DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 3 <-- 3 --> PDF |
BROJ 3. U ZAGREBU, 1. OŽUJKA 1912. GOD. XXXVI. ŠUMARSKI tlŠT Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. liste K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Šumarski grijesi. upravo je tradicionalan običaj našeg »Šumarskog Lista« da izbjegava iole osobnim polemikama i kako se za strukovno glasilo i patri samo stvarnim i strukovnim polemikam svoje stupce otvara. Mora dakle svaki pisac ako neće da mu urednik njegovu muku nespravi u Lethe, recte urednički koš, izbjegavati oštrijoj ocjeni sadašnjeg šumarskog gospodarstva, da nebude zamjere, svadje i oštre replike, duplike i t. d. Pa ipak bi po momu nazora bilo nuždno, da naš Š. L. nedonaša samo pohvalnih ocjena raznih radnja strukovnih i gospodarstvenih načela, uz svrsi shodno izvedenje istih u šumarskoj praksi, nego da kadkada iztakne i naše i naših predšastnika grijehe, i time mladje od sličnih grijeha odvrati. Istina je doduše, da naši grijesi u šumskom gospodarstvu opažaju se davno tek nakon naše smrti, pak je i to može biti i razlog, da se nikomu neda prigovarati djelima preminulih po onoj »de mortuis nihil nisi bene". Ali treba da mi s tim običajem prekinemo, te da za vremena iznesemo mane, koje se počinjaju na uštrb šuma, jer ćemo time poslužiti ne samo gospodaru šume nego i mladjima šumarima a naročito cijeloj našoj zemlji, kojoj kako je poznato veliki dio financijalne snage u šumi leži. Stoga ćemo ovdje opisati grijehe davno već preminulih nam drugova, neoznačujući pobliže mjesta gdje smo -ih motrili. |
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 82 — Povod ovoj raspravici zadala je procjena jednog većeg slavonskog vlastelinstva, koje je radi prezađoženosti vlastnika na prodaju ponudjeno bilo, te je pisac ovih redaka, sa još jednim kolegom procjena za refkktanta na ovaj posjed početkom ovog stoljeća obavljao. Nakon dovršene procjene uskliknuo sam: amo valja našu šumarsku omladinu na naučno putovanje dovesti, da vidi, kako se gospodariti nesmije, pa neka vidi, kako su u svakom pravcu samo pogrješke i ništa drugo nego pogrješke, kod gospodar-enja sa ovimi šumami počinjane bile,« Onda bi ta omladina naša, barem odmah u početku upoznavanja šumskih prilika, dobila pravi pojam o tzv. grabežnom gospodarstvu. Grijeh dotičnih šumara, koji su sa ovim vlastelinstvom upravljali, sastojao se ponajpače u tom, što nijesu bili kadri prezaduženom vlastelinu dokazati, da ovim gospodarstvom posjed njegov na cijeni gubi i da bi uz racionalno gospodarstvo crpio znatno veći dohodak iz istog. Prezaduženost dala je povod grabežnom gospodarstvu, pa u toj mutnoj vodi zaplivalo je sve, što milom što silom. Najvrjedniji dio šumah sačinjavali su južni, hrastom kitnjakom obrašćeni obronci, a kakvu su sliku pružali onda, pružaju ju doista još i danas. Sklop istih jedva se mogao ocijeniti saO"l. Preostali su na sječinama „sjemenjaci", — kako su tobože za naplodjenje površine ostavljeno hrašće vlastelinski šumari nazivali, — ali oslobodi bože, kako su ti sjemenjaci izgledali; 4—6 m. visoki, šuplji, truli, prevršeni, te za sve prije, nego za urod žira sposobni. Vlastito iskustvo na sličnim stablima osvjedočilo me je nedvojbeno, da ako takva stabla žirom katkada i urode, da nikad na njima žir nedozrije, već da u mjesecima srpnju i kolovozu sav odpadne, te takav nezreo niknuti nemože. Do ovih sastojina, ako ih obzirom na sklop 0-1 sastojinama u obće nazvati smijemo, došlo se na taj način da se je sva, za tehničku uporabu sposobna stabla izsjeklo, a za tobožnje sjemenjake ostavilo se takva stabla, koja ni za izradbu valjanih ogrjevnih drva nisu bila sposobna. |
