DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 4 <-- 4 --> PDF |
42 — da je opasno saditi takove biljke. Ne može se reći, da se apsolutno neda saditi biljke, kojima su pupovi nabujali; no toliko stoji, da su čestice takove biljke u tolikoj mjeri krhke i osjetljive, da bi sadnja s njima iziskivala takovu pažnju, kakova se od radnika ne može očekivati. Osim toga dvojben je uspjeh i kraj najveće pažnje. Treba dakle saditi prije, nego udari mezgra u biljke, a to je rano u proljeće. No to može vrijediti tek za niže predjele, gdje rano nastaje proljeće. U tim nižim krajevima osnovani su i vrtovi visokog gorja. I dok tu vegetacija naglo buja probudjena proljetnim sunčevim zrakama, dotle visoke sječe počivaju pod debelom naslagom snijega. I dok se taj okopni, razvile su se biljke već u toliko, da za sadnju nisu prikladne. Treba dakle zaustaviti vegetaciju do konca svibnja; dalje, kako pokusi Cieslarevi pokazuju, ne valja odgadjati sadnju, jer je vrijeme rasta prekratko i biljka ne može do zime valjano ojačati. No viši predjeli, kao oni visokih zaštitnih šuma i podanci visokih Alpa* ne mogu se povući pod doseg toga, jer se ondje tek u lipnju može saditi. Moglo bi se odgoditi vrijeme vegetacije biljka, kada bi se prenijela biljevišta u više krajeve. Iskustvo pak pokazuje, da bi to bio vrlo nezahvalan način. Biljke su u tim oštrim klimama ;r!o slabe i kržljave, a njega je radi udaljenosti smanjena na minimum. Zgodno je ovom zgodom spomenuti i mnijenje Dr. Cieslara, koji veli, da sjeme za biljke visokih prijedjela valja nabavljati iz iste regije, no biljke treba gojiti niže, jer tamo bolje rastu i imaju bolju njegu. Bilo dakle radi nestašice radnika, bilo radi kasnog proljeća (velike kiše, duga zima) ili radi ranog proljeća u nižima regijama, nastaje potreba, da se biljke uzdrže u zimskom stanju Čuvanje biljka do sadnje. Najjednostavniji postupak je taj, da se biljke iskapaju rano u proljeće, čim snijeg okopni, i da se prenesu u blizinu sječe. Tu se u visokoj šumi, u kakovih 60—60 m_. od kraja, na sjevernoj strani i pod gustim stablima iskopa jarak dubok * u Karpatima nazivaju Alpama (madž. kavasok) visoke gorske pašnjake koji se prostiru u regijama, gdje prestaje šuma. Pisac. |