DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 3     <-- 3 -->        PDF

BROJ 3. U ZAGREBU, 1. OŽUJKA 1912. GOD. XXXVI.


ŠUMARSKI tlŠT


Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
>Šum. liste K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K;


četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust.


Šumarski grijesi.


upravo je tradicionalan običaj našeg »Šumarskog Lista«
da izbjegava iole osobnim polemikama i kako se za strukovno
glasilo i patri samo stvarnim i strukovnim polemikam svoje
stupce otvara. Mora dakle svaki pisac ako neće da mu urednik
njegovu muku nespravi u Lethe, recte urednički koš, izbjegavati
oštrijoj ocjeni sadašnjeg šumarskog gospodarstva, da nebude
zamjere, svadje i oštre replike, duplike i t. d.


Pa ipak bi po momu nazora bilo nuždno, da naš Š. L.
nedonaša samo pohvalnih ocjena raznih radnja strukovnih i gospodarstvenih
načela, uz svrsi shodno izvedenje istih u šumarskoj
praksi, nego da kadkada iztakne i naše i naših predšastnika
grijehe, i time mladje od sličnih grijeha odvrati.


Istina je doduše, da naši grijesi u šumskom gospodarstvu
opažaju se davno tek nakon naše smrti, pak je i to može biti
i razlog, da se nikomu neda prigovarati djelima preminulih po
onoj »de mortuis nihil nisi bene".


Ali treba da mi s tim običajem prekinemo, te da za vremena
iznesemo mane, koje se počinjaju na uštrb šuma, jer
ćemo time poslužiti ne samo gospodaru šume nego i mladjima
šumarima a naročito cijeloj našoj zemlji, kojoj kako je poznato
veliki dio financijalne snage u šumi leži.


Stoga ćemo ovdje opisati grijehe davno već preminulih
nam drugova, neoznačujući pobliže mjesta gdje smo -ih motrili.




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 82 —


Povod ovoj raspravici zadala je procjena jednog većeg
slavonskog vlastelinstva, koje je radi prezađoženosti vlastnika na
prodaju ponudjeno bilo, te je pisac ovih redaka, sa još jednim
kolegom procjena za refkktanta na ovaj posjed početkom ovog
stoljeća obavljao. Nakon dovršene procjene uskliknuo sam: amo
valja našu šumarsku omladinu na naučno putovanje dovesti, da
vidi, kako se gospodariti nesmije, pa neka vidi, kako su u
svakom pravcu samo pogrješke i ništa drugo nego pogrješke,
kod gospodar-enja sa ovimi šumami počinjane bile,«


Onda bi ta omladina naša, barem odmah u početku upoznavanja
šumskih prilika, dobila pravi pojam o tzv. grabežnom
gospodarstvu.


Grijeh dotičnih šumara, koji su sa ovim vlastelinstvom upravljali,
sastojao se ponajpače u tom, što nijesu bili kadri prezaduženom
vlastelinu dokazati, da ovim gospodarstvom posjed
njegov na cijeni gubi i da bi uz racionalno gospodarstvo crpio
znatno veći dohodak iz istog. Prezaduženost dala je povod
grabežnom gospodarstvu, pa u toj mutnoj vodi zaplivalo je sve,
što milom što silom.


Najvrjedniji dio šumah sačinjavali su južni, hrastom kitnjakom
obrašćeni obronci, a kakvu su sliku pružali onda, pružaju ju
doista još i danas. Sklop istih jedva se mogao ocijeniti saO"l.
Preostali su na sječinama „sjemenjaci", — kako su tobože za
naplodjenje površine ostavljeno hrašće vlastelinski šumari nazivali,
— ali oslobodi bože, kako su ti sjemenjaci izgledali;
4—6 m. visoki, šuplji, truli, prevršeni, te za sve prije, nego za
urod žira sposobni.


Vlastito iskustvo na sličnim stablima osvjedočilo me je
nedvojbeno, da ako takva stabla žirom katkada i urode, da nikad
na njima žir nedozrije, već da u mjesecima srpnju i kolovozu sav
odpadne, te takav nezreo niknuti nemože. Do ovih sastojina,
ako ih obzirom na sklop 0-1 sastojinama u obće nazvati smijemo,
došlo se na taj način da se je sva, za tehničku uporabu
sposobna stabla izsjeklo, a za tobožnje sjemenjake ostavilo se
takva stabla, koja ni za izradbu valjanih ogrjevnih drva nisu bila
sposobna.