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 5 <-- 5 --> PDF |
-- 83 — Da bude dohodak iz šume što veći pašarilo se svud i vazda a o predzabranama ni govora. U tako progaljenim sastojinama nije bilo ni traga naravnom pomladku, već svuda samo korov, U kratko rečeno, nekoć najvrijednije sastojine, ne samo da su postale posve bezvrijedne, već su smanjivale i vrijednost cijeloga posjeda. Solidan i ozbiljan kupac mora naime računati na to, da će morati ove znatne opustošene površine, sa velikim troškom umjetno pošumiti. U početku prodavala se pojedina hrastova stabla, ili više njih domaćim rellektantima, a da se što više đohodka izsisa, izradjivali su se preostatci ovih hrastika u vlastitoj režiji na franceske dužice i bačvarsku robu. Ovaj režijni rad nije obavljalo šumarsko osoblje, već šumarski manipulant, kojega se je rad, obzirom na njegovu korpulentnost i redovno poodmaklu dobu sastojao u tomu, da je proizvedenu robu samo na stovarištu primao, bez da je k samoj izradnji i zavirio. Tako se je izradila samo posve cjepka deblovina za cjepanu robu, dočim su ostali dijelovi stabla koji se nisu dali lahko izraditi i na kojima bi radnik manje zaslužio, bili prepušteni truležu. Akopremje već dosta toga do vremena našeg procjenjivanja jur struhnulo bilo i bilo mnogo toga po okolnom pučanstvu kao ogrijev na vatri spaljeno, ipak smo nailazili na mnogo i mnogo za tehničku porabu sposobnih, ali neizrabljenih komada. Pošto nijesam mogao doznati kakvi su dohodak ovi hrastici vlastelinstvu donesli, nijesam ni kadar po prilici naznačiti, kakva je šteta preuranjenim i neracionalnim unovčenjem ovih hrastika po vlastelinstvo nastala. Dovoljno je iztaknuti, da se je nad tim nalazom često puta sgražalo i samo vlastelinske osoblje, koje se je na tu grabežnim gospodarstvom uništenu šumu jur priviklo bilo. Isto tako kao ove hrastove sastojine bijahu devastirane i bukove sastojine sa sklopom 0 1—0.3 sa povoljnima izvoznima okolnostima. Za tehničku uporabu prikladnoj bukovini nije bilo u njima ni traga, pa ni takvoj iz koje bi se ogrijevno drvo I. vrsti izraditi moglo. Sve što je bilo preostalo ili je bilo kržljavo ili šupljo ili trulo. To su opet „sjemenjaci* bukve u nezagajenima predjelima. |
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 6 <-- 6 --> PDF |
^-^ 84 — Naravnom pomladku uz iznajmljenu pašu nije bilo ni traga ni glasa, baš kao ni u izrabljenim hrasticima. Utržak tih, lih za palenje ugljena prikladnih preostataka bukovine nemože nadoknaditi ni troškove pošumljenja. Sumu, u pravom smislu te riječi, posjedovalo je ovo vlastelinstvo samo u svojima teže pristupnima krasnom bukvom obrašćenim sastojinama. Pojedini predjeli imali su i po 2oOm^ po rali, te im se je i stariji šumar morao diviti. Krasni uzpravni uzrast sa visinom od 30 — 35 m. i sa 6073 drva za tvorivo, bijaše zadnja zaliha skrahirani šuma, u koje je nepovoljna configuracija terraina grabežnoj sjekiri pristup branil^. Pa i tu smo morali naći tragove ljudske nezasitnosti. Ogromne bukve sa 10—;16 m. sadržaja nalazili smo oborene, a od istih jedva 10—207o bilo je izradjeno cijepanjem za lopate. Za takvog bukovog gorostasa, kojeg si je kupac još ii po volji izabrao, plaćao je on mrvicu od 10 K. kupovnine po komadu. U jednom obziru bila je uprava ovog vlastelinstva ipak napredna, jer je posjedovala 10 kilometara dugu prugu industrijalne željeznice u do