DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 59 — rasloj divljoj kruški, nego li obično lijepo uzraslom drvu četinjača. Starost tih sastojina, bila je obično nevjerojatno visoka, a zemljište pod njima bilo je posve podivljalo, te postalo za svaku produkciju nesposobno. Takovih sastojina može se u Češkoj još i sada u nekojim većim šumskim gospodarstvima naći. Proteklo je mnogo decenija, dok se je došlo do spoznaje i uvidjavnosti, da se hrast neda u mješovitim sastojinama na prostranim čistim sječinama odgojiti umjetnim sijanjem sjemenja raznovrstnog drveća. U ono doba zametnute sastojine, dandanas u opće ili nesadržavaju hrastovine, ili ako se takova u njima i nalazi, mogla se je ona u njima održati samo uslijed za hrastovinu osobito povoljnih prilika. Sadnja velikih hrastovih presadnica (Heister) upotrebljavana je u ono vrijeme samo u dekorativne svrhe, za drvorede, ograde itd, a u istu svrhu rabljene su one i u prijašnja vremena. Tako je još godine 1660. odredio grof, a kasniji knez Schwarzenberg, da se imade hrast u ogradjenim prostorima, dakle u šumskim vrtovima uzgajati, a nakon 4 do 5 godina presadjivati na čistine, te tim načinom uzgajati valjanu hrastovu šumu. No akoprem našim dalekim pretšastnicima nije u nikojem pogledu uspjelo osnivanje i uzgajanje hrastovih sastojina nesmijemo im to zamjeriti. Muževi, koji su radili na prvim početcima uredjenog šumskog gospodarstva, našli su se najednom pred doista teškom zadaćom, da one veličajne i rasipne prirodne sile, koje u velikim i neograničenim razmacima vremena stvaraju savršena djela, upotrebe u svoje svrhe, te da sa daleko ograničenijira sredstvima u kratkom razmaku vremena stvore nešto sličnoga, i to još u ono vrijeme, kada još ni iz daleka nisu proučili sve tajne djelovanja tih sila. Oni nisu, kao mi sada, imali na razpolaganje plodove znanstvenog istraživanja prirode, koji bi im služio za temelj njihovog djelovanja. Oni su, što no rieč, tek počeli odgonetati slova iz velike knjige prirode, u kojoj za pravo ni |