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 5     <-- 5 -->        PDF

-- 83 —


Da bude dohodak iz šume što veći pašarilo se svud i vazda
a o predzabranama ni govora. U tako progaljenim sastojinama
nije bilo ni traga naravnom pomladku, već svuda samo korov,
U kratko rečeno, nekoć najvrijednije sastojine, ne samo da su
postale posve bezvrijedne, već su smanjivale i vrijednost cijeloga
posjeda. Solidan i ozbiljan kupac mora naime računati na to,


da će morati ove znatne opustošene površine, sa velikim troškom
umjetno pošumiti.
U početku prodavala se pojedina hrastova stabla, ili više
njih domaćim rellektantima, a da se što više đohodka izsisa,
izradjivali su se preostatci ovih hrastika u vlastitoj režiji na
franceske dužice i bačvarsku robu. Ovaj režijni rad nije obavljalo
šumarsko osoblje, već šumarski manipulant, kojega se je
rad, obzirom na njegovu korpulentnost i redovno poodmaklu
dobu sastojao u tomu, da je proizvedenu robu samo na stovarištu
primao, bez da je k samoj izradnji i zavirio. Tako se je
izradila samo posve cjepka deblovina za cjepanu robu, dočim
su ostali dijelovi stabla koji se nisu dali lahko izraditi i na
kojima bi radnik manje zaslužio, bili prepušteni truležu.


Akopremje već dosta toga do vremena našeg procjenjivanja
jur struhnulo bilo i bilo mnogo toga po okolnom pučanstvu
kao ogrijev na vatri spaljeno, ipak smo nailazili na mnogo i
mnogo za tehničku porabu sposobnih, ali neizrabljenih komada.


Pošto nijesam mogao doznati kakvi su dohodak ovi hrastici
vlastelinstvu donesli, nijesam ni kadar po prilici naznačiti,
kakva je šteta preuranjenim i neracionalnim unovčenjem ovih
hrastika po vlastelinstvo nastala. Dovoljno je iztaknuti, da se
je nad tim nalazom često puta sgražalo i samo vlastelinske
osoblje, koje se je na tu grabežnim gospodarstvom uništenu šumu
jur priviklo bilo.


Isto tako kao ove hrastove sastojine bijahu devastirane i bukove
sastojine sa sklopom 0 1—0.3 sa povoljnima izvoznima okolnostima.
Za tehničku uporabu prikladnoj bukovini nije bilo u njima
ni traga, pa ni takvoj iz koje bi se ogrijevno drvo I. vrsti izraditi
moglo. Sve što je bilo preostalo ili je bilo kržljavo ili šupljo
ili trulo. To su opet „sjemenjaci* bukve u nezagajenima predjelima.




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 6     <-- 6 -->        PDF

^-^ 84 —


Naravnom pomladku uz iznajmljenu pašu nije bilo ni traga
ni glasa, baš kao ni u izrabljenim hrasticima. Utržak tih, lih za
palenje ugljena prikladnih preostataka bukovine nemože nadoknaditi
ni troškove pošumljenja. Sumu, u pravom smislu te riječi, posjedovalo
je ovo vlastelinstvo samo u svojima teže pristupnima
krasnom bukvom obrašćenim sastojinama. Pojedini predjeli imali
su i po 2oOm^ po rali, te im se je i stariji šumar morao diviti.
Krasni uzpravni uzrast sa visinom od 30 — 35 m. i sa 6073
drva za tvorivo, bijaše zadnja zaliha skrahirani šuma, u koje
je nepovoljna configuracija terraina grabežnoj sjekiri pristup
branil^. Pa i tu smo morali naći tragove ljudske nezasitnosti.
Ogromne bukve sa 10—;16 m. sadržaja nalazili smo oborene,
a od istih jedva 10—207o bilo je izradjeno cijepanjem za lopate.
Za takvog bukovog gorostasa, kojeg si je kupac još ii po volji
izabrao, plaćao je on mrvicu od 10 K. kupovnine po komadu.