inače nepristupne i sačuvane bukove sastojine. Nu kako u gospodarstvu, koje je strmoglavce pošlo, mora se redati pogrješka na p:Ogrješku, prodavalo je vlastelinstvo bukove trupce, postavljene na pilanu, uz cijenu od 1 K po kubičnom metru jednoj domaćoj pilani, tako, da si se pitati raorap? je li sa ovom pristojbom plaćena izradba i dovoz ili pako šumsk,a pristojba za kub. m. tehničkog drva odnosno, što je badava: da li kupovnina, ili troškovi izradbe i dopreme. Preostatci stabala, izradjenih na trupce, upotrebljeni su za paljenja ugljena. Za tehničku izradbu nesposobna stabla imala su opet preostati kao tobožnji „sjemenjaci". Pa kako je za vrijeme- naše procjene upravo bukvica urodila, žirile su se svinje u ovih sječinah, crpilo se dakle iz siromašne šume sve, što se iscrpsti moglo, bez brige za budućnost i za pomladjenje iste. Da šumarsko osoblje nije ni obilježilo stabla, koja će se posjeći kao ni ona, koja će kao sjemenjaci ostati, razumije se uz ovakovo »uzorno « šumsko gospodarstvo samo po sebi. Tu je sjeko radnik po miloj volji, pa bez razlike na strminu ili visinu dotičnog |
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 7 <-- 7 --> PDF |
-85´ ^- Tpredjela. Niti Je to bila sječa preborna ni oplodna^ već lih samo grabežna. ´ -´ -- Nije nitko mario za to, što se. j ^ tu nđ,ta´zilo visina od 700—900 m. nad morem i strmih obronalca sa usponom od 20-35". -:^´-T,.--. Nenadkriljiv je bio način unovčivanja crnogorice kod ovog vlastelinstva. Najviši jedan obronak ovog vlastelinstva bio je oko vrhunca obrašćen krasnom mladom jelovinom u smjesi sa bukvom i javorom. Tu nadjosmo pojedina jelova stabla preborom izvadjena i na daske izradjena, a kako to bijahu mlada, dosta granata stabla od 40—50 cm. debljine, bilo je od njih tek 20—30% deblovine izradjeno na krovnu dasku, dočim je ostatak truležu prepušten -*´ Stablo se je na izradbu izdavalo na taj način, da je do tični žitelj od izradjene krovne daske za izradbu i dopremu dobivao Va od proizvedene množine dasaka, dočim je jednu trećinu dobilo vlastelinstvo u ime kupovnine. Vlastelinstvo je dakle crpilo iz ovih stabala tek 7 — 107o> sa kakovom se korišću držim nezadovoljavaju ni u prašumama američkima. Uz dosada rečeno nebi trebao valjda ni naglašivati, da ovaj posjed omedjašen nije bio, pa nije bilo ni nikakvih šumskih mapa, ni iskaza o šumskom i inom posjedu ovog vlastelinstva, ter se je moralo za procjenu nuždne podatke tekar iz katastralnih posjedovnih listova vaditi. Doduše, bio nam je pružen njekakvi gospodarstveni program, kojeg je svojedobno vlastelinstvo na zahtjev nadležnoj županijskoj oblasti predložilo bilo, nu u tom programu bijahu takvi podatci, kako mi u praksi velimo, iz trbuha sastavljeni, da nikako nije mogao služiti nama kao pomagalo za solidnu procjeinu. Taj je program doduše bio na stručnjački način sastavljen, ali samo za oko, jer njegovi podatci nisu odgovarali faktičnom stanju u šumi. Da bi se bilo još nmogo inih grijeha u ovom šum. gospodarstvu pronašlo, o tom ne može biti dvojbe, osobito da se je u administrativne odnošaje bilo zavirilo. ´ ´. ´\ Ovdje su tek zabilježena samo opažanja kod let´mice obav |
