DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 63 — tlo, da na isto nisu mogle djelovati atmosferlije, Uslije toga, nastale su neugodne poslijedice, kao nagomilavanje neraztvorenog humusa itd. tako, da je kroz to zemlja počela gubiti na produktivnoj snazi, što se je opažalo i na vrlo nepovoljnom razvoju hrasta, koji je počeo propadati. Tako se je konačno došlo do uvidjavnosti, da je za valjani uzgoj hrasta potreban mnogo uži razmak redova. Stoga se počelo ponovno saditi sasvim mlade biljke, koje su za sadnju ne samo mnogo spretnije, nego uz to i znatno jeftinije, a pri tom postupku ostalo se je sve do najnovijeg vremena. Ujedno je napuštena sadnja u redove ili male hrpe, a prešlo se k zasadjivanju ovećih sastojina. U svrhu zaštite tla, podsadjiva se bukva i grab. Na ovu vrst sadnje ponukali su gospodarski razlozi. Da hrast uzraste do takovih dimensija, da može davati za trgovinu sposobnu i opće traženu robu, treba oko 200 godina, dakle da se uzmogne valjano unovčiti, treba upravo dvaput tako dugu ophodnju, kao ostale domaće vrsti drveća. Uzgoj pojedinog hrasta kao pričuvka pri čistoj sječi u svrhu proizvodnje jakih sortimenta, neima iz gore već napomenutih razloga nikakova uspjeha, pogotovo ako se uzgaja u smjesi sa kojom vrsti crnogorice, jer mu u najkritičnije doba ostane deblovina bez zaštite. Toga radi prešlo se je na uzgoj malih čistih hrastovih sastojina, koje se imaju u svrhu uzgoja pričuvaka ostaviti kao cjelina, a to je bio opet povod, da se je na zemljištima, koja nisu obrasla tratinom, i na kojima se nije trebalo bojati korova, počelo rabiti sadnju žira Kad su hrastove biljke ponešto odrasle, osnovalo se je u svrhu zaštite tla, podstojnu sastojinu sjetvom, ili još bolje podsadjivanjem bukovih ili grabovih biljaka. Podsadjivanje bukve, koja kako je poznato vrlo povoljno djeluje na tlo, pokazalo se je osobito uspješnim u onim krajevima, gdje je njezin porast, mnogo sporiji od porasta hrašća, a to biva osobito na stojbinama, koje su siromašne na vapnu. Grab djeluje takodjer povoljno na tlo i na razvoj hrasta, a, uz to raste dosta sporo, te kao drvo druge veličine uvijek |