DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 — :%:% Navesti ćemo samo jedan primjer: God 1910. potrošilo^jse svega na kulturne radnje 166.765 K 18 fil., od toga potrošefto je na sadnju 84.597 K 97 f., a na biljevišta 8:2.167 K 21 f. Biljkama je zasadjeno 3739 kat. jutara. Biljevišta obsizala su 57 jutara, a u njima je bilo 30,000 000 biljka. Za sjern^ potrošeno je 5 674 K 19 f., a za njegovanje biljka poslije sadnje :; 29.331 K 18 fil. Iz ovog se vidi, da nisu male svote, koje dotično ravnateljstvo ulaže u kulturne radnje. No uspjeh ne izostaje, i Budući le spomenuto šumarsko ravnateljstvo na glasu sa svojih kultura po čitavoj Ugarskoj i jer se sve novije ministarske naredbe, izdane u spomenutim stvarima erarskira šum, uredima osnivaju na iskustvima stečenima u Marmarošu, mislimo dobroj stvari poslužiti, ako if slijedećem iznesemo ona pravila i načine, koji čine, da su marmaroške kulture postale tako glasovite. ,^ ; . . Uzgoj biljka u biljevištu. Najveći uzrok dosadanjem neuspjehu kultura u srednjem i visokom gorju bio je taj, što su se biljke uzgajale u udaljenim vrtovima, gdje se nisu mogle ni iz daleka dovoljno njegovati i što se je važnost polagala na kvantitetu biljka. Na jedinici, prostora uzgojiti što više biljka, bio je šumarev ideal, te je on\ bio sav sretan, ako se je mogao pohvaliti, da; su´mu biljke´^ gusto izrasle kao četka. Iz takovog vrta došle bi do sadnje takove biljke, kojima je stabljika bila tanka, nerazvijena, grančice slabe, šute, a korijen dugačak, bez tankih onih vlakanaca, što , sisSju hrana za biljku. I sadnja ne bi uspijevala, jer takova biljčica, ako je slučajno i ne bi udušio korov i drač, ne bi mogla podnijeti nenadani slobodni položaj i pala bi žrtvom sunčanoj žegi. 1 onda bi slijedila sva sila ponovnih sadnja i opet s istim neuspjehom, a konačna posliedica bile su plješinaste šume s nejednakim sklopom i nejednakim rastom, a sve za skup novac. Osim toga izgubilo se na prirastu i imalo stotinu poteškoća kod sastava gospodarstvenih osnova. |