U jednom obziru bila je uprava ovog vlastelinstva ipak napredna,
jer je posjedovala 10 kilometara dugu prugu industrijalne
željeznice u do inače nepristupne i sačuvane bukove sastojine.
Nu kako u gospodarstvu, koje je strmoglavce pošlo, mora
se redati pogrješka na p:Ogrješku, prodavalo je vlastelinstvo
bukove trupce, postavljene na pilanu, uz cijenu od 1 K po
kubičnom metru jednoj domaćoj pilani, tako, da si se pitati
raorap? je li sa ovom pristojbom plaćena izradba i dovoz ili pako
šumsk,a pristojba za kub. m. tehničkog drva odnosno, što je badava:
da li kupovnina, ili troškovi izradbe i dopreme.


Preostatci stabala, izradjenih na trupce, upotrebljeni su za
paljenja ugljena. Za tehničku izradbu nesposobna stabla imala
su opet preostati kao tobožnji „sjemenjaci". Pa kako je za
vrijeme- naše procjene upravo bukvica urodila, žirile su se svinje
u ovih sječinah, crpilo se dakle iz siromašne šume sve, što se
iscrpsti moglo, bez brige za budućnost i za pomladjenje iste.
Da šumarsko osoblje nije ni obilježilo stabla, koja će se posjeći
kao ni ona, koja će kao sjemenjaci ostati, razumije se uz ovakovo
»uzorno « šumsko gospodarstvo samo po sebi. Tu je sjeko
radnik po miloj volji, pa bez razlike na strminu ili visinu dotičnog




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 7     <-- 7 -->        PDF

-85´ ^-


Tpredjela. Niti Je to bila sječa preborna ni oplodna^ već lih samo
grabežna. ´ -´ --
Nije nitko mario za to, što se. j ^ tu nđ,ta´zilo visina od
700—900 m. nad morem i strmih obronalca sa usponom od


20-35". -:^´-T,.--.
Nenadkriljiv je bio način unovčivanja crnogorice kod ovog
vlastelinstva. Najviši jedan obronak ovog vlastelinstva bio je
oko vrhunca obrašćen krasnom mladom jelovinom u smjesi sa
bukvom i javorom. Tu nadjosmo pojedina jelova stabla preborom
izvadjena i na daske izradjena, a kako to bijahu mlada,
dosta granata stabla od 40—50 cm. debljine, bilo je od njih


tek 20—30% deblovine izradjeno na krovnu dasku, dočim je
ostatak truležu prepušten -*´
Stablo se je na izradbu izdavalo na taj način, da je do


tični žitelj od izradjene krovne daske za izradbu i dopremu
dobivao Va od proizvedene množine dasaka, dočim je jednu trećinu
dobilo vlastelinstvo u ime kupovnine. Vlastelinstvo je dakle
crpilo iz ovih stabala tek 7 — 107o> sa kakovom se korišću držim
nezadovoljavaju ni u prašumama američkima. Uz dosada rečeno
nebi trebao valjda ni naglašivati, da ovaj posjed omedjašen nije
bio, pa nije bilo ni nikakvih šumskih mapa, ni iskaza o šumskom
i inom posjedu ovog vlastelinstva, ter se je moralo za procjenu
nuždne podatke tekar iz katastralnih posjedovnih listova vaditi.


Doduše, bio nam je pružen njekakvi gospodarstveni program,
kojeg je svojedobno vlastelinstvo na zahtjev nadležnoj županijskoj
oblasti predložilo bilo, nu u tom programu bijahu takvi
podatci, kako mi u praksi velimo, iz trbuha sastavljeni, da nikako
nije mogao služiti nama kao pomagalo za solidnu procjeinu.


Taj je program doduše bio na stručnjački način sastavljen,
ali samo za oko, jer njegovi podatci nisu odgovarali faktičnom
stanju u šumi.


Da bi se bilo još nmogo inih grijeha u ovom šum. gospodarstvu
pronašlo, o tom ne može biti dvojbe, osobito da se je
u administrativne odnošaje bilo zavirilo. ´ ´. ´\


Ovdje su tek zabilježena samo opažanja kod let´mice obav




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 86 —


Ijene procjene, bez ikakva uvida u službene knjige ili spise. No
ipak smo se iz svega uvjerili, da zločesto šumarsko gospodarstvo
ovog vlastelinstva, nije skrivilo toliko njegovo šumarsko
koliko ostalo nestručno upravno osoblje, koje je i o šumskom
gospodarstvu bitno i konačno odlučivalo. U obće držimo, da se
u ovakovim prilikama vlastelinsko šumarsko osoblje nije moglo
ni oduprijeti ovom načinu grabežnog gospodarstva, jer je konačna
odluka ležala u rukuh samoga vlastelina i inih nestručnjaka.