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 86 — Ijene procjene, bez ikakva uvida u službene knjige ili spise. No ipak smo se iz svega uvjerili, da zločesto šumarsko gospodarstvo ovog vlastelinstva, nije skrivilo toliko njegovo šumarsko koliko ostalo nestručno upravno osoblje, koje je i o šumskom gospodarstvu bitno i konačno odlučivalo. U obće držimo, da se u ovakovim prilikama vlastelinsko šumarsko osoblje nije moglo ni oduprijeti ovom načinu grabežnog gospodarstva, jer je konačna odluka ležala u rukuh samoga vlastelina i inih nestručnjaka. Uz to prijali su ovi odnošaji svekolikom upravnom i pomoćnom osoblju ovog vlastelinstva. Sam sam čuo, da su se dvojica medjusobno posprdno propitkivala da li su već mjesečnu plaću primili, prera je već i 15-ti m_inuo bio. Jednom starijem činovniku dugovalo je vlastelinstvo na plaći znatniju svotu, ter je bio sa svojom tražbinom od kupca na kupca predavan, što ga je svakako bolje štitilo i obezbjedjivalo, nego kakova službena pragmatika. Kod same procjene osjetili smo i te kako, da promjena u posjedu, a naročito u načinu gospodarstva, podnipošto poželjna bila nebi. Prva exkurzija kod koje je i reflektant učestvo/ao, upriličena je bila kroz opustošene hrastove i bukove sastojine, a njihovu razmedju, sa nepristupnima i sačuvanima bukovima sastojinama, morali smo sami pomoćju preglednih mapa generalnog stožera istraživati i u te mape urisavati. K izvidima pozvano lugarsko osoblje ih u obće nije ni došlo ili je prispjelo tako kasno, da se u udaljenije predjele nije moglo dospjeti. Uvidivši konačno, da nara se namjerice ili običajnim kasnim dolaženjem lugarskoga osoblja zaprjeke prave, služili smo se lih spomenutimi nacrti kod naših izviđa doduše mukotrpno, nu ipak uspješnije nego da smo iščekivali kasni dolazak lugarskog osoblja. Na posljedicama ovog grabežnog gospodarstva boluje to vlastelinstvo još i danas, te ove posljedice prelaze neprestano iz ruke u ruke, jer nitko neće da zagrize u gorku jabuku posu mljivanja opustošenih hrastovih i bukovih šumišta. Svega toga nije moralo biti, samo da su šume, u kojih &e sjeklo, valjano zagajene bile. |
ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— S7 — Pisac ovih redaka vidio je na Krasu šume zaduženih vlastelina, vlastelinstva, koja su bila u posjedu bezdjetna posjednika, šume koje su bile u svrhu exploatacije kapljene, gdje takodjer ne bijaše baš sve u redu, ali takove pustoši kao što je ova ovdje, nije mogao konstatirati. Takova šta moga,© je naći i našao je tek u plodnoj Slavoniji. Završujuć kratki i koliko- bijaše moguće blagi opis ovog grabežnog gospodarstva, moram donekle na obranu istog, još jedflu ne baš ut^ešljivu činjenicu spomenuti, da se i kojekada druguda u plodnoj Slavoniji našoj vide još i druge i vrlo zamašne pogrješke u šum. gospodarenju. Tako sam vidio bivše hrastove sastojine promjenjene u sastojine bijele šume, vidio sam proreda, izvedenih ne u svrhu uzgoja mlade sastojine, već u svrhu crpljenja što većeg medjutomnog dohodka na štetu preostale glavne satojine (sjeklo se naime najljepša stabla, a ostavljala se potištena). Dalo bi se takodjer bezbroj pogrješaka. konstatirati počinjenih time, što gospodarstvene osnove ne odgovaraju stojbinskim i administrativnim i tržnim odnošajima dotičnih predjela. Grješilo se, — da još na obranu spomenem, — takodjer i u susjednoj nara posestrini Bosnoj, raznima mnogogodišnjima ugovorima, koji su pridonjeli potisnuću tržnih cijena na manje. Svega toga bijaše po malo po svuda, nu ipak nigdje ne bijaše tako nepokrivenih i teških grijeha kao ovdje. Ben Akiba bi ovdje svoju slavu izgubio! I. Z. Trgovačke uzance (uvjeti) koji vrijede na bečkoj burzi za trgovinu sa svima vrstima drva. (Valjaju od 1. travnja 1911). I. Odjel. Opće ustanove. §1. Gledevaljanostiustanova. Niže navedene uzance vrijede za sve trgovačke poslove, u trgovini sa svima vrstima drva koji se: |