DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 70 — Izkaz uplaćene članarine I. razreda u razdobju od 26. rujna l9ll do 31. prosinca 1911. U ime dužne i tekuće članarine I razreda i upisnine uplatiše: Brausil Makso 2 K 50 fil. Brausil Miroslav 30 K, Bokor Robert 10 K, Čmelik Vilim 10 K, Drnić Milan 10 K, Duduković Milan 10 K, Fetvadieff Minko 9 K, Gjureković Milan lO K, Grdinič Nikola 2 ) K, Hohoss Ivan 2 K 50 fil.. Jamssek Stjepan 2 K 50 fil, Jovanovac Antun 5 K, Kundrat Emil 2 K 50 fil., Krcek Izidor 10 K, Krišković Lambert 10 K, Kopp Dragutin 12 K, Konig Ivan 10 K, Laksar Dragutin 10 K, Lahner Dragutin 2 K 50 fil., Lazić Jovo 10 K, Marianj Ivan 10 K, Mocnay Dragutin 5 K. Mlinarić Eleazar 10 K, Matolnik Ivan 20 K, Marton Gjuro 2 K 50 fil., Majer Srećko 5 K, Mattherny Robert 12 K, Naglić Stjepan 10 K Ostoić Dušan 10 K, Peičić Obrad 10 K, Petrović Lazar lO K, Fleša Nikola 5 K, Puk Mirko 10 K, Polović Gjuro lO K, Petroff Georgi 10 K, Raymann Stjepan 10 K, Rosmanith Albert 2 K 50 fil , Ružička August 2 K 50 fil, Sever Dioniz 5 K, StaniČić Dane 10 K, Sztromszky La islav 2 K 50 fil., Stanić Jovan 13 K 04 fil., Sutlić Slavko 15 K, Steller Eduard 2 K 50 fil, Sztripszky August 12 K, Schaab Valentin 12 K, Thuranszky pl. Bela 2 K 50 fil, Turković Ernest 10 K, Tordony Emil 2 K 50 fil , Tocauer Adolfo 10 K, Višnjić Milan 12 K, Zec Dušan 28 K, Zwikelsdorfer Ivan 10 K. Sveakupno 490 kruna 04 filira Knjištvo. Pohl. Grundziige einer Dienstpragmatik fiir Verwaltung grosserer Giiter K 6. Oestr. Holzhandelsusaucen mit den neuen Wiener-Ho]zhandelsusancen K 2 50. Kubelka: Die intens. Bewirtschaftung der Hochgebirgsforste. W. Frick, Beč I, Graben 27. Dr. Gjoko Jovanović: Nauka o uredjenju šuma. Štamparija Davidović Beograd 1911. Grubešić nadmjernik, Agrarne operacije u Dalmaciji za podignuće ekonomije. Charbula F.: Zur Reform der ostr. Staatsforstverwaltung Cijena K 1-60. H Hitschman, Beč I. Schauspielergasse 6. Diebel C : Gewohnheitsfehler in der Guterverwaltung K 7´40 u istoj knjižari. Frankel, Verstaatlichung der Grundrente K 2 0, u istoj knjižari. Uredjenje šuma od prof. dr. H. Martina, HI. prošireno izdanje sa 7 slika. Berlin 1910. Prof. Martin došao je prije 4 godine sa šum. akad. iz Ebersvvalda kao nasljednik Judeichov na šumarsku akademiju u Tharaud, gdje je izdao po treći put svoju gore spomenutu knjigu o uredjenju šuma. Martinova knjiga našla je lijep prijem u šum. čitalačkoj publici, što svjedoče mnoge lijepe kritike, koje su o knjizi u mnogim stručnim listovima izašle Jedan od najvažnijih stručnjaka na tom polju prol Guttenberg, izrekao je 0 Martinovoj knjizi povoljan sud, na koji ćemo se i mi osloniti, prikazujući u glavnom nova načela autorova na polju nauke o uredjenju šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— TILI godini 1903. izašla je prvo izdanje Martinove knjige nu to je bilo više namijenjeno njegovim slušateljima, nego li široj šumskoj čita lačkoj publici. U sadanjoj knjizi pošao je Mnrtin u pogledu razvrštenja i obrade gradiva posve drugim putem, nego li drugi dosadanji pisci nauke o uredjenju šuma. Naročito sadržaje knjiga mnogo što šta za praksu korisna i poučna, što u starijim sličnim knjigama ne ćemo naći; dapače može se reći, da je ta knjiga u obće pisana više za praktičara, nego li za početnika, koji se prije toga mora dobro upoznati sa glavnim principima nauke, a da bi mogao praiiti Martinova razlaganja u pojedinim pitanjima Tako M na pr. ne opisuje teoretskog dijela nauke o uredjenu šuma onom temeljitošću i jasnoćom, kako to čine drugi autori u svojim knjigama iste vrste. Odmah nakon kratkog uvoda, definicije nauke o uredjenju šuma i opredjeljenja mjesta u sistemu šumarske nauke, prelazi on na taksatorske predradnje Knjiga se djeli u pet dijelova: I Predradnje za sastavak gospodarstvene osnove II. Ekonomički temelji za uredjenje šuma III. Sastav gospodarstvene osnove. IV. Kontrola i provedba gospodarstvene osnove. V. Metode za sastavak gospodarstvene osnove. U prvom dijelu govori M, o unutarnjem razdijeljenju šume, opisa stojbine i sastojine, te o ustanovljenju drvne mase U drugom dijelu opisuje načela, kojih se držati valja kod uredjenja šume, nadalje govori o zbiljnoj i normalnoj drvnoj zalihi, o zemljišnoj renti i šumskoj glavnici, te konačno o skrižaljkama prihoda i prirasta i načinu njihova sastavka. Govoreći tu 0 ekonomskim temeljima obhodnje. izpravno kaže Mirtin : »Sa narodnogospodarskog gledišta vrijedi za svaku granu zemljišne produkcije zakon utakmice, koji zahtjeva, da se faktori produkcije: zemljište, rad i kapital