DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 77 bi se imala izvadjati na trošak države, a općine i korporacije imale bi troškove tog pošumljenja početi odplačivati istom onda, kada im novopodignute šume poemu odbacivati primjerenu korist, iz koje bi se kulturni troškovi mogli amortizirati. I propisi glede ustanovljenja zaštitnih šuma podvrgnuti će se reviziji. Razlog što prihodi ugar. državnih šuma znatno zaostaju iza šuma zapadnih zemalja, jest navodno taj, što ve´iki dio državnih šuma neima željeznica, cesta, ni vrijednih puteva, pa stoga namjerava ministarstvo za izgradnju takovih prometila investirati oko 25 mil. K. Prodaja vlastelinstva kneza Schaumburg-Lippe u Virovitici je prema najnovijim vijestima konačno uslijedila. Najveći dio kupio je grof Drašković. Vrijednost hrastovih sastojina označena je sa sedam milijuna kruna. Dobro Stražeman prodano. ^^Drau« javlja, da je barun Deutsch od Hatvana svoje dobro Stražeman kod Požege, koje je tek prije dvije godine kupio, prodao za 1,060.000 kruna. Sume kupila je brodska imovna obćina za 400.000 kruna, a ostalo dobro jedan segedinski posjednik za 660,000 kruna. Tvornica tanina u Županji, koju je kroz skoro 30 godina posjedovalo englesko poduzeće »The Oil Extract Compagnie« preuzelo je njekoliko domaćih glavničara kao dioničko društvo, te će nastaviti produkciju još u većem obsegu Na čelu tog novog dioničkog društva stoje: zemunska veletrgovina drvom Binder i Polgar, zatim veletržac Josip Weinberger iz Županje i dosadanji ravnatelj tvornice F. W. Hepburn. »Drina« d. d. za el(8ploitaciju šuma u Bosni i Hercegovini. Hrvatska eskomptna i mjenjačna banka d. d. u Brodu na Savi, u društvu sa drvarskom tvrdkom Binder i Polgar u Zemunu, utemeljila je novo dioničko društvo sa temeljnom glavnicom od 400.000 K, a pod nazivom »Drina«, koje će se baviti eksploitacijom šuma u Bosni i Hercegovini. U konstituirajućoj skupštini je predsjednikom društva izabran Leo Ehrman, a potpredsjedikom M. Binder. F Jergitsch & Soline, Alpenl. Drahtindustrie, upozorujemo gg. članove na oglase te tvrtke u našem listu. K pitanju šum. terminologije. I. Izvadak iz dopisa kr. zem. šum. nadz. u m. Vatroslava Račkog. Ja ću Vam po želji učiniti, koliko mogu, da Vam pomognem sakupljanjem riječi šumarskog ili bolje šumskog nazivlja za riječnik, kojega kani izdati šumarsko društvo, pa ću Vam poslati omašni broj cedulja, na kojima ću iz moje zbirke napisati samo riječi šumskog nazivlja, kakove žive u našem narodu, dakle ne kojekakve kovanice ili nezgrapne prevode Ja mislim, da će Vam to dobro poslužiti. Svakako trebati će za ure djenje takovog riječnika mnogo suradnika i dosta vremena, imenito kod alfabetičkog uredjenja, jer sama ovakva radnja zadaje puno posla. Bilo bi uputno, kad bi jedan suradnik pregledao slične rječnike češke i ruske, pa bolje prilagoditi ih hrvatskom jeziku, nego rabiti puke nje mačke prevode šumskog nazivlja. Dobro bi bilo pabirčiti i po velikom riječniku, štono ga izdaje naša jugoslavenska akademija znanosti i umjet nosti. I »šumarsko-lovački leksikon« od Ettingera ima po koje nazivlje dobro, ali valja oprezno postupati, jer ima i puno kovanica. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 78 — Slobodim se upozoriti Vas na »Šumarski list« još pod mojim uredničtvom na moj sastavak: Hrvatsko nazivlje drveća u narodno j pjesmi« itd. — kritično obradjena gradja za šumsko nazivlje. Od onud bi se moglo što šta upotrebiti 2. Dopis g. dr. Ugrenovića Aleks- ml. Radosno pozdravljamo misao uredništva o sabiranju gradje za hrvatsku šumarsku terminologiju i njenu izgradnju, jer držimo da je to pitanje u nas davno već dozrelo. Liječnici, inžiniri, a u novije doba naročito pravnici, pobrinuli su se već prije nas šumara, da izgrade svoju stručnu terminologiju, jer spoznaše, da je to ne samo strukovna, već opća kulturna potreba. Malo nas je — držim — koji nismo bili iznenadjeni onim izrazima, što smo ih čuli na prvom predavanju iz šumarstva. Znam da je svaki od nas u tom času poželio, kako bi lijepo bilo, kad bi nam i jezik struke naše bio onako lijep kao i jezik književni. Sad nam se eto daje prilika, da svaki pribere po koju mrvicu Smatrajući dakle dužnošću, da svaki šumar pridonese kamečak izgradnji zgrade strukovnoga nam jezika, uslobodjujem se, te ovdje u nekoliko krupnih poteza iznosim misli za nacrt, po kojem bi se moglo poći na rad. 1. Misao izgradnje hrvatske šumarske termonologije (odnosno sabiranje gradje za nju) imala bi se u obliku konkretnoga prijedloga iznijeti pred narednu skupštinu »Hrv. slav. šumarskog društva« . I ako je »Šumarsko društvo« zvano u prvom redu da promiče interese šumarstva u našoj domovini, valjalo bi ipak i svakom nečlanušumaru — dobrom poznavoocu hrvatskog jezika — dati prilike da Uiječe na riješenje toga pitanja. Fo primjeru »Jugoslavenske akademije« i »Matice Hrvatske« valjalo bi potražiti kontakt sa »Srpskim šumarskim društvom« u Beogradu, ne bi li se samo pitanje moglo zajednički riješiti. 2. Zadaća rada oko terminologije bila bi: a) ustanoviti one riječi, koje su dobre, pa se mogu i nadalje p r i d r ža ti; b) ustanoviti one riječi, koje su loše, pa se moraju izmijeniti boljima; c) ustanoviti one riječi, kojima bi se imale nadomjestiti on e po d b. (sabiranje gradje u narodu, izgradnje novih izraza itd. što bi se odredilo potanjim rasporedom ) Rad oko izgradnje terminologije imao bi se bezuvjetno osvrnut i na svu hrvatsku šumarsku literaturu naročito na onu, sadržanu u »Šumarskom listu«. 4 Valjalo bi fiksirati one grane šumarske znanosti, za koje će se pitanje izgradnje terminologije rješavati samostaln o (uredjenje, računanje uprava itd.) a za koje bi se terminologija imala prisloniti 0 najbližu čistu znanost (čuvanje, uzgoj itd.). Svakako bi se imalo riješiti i pitanje terminolog! jezalov. 5. Sabiranje gradje imalo bi se provesti na što širem području a nikako u granicama »Šumarskoga društva« Konačnu pak redakciju valjalo bi povjeriti posebno m odboru , izabranom po skupštini »Šumarskog društva«. U taj bi odbor imali svakako ući profesori šumarstva na akademiji zagrebačkoj, zatim oni, što ih s k u p š t i n a izabere, te jedari nešumar-filolog (Dr. Maretić?). |