DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 65 — mogla dati bezprikornu, krupnu i valjanu robu, sposobnu za svjetsko tržište. Mnogo povoljniji su odnošaji kod onog hrašća, koje je uzraslo u naravno pomladjivanira mješovitim sastojinama, bilo da je ondje od naravi niknulo, ili da je umjetno u iste zasadjeno. No kako se u Ceskoj u ono doba rabilo naravno pomladjivanje samo za jelove i bukove šume, a za pomladjivanje hrastovih šuma rabila se pretežno, dapače skoro izključivo čista sječa, to ima u Ceskoj razmjerno vrlo malo lijepih, naravnim načinom, odnosno tomu načinu sličnom umjetnom načinu podignutih hrastika. Prilike, pod kojima se po potonjem umjetnom načinu podižu hrastici, jesu u cijelosti povoljne, te mnogo bliže razvoju hrasta u naravnoj šumi. Gospodarskom cilju, koji teži za uzgojem debelih i vrijednih stabala iz tog naraštaja, dati će se obzirom na te povoljne prilike dosta približiti. Predpostavimo li, da sastojina sa dobom od 100 godina stupa u stadij naravnog pomladjivanja, to moramo računati, da do konačnog dovršenja tog pomladjivanja treba 30 do 40 godina. Za to vrijeme, mora se sa hrastovim pričuvcima shodno postupati, t. j . mora ih se kako smo već spominjali, držati u primjerenom sklopu \\ijm moramo drugim kojim načinom pribaviti nužnu zaštitu debla i korjenja, da time osujetimo one zle posljedice, kojima su hrastovi pričuvci izvrženi, kad ih napomenute zaštite lišimo. Takove ogojne mjere, valja provadjati barem sve do 140 godine, pošto se iza te starosti dotične zle posliedice na hrašću nepokazuju više tako napadno. Dok su se još naravna pomladjivanja izvadjala po načelima Hartigovim, t. j . tako zvanim slabim progaljivanjem, tako dugo bio je prostor za pomladjivanje u takim sastojinama vrlo ograničen. Naročito nije se mogla sadnja odmah s početka u većoj mjeri provesti, kako je to nužno pri osnivanju mješovitih sastojina, već je bila u prvi mah ograničena samo na veće čistine, a najvećim dijelom mogla se je istom pod konac t. j . prije dovršnog sijeka podpuno dovršiti. |