DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 73 — Količinu medju — prihoda teško je ustanoviti na osnovi tekućeg prirasta i iz onih podstojnih´stabala, kojajprelaze u glavnu sastojinu; praktički lakše je to izvesti na osnovu prihoda prorede i jakosti prorede pojedine sastojine. Sve u jedno uzeto možemo reći, da M. knjigu našim šumarima najtoplije preporučamo. Dr. Đ. N. Različite vijesti. Ispit za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva, obdržavan je u Zagrebu od 27. studena do 2. prosinca 1911. Članovi povjerenstva bili su : Predsjednik: Robert Fischbach kr. odsječni savjetnik. Ispitni povjerenik za skupinu I. Dragutin Polaček, kr. šumarski savjetnik; za skupinu II. Bogoslav Kosović, kr. županij. šumar nadzornik; za skupinu 111. Mirko Puk, kr. župan, šumar, nadzornik. Strukovni opisi pregledani su dne 26. studena. Pismeni ispit obdržavan je dne 27. i 28. studena. Zadatci za pismeni ispit bili su: 1. Koje "općenite zasade i načela vrijede za prirodno, a koje za ručno pomladjivanje šuma. 0 kojim okolnostima i u koliko ovisi jedan i drugi način pomladjivanja 2. Medje šumske postale su uslijed čestih uzurpacija i uslijed toga što nisu bile trajno znakovima obilježene nejasne i prijeporne, pa se je šumovlastnik sa susjedima nagodio, da se ima obaviti reambulacija medja toga posjeda i to na osnovu katastralnih mapa. Kako će se ta radnja izvesti mjeraćim stolom i kako će se odredjene granice stabilizirati. 3. Postanak, vrst, doba godine i mjesto zametka šumskih požara. Posljedice zbivših se požara po šumsko gospodarstvo po vrsti drva, načinu uzgoja šumskog, starosti sastojina, stojbini kao i vremenu požara. Opišite uz to koli predusretna sredstva toli i dotične načine gašenja pojedinih vrsti požara. 4. 0 kojim okolnostima i odnošajima napose ovisi doba sječe drva. Na koje načine i kakovim sve orudjem može se ta sječa provesti. Sa kojima prednostima, odnosno s kojima manama su ti pojedini načini sječe spojeni? 5. Zemljištua zajednica dobila je godine 1884. uslijed segregacije 400 kat. jut normalno obraštene 80 godišnje hrastove šume, koja po svojoj stojbinskoj dobroti spada u IV. razred po Feistmantlu. Do sada nisu ovlaštenici iz te šume ništa uživali, te traže, da se prodajom stabala namakne onolika vrijednost (glavnica), koliko odgovara njihovim zaostalim užitcima, te da im se ta glavnica individualno podijeli. Nadzorna oblast je taj zahtjev odobrila, samo traži, da se provede obračun godišnjeg prihoda na tom temelju, kao da je šuma imala biti odmah u početku primopredaje uredjena sa stogodišnjom ophodnjom. Cijene drva i sortimenta uzmite po volji, a obračun izvedite uz predpostavu, da se je glavnica u šumi ukamaćivala sa V^j^. Ji´itanje je, koliko će se glavnice imati medju ovlaštenike razdijeliti, a koliko će vrijediti glavnica, koja u šumi ostaje. 6 Opišite biologiju borovog prelca i njegovu štetnost po šume, te predusretna sredstva, odnosno sredstva tamanjenja koja u to ime služe u šumarstvu. Pismeni izradci pregledani su dne 29. studena, a dne 30. studena 1911. obdržavao se je ustmeni ispit u šumi Maksimir, koji je nastavljen 6 |