Uz to prijali su ovi odnošaji svekolikom upravnom i pomoćnom
osoblju ovog vlastelinstva. Sam sam čuo, da su se
dvojica medjusobno posprdno propitkivala da li su već mjesečnu
plaću primili, prera je već i 15-ti m_inuo bio. Jednom starijem
činovniku dugovalo je vlastelinstvo na plaći znatniju svotu, ter
je bio sa svojom tražbinom od kupca na kupca predavan, što
ga je svakako bolje štitilo i obezbjedjivalo, nego kakova službena
pragmatika.


Kod same procjene osjetili smo i te kako, da promjena u
posjedu, a naročito u načinu gospodarstva, podnipošto poželjna
bila nebi.


Prva exkurzija kod koje je i reflektant učestvo/ao, upriličena
je bila kroz opustošene hrastove i bukove sastojine, a
njihovu razmedju, sa nepristupnima i sačuvanima bukovima sastojinama,
morali smo sami pomoćju preglednih mapa generalnog
stožera istraživati i u te mape urisavati. K izvidima pozvano
lugarsko osoblje ih u obće nije ni došlo ili je prispjelo tako
kasno, da se u udaljenije predjele nije moglo dospjeti. Uvidivši
konačno, da nara se namjerice ili običajnim kasnim dolaženjem
lugarskoga osoblja zaprjeke prave, služili smo se lih spomenutimi
nacrti kod naših izviđa doduše mukotrpno, nu ipak uspješnije
nego da smo iščekivali kasni dolazak lugarskog osoblja.


Na posljedicama ovog grabežnog gospodarstva boluje to
vlastelinstvo još i danas, te ove posljedice prelaze neprestano
iz ruke u ruke, jer nitko neće da zagrize u gorku jabuku posu
mljivanja opustošenih hrastovih i bukovih šumišta. Svega toga
nije moralo biti, samo da su šume, u kojih &e sjeklo, valjano
zagajene bile.




ŠUMARSKI LIST 3/1912 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— S7 —


Pisac ovih redaka vidio je na Krasu šume zaduženih vlastelina,
vlastelinstva, koja su bila u posjedu bezdjetna posjednika,
šume koje su bile u svrhu exploatacije kapljene, gdje takodjer
ne bijaše baš sve u redu, ali takove pustoši kao što je
ova ovdje, nije mogao konstatirati. Takova šta moga,© je naći i
našao je tek u plodnoj Slavoniji.


Završujuć kratki i koliko- bijaše moguće blagi opis ovog
grabežnog gospodarstva, moram donekle na obranu istog, još
jedflu ne baš ut^ešljivu činjenicu spomenuti, da se i kojekada
druguda u plodnoj Slavoniji našoj vide još i druge i vrlo zamašne
pogrješke u šum. gospodarenju. Tako sam vidio bivše
hrastove sastojine promjenjene u sastojine bijele šume, vidio
sam proreda, izvedenih ne u svrhu uzgoja mlade sastojine, već
u svrhu crpljenja što većeg medjutomnog dohodka na štetu
preostale glavne satojine (sjeklo se naime najljepša stabla, a
ostavljala se potištena). Dalo bi se takodjer bezbroj pogrješaka.
konstatirati počinjenih time, što gospodarstvene osnove ne odgovaraju
stojbinskim i administrativnim i tržnim odnošajima dotičnih
predjela. Grješilo se, — da još na obranu spomenem, —
takodjer i u susjednoj nara posestrini Bosnoj, raznima mnogogodišnjima
ugovorima, koji su pridonjeli potisnuću tržnih cijena
na manje.


Svega toga bijaše po malo po svuda, nu ipak nigdje ne
bijaše tako nepokrivenih i teških grijeha kao ovdje. Ben Akiba
bi ovdje svoju slavu izgubio! I. Z.


Trgovačke uzance (uvjeti) koji vrijede na bečkoj
burzi za trgovinu sa svima vrstima drva.


(Valjaju od 1. travnja 1911).


I. Odjel. Opće ustanove.
§1. Gledevaljanostiustanova.
Niže navedene uzance vrijede za sve trgovačke poslove,
u trgovini sa svima vrstima drva koji se: