načinom te plohe imale kultivirati. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 116 — Kulturni tehničari upozoravaju se na to, da im zavod može pružiti sigurne podloge za njihove radnje istraživanjem i konstatiranjem fizikalnih osebujnosti dotičnog tla. Šumar i pako trebat će podatke, koje im zavod može pružiti na temelju iztraživanja prigodom izradjivanja gospodarskih osnova, osobito s obzirom na izbor vrsti drveća kod novog pošumljivanja, N. Nov. Osiguravanje šuma proti požaru. Osiguravanje šuma protiv požara ima cilj da naknadi štetu vlasnicima šuma, koje je uništila vatra, ili da mu dade potrebne troškove za pošumljivanja zemljišta opustjelog poslije požara. Poznato je, koliko su česti požari po šumama, ili u proljeće kad je vjetar silan, ili u ljeto za vrijeme suše. U Njemačkoj, Belgiji, Sjedinjenim Državama, u Norveškoj i u Švedskoj pa i kod nas, štete prouzrokovane požarom tako su ozbiljne, da se smatralo potrebom da se prouče mjere za sprječavanje štete. Ipak je teško ocijeniti pomoću statističkih podataka učestalost požara i ozbiljnost štete prouzrokovane požarom u šumama, to jest, ovih dvaju stvari, koje objašnjuju potrebu osiguranja. Njemačka je jedna od rijetkih zemalja, koja u tom pogledu ima točnu i podrobnu statistiku. Vlastnici su šuma potaknuti još dvjema stvarima, da cijene ovu vrstu osiguranja: najprije broj željezničke mreže i industrijalnih poduzeća podignutih blizu šuma uvećava se svake godine, i prema tome, opasnost od požara postaje sve veća. U drugom redu, pošumljivanje neobradjenog zemljišta vrši se ponajčešće time, što se sade jele, borovi i druge crnogorične biljke, koje su kao što je poznato zapaljivije no ostale vrsti drveća. Da se dakle predusretne čestim i osjetljivim štetama od požara, to ne samo privatna družtva nego i njekoliko javnih zavoda za osiguranje vrše sad u Njemačkoj i osiguranje protiv požara u šumama. Taksa je odredjena prema tisućama od osigurane šume i varira od 0.25 do 47o. Na primjer za drveće bez smole ili drveće visokoga stabla plaća se taksa od 0,25 do 0,80 na tisuću, dok za mlađu šumu ili za mješovite šume sa smolastim ili bezsmolastim drvećem taksa varira od 0,60 do 1,60 na tisuću Za smolasto drveće taksa se odredjuje i prema starosti drveta. Na primjer, ako je drveće mladje od 8 godina, taksa varira od 3—4 na tisuću, dok medjutim za drveće od 40 godina taksa je manja: ona iznosi 0.5 do 1,5 na tisuću. Pošto iz godine u godinu mogu nastupiti znatne promjene u broju nesretnih slučajeva i u višku štete, potrebno je da se osiguravajuća družtva ograniče na stalan broj osiguranika Zato ugovori važe za razmak od 10 godina. Ako osiguranik neće da se osigura na tako dugo vrijeme, on ima da plati veću taksu. Napokon valja spomenuti, da se taksa za osiguranje povisuje, ako se pored šume nalazi željeznica. Obzor. Množina radnje koju drveće za doba vegetacije obavlja, je vrlo velika. Znanstvenim istraživanjem ustanovljeno je, da hrast srednje veličine za vrijeme odkad prolista, pa dok mu list ne opadne, ispari kroz lišće oko 123 000 litara vode. Prema tome si možemo lahko predstaviti, kako veliki upliv imade šuma na izjednačivanje isparivanja oborina, ^ prema tomu i za cjelokupnu cirkulaciju vode, |