moraju privesti onoj grani proizvodnje, u kojoj će donesti najviše koristi«, pa onda dalje; »Uzdržavanje suvišnih šumskih kapitala u šumi (starih sastojim), jest za nacionalnu produkciju štetno«. II trećem dijelu govori M. o gospodarstvenim jedinicama u opće i pobliže rasvjetljuje načela, kojih se držati valja kod razvrstavanja šuma u pojedine gospodarstvene jedinice, o tvorbi sjekoreda, o izračunavanju prihoda (glavnog i medjutimnog), te o formalnoj strani sastavka gospodarstvene osnove (o raznim spisima i kartama). U četvrtom dijelu govori o važnosti kontrole i provedbe, te o reviziji gospodarstvene osnove. U petom dijelu sadržane su metode uredjenja i izračunanja godišnjeg prihoda, koji završuje prijegled o današnjim metodama uredje šuma u raznim državama Njemačke, Austrije i Francuske. To bi bila u glavnom razdioba i kratki sadržaj M. knjige. Da M knjiga nije za početnika navesti ćemo i to, da on vrlo važnu predočbu o normalnoj šumi potanje ne crta, koja je predočba za početnika vrlo važna i za njega znači idealnu sliku šume, za kojom kod uredjenja konkretne šume težiti mora. Naprotiv tomu predočio je svom potankošću unutarnje razdijeljenje šume u opće, a osobito u gorskom i brdovitom kraju pomoću jaraka, potoka, gorskih hrbtova i grebena. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 72 U pogledu opisa stojbina i sastojina usvojio je M. propise njemačkih šum. pokusnih postaja, na koje ćemo se još kasnije osvrnuti. U mnogim pitanjima je M. preopširan. Talio govoreći o ustanovljenju drvne mase u taksatorske svrhe, razvija teoriju pojedine metode, kao i teoriju obličnog broja. To sve nije bilo potrebno, jer se dendrometrija kao zasebna disciplina danas predaje na svim š marskim školama. U drugom dijelu, pod naslovom »ekonomski temelji uredjena šuma«, obradio je autor jedan dio nauke o prirastu. Tu se u kratko sadržani nazori autorovi, koje je prije razvio u svojoj knjizi »Šumarska statika«. Sa autorovim , nazorima u svim pitanjima ne bi se mogli složiti. Tako primjerice nije bez prigovora tvrdnja autorova, da ideal naprednog šumara mora biti uzgojiti stablo, koje će imati uvijek jednako ši = oke godove, te da se dotična širina goda kroz cio život stabla smatra konstantnom veličinom, da kružna ploha sastojine pojedine površine od stanovite dobe dalje ne smije više rasti, i da je rastenje vrijednosti stabla s debljinom premjera ograničeno itd. Stvaranje gospodarstvenih jedinica i sjekoreda obradjuje autor u trećem dijelu, gdje govori o izračuniinju prihoda, št o j e doduš e ispravno, nu u pravilu se zaokruženje gospodarstvenih jedinica i sjekoreda provadja prigodom razdijeljenja šuma u odjele, pa je narav nije, daše ovdje šume raz vrstaju u pojedine gospodarstvene jedi neće i zaokružuju sjekoredi. U pitanju izbora obhodnje i glede ustanovljenja specijalne sječne zrelosti pojedine sas;ojine, stoji autor na ispravnom stanovištu priznanja principa rentabiliteta, kada kaže »da obhodnja bude tolika, e da bude primjereno ukamaćenje zemljišta i drvne glavnice moguće«. Ovo se načelo najbolje predočuje formulom p = A -)-D — (C i-V) X ´^0; (gdje B + N znači B == zemljište, N = drvna zaliha, A = sječivi prihod, D = prihod prorede, C = kulturni trošak, V =^ upravni trošak). Kao što u svojim prijašnjim spisimi, tako autor i ovdje predlaže, da se vrijednost drvne glavnice u tanovi prema prodajnoj vrijednosti, što nije posve ispravno, jer je prodajna vrijednost mladih sastojina manja od prihodne vrijednosti tih sastojina. Da se ta razlika ukloni predlaže M., da se prihodna vrijednost mladjih i srednjo dobnih sastojina računa s višim kamatnjakom, nego što je odabrani kamatnjak, te ga uslijed toga prosječno ukamaćenje cijele gospodarstvene jedinice veće od postoika zrelosti pojedine zrele sastojine. Ako se pako vrijednost drvne glavnice ispravno ustanovi to se oba procenta mi:´raju podudarati Kod ustanovljenja visine obhodnje moramo izmedju mnogih razloga naglasiti u prvom redu sadanje stanje zrelih sastojina, osobito množinu i poredjaj dobnih razreda. Za veličinu godišnjeg etata jest za M. mjerodavan sveukupni tekući prirast. Nu za t) mora biti odlučna ili normalna periodička površina ili sveukupni sječivi prirast Kod ne norma´nih prilika, mora se u drugom slučaju etat povećati ili umanjiti Pri tom se mora oprezno postupati, ako se uredjenjem želi stroga potrajnost osjegurati. U smislu financijalnog gospodarenja, koje M. inače toplo preporufa, mora se točno navesti drvna gromada, koju zrele sastojine daju, te koje bi i kasnije morale biti od upliva na visinu etata. |