DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1912 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 57 — samo ondje, gdje stojbina njegovim zahtjevima u punoj mjeri odgovara. Tako uzgaja majka priroda svoje sastojine davajući svakoj vrsti drva ono mjesto, koje joj prema stoj bini najbolje odgovara, a tim načinom proizvadja savršene primjerke dotične vrsti drveća. Obzirom na postignutu svrliuje, sa čisto šumsko uzgojnog gledišta, taj postupak, prirode upravo uzoran, no nesmije se zaboraviti, da priroda imade pri tom jedini cilj uzdržavanje dotične vrsti, a uz to obzirom na pojedine individue, radi sa silnim i bezobzirnim sredstvima. Miljarde klica i nebrojena već živuća bića propadaju, ako se pokažu, da su preslaba u toj borbi za opstanak. No što je pri tom glavno, priroda je gospodarica vremena, te radi sa prirodnom ophodnjom, koja je i kod pojedinih individua iste vrsti vrlo različita Razdoblje izmedju sjetve i žetve je kod nje po ljudskom svaćanju neobično dugačko. S vremenom su ljudska naselja bivala sve gušća, a šuma se je krčila sve više i više za poljodjelska zemljišta ili kako se to obično kaže, šuma je sve to više potiskivana u njezine naravne granice. Usljed pomnožavanja žiteljstva rasla je sve više i potreba na drvu, a s njome i vrijednost drva i šume. Suma je tako postala takodjer faktor produkcije i prihoda, pa su joj toga radi počeli i veću gospodarsku pažnju posvećivati Samovoljno neuredno prebiranje, moralo je prestati, te ustupiti mjesto što bolje uredjenom šumskom gospodarstvu, Na mjesto fizične ophodnje, došla je ekonomska ili bolje reći tehnička ophodnja a na mjesto nepravilnog prebiranja, oplodna sječa Kašnje kao posljedica težnje, za uvedenjem čim većeg poredka u šumi, razvila se je iz oplodne čista sječa. Zavedenjem čiste sječe, prestala je dakako za hrast mo gućnost, da bi se mogao na prije sponienuti način naravno pomladjivati, makar se je u prvi mah mnogo kušalo nastale čistine ostavljanjem pojedinih sjenienjaka naravnim načinom naploditi. 5 |