DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 36 -t Dr. H. Stotzer zemaljski nadšumarnik izvan službe i profesor umro je 11. studena 1911. u Eisenachu u Njemačkoj u 72 god. života. Pokojnik istaknuo se je kao vrstan stručnjak na polju znanstvene šumarske literature i to napose glede nauke o čistom prihodu šuma, a nastojao je ustrajno, da svoje nazore i u praksi privrede U pogledu uredjenja šuma bio je pristaša plošnog razšestarenja Šumarske nauke je dovršio na universi u Berlinu. Godine 1890. bio je pozvan za nasljednika Grebeovog kao ravnatelj šumarske škole u Eisenach. Godine 1905. postao je zemaljski nadšumarnik vojvodine Sachsen- Meiningen. Glavno i najpoznatije njegovo djelo je »Waldwerthrechnung und forstliche Statik«, koja je godine 1908. izašlo u 4. izdanju, zatim je napisao „Waldwegebaukunde<, »Forsteinrichtung«, u Lorey ovom priručniku, obradio je »Forstbenutzung« i >Pflege der Waldsch6nheit«;. Osim toga je izdao »Hilfstafeln zur Fotsteinrichtung« i nekoja druga djela manje važnosti. Društvene vijesti. Sjednica povjerenstva zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, obdržavana je dne 9. kolovoza pr. g. u svrhu razdiobe podpora za školsku godinu 1911./12. Ukupno prispjelo je 46 molba i to 25 za mušku a 21 za žensku djecu. — Za razdiobu bilo je raspoloživo ukupno 12.800 K. U smislu zakladnice ispitane su prispjele molbe točno i svestrano naročito prema imućtvenim okolnostima molitelja, te je ukupno za 20 muške djece podijeljeno podpora u iznosu od 6100 K, a za 20 ženske djece 670i) K. Od sveukupnih podpora podijeljeno je siročadi, udovama i djeci činovnika krajiških imovnih općina 8000 K, a onima činovnika autonomne šumske uprave 4800 K. Roditelji i skrbnici upozoravaju se, da može iz jedne te iste obitelji dobiti i po više djece podpore, ako za to mole, Podjedno se upozoruju roditelji i skrbnici ponovno, da molbe mo litelja valjano oblože. Zapisnik spisan dne 9. kolovoza 1911. u .Šumarskom domu" u Zagrebu prigodom obdržavanja sjednice upravnog odbora hrvatskoslavonskog šumarskog društva. Prisutni: 1. potpredsjednik: Robert Fischbach, II. Josip Havas, tajnik: Bogoslav Kosović, blagajnik: Ljudevit Szentgyorgy, odbornici: Marino de Bona, Vilim Dojković, Ante Kern, Dragutin Lasman Vilim TOlg i Dragutin Trotzer. Ispričali su izostatak: Preuzviš. gospodin Marko grof Bombelles društveni predsjednik i ostali neprisutni odbornici. Prvi potpredsjednik u zastupanju odsutnog predsjenika otvara sjedniču, te prije nego se predje na dnevni red priopćuje, da je u vrieme od zadnje, dne 3. lipnja 1911. obdržavane odborske sjednice, nemila smrt pokosila: Edu Rossipala, umir. šumarnika i pretstojnika drž šumskog rediteljstva, koji je bio utemeljiteljni član hrv-slav. šumarskog društva, zatim da je preminuo mnogogodišnji član Jure pl Rukavina Ljubogradski kotar |
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — šumar otočke imovne općine u Perušiću, te Gustav Heinz, umir. nadšumar gradiške imovne općine. Obzirom na to, što je pokojni E. Ross´pal bio dugogodišnji uteme- Ijiteljni član društva, odredilo je predsjedničtvo, da se na njegovu uspomenu umjesto vienca na odar dade iz društvene imovine 30 K u zakladu za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, dočim je obitelj pokojnika darovala 100 K u K6roskenyevu zakladu, a 1000 K u zakladu za uzgoj djece šumarskih činovnika, na čemu se je predsjedničtvo hrv. slav. šumarskog društva u javnim glasilima i u društvenom organu zahvalilo. Prisutni kliču pokojnikom ustajući sa sjedala; „Slava im!" Na to se prelazi na ustanovljeni dnevni red: Točka 1. Čitanje zapisnika od prošle odborske sjednice Zapisnik od prošle sjednice ovjerovljuje se, te se za podpis istoga izabiru Vilim Tolg i Dragutin Lasman. Točka II. Izvješće o tekućem poslovanju: 1. Predsjedatelj priopćuje, da je preduzeo dne 9. kolovoza 1911. scontraciju blagajne šumarskog društva, te da je zaključio: a) Dnevnik društvene imovine sa ostatkom od 12.521 K 33 fil. b) Dnevnik pripomoćne zaklade sa ostatkom od l.S 111 K 35 fil. c) Dnevnik zaklade na uspomenu Andrije Borošića sa ostatkom od 2546 K 46 fil. ter podjedno priopćuje, da je 4´/27o komunalna zadužnica hrv. slav. hip. banke u Zagrebu S. IH. br. 155, pripadajuća društvenoj imovini, a glaseća na 1000 kruna izvučena, a u mjesto nje nabavljena je nova kod isti banke, no broj njezin nije još banka priopćila. Odbor uzima taj izvještaj do znanja. 2 Predsjedatelj priopćuje, da je predsjedničtvo pod točkom III. 2. u sjednici upravnog odbora od 3. lipnja 1911. ustanovljeni dan obdržavanja glavne skupštine hrv. slav šumarskog društva moralo premjestiti od 8. na 10. kolovoza 1911. buduć je uvidilo, da će za skupštinare, obzirom na predstojeći svesokolski slet i zagrebački zbor taj dan biti podesniji. Odbor uzima postupak predsjedničtva do znanja. Tajnik izvješćuje: 3. da je naredbom kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 2. srpnja 1911. br. 11349 pr.znata ravnopravnost izmedju šumarsko-mjerničkog strukovnog tečaja kr. ugarske rudarske i šumarske visoke škole u Selmeczbany i kr. šumarske akademije u Zagrebu i obratno, da je kr. ugar ministar za poljodjelstvo naredbom od 25. travnja 1911. br. 17.517 priznao ravnopravnost nauka kr šumarske akademije zagrebačke sa naucima kr. rudarske i šumarske škole u Selmeczbanyi što je jur u „Šumarskom listu" i oglašeno. Isto tako je glasom dopisi kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovje i nastavu od 17. srpnja 1911. br 15.543 zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu naredbom svojom od 7. srpnja 1911. br. 10.071/B. H. (minist. financ) za područje Bosne i Hercegovine, priznala ravnopravnost državnoga šumarskog ispita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, sa ispitima iste vrsti položenima u ugarskoj i u austrijskoj poli monarkije. Odbor uzima to priopćenje do znanja. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 38 4. Kr. zemaljska vlada zamoljena je, da hrv. slav. šumar, društvu pruži podporu po dosadašnjem običaju, kao i podporu za izdavanje „bugarskoga vjestnika". Uzima se na znanje. 5. Tajnik priopćuje, da gospodarski ured II. banske imovne općine u Petrinji članu A. Ugrenoviću protustavniku uzteže dužnu članarinu, čime je udovoljeno zaključku upravnog odbora od 3. lipnja 1911. toč. III./6. Uzima se na znanje. (). Limar Maruzzi iz Zagreba je prema pogodbi izveo sve popravke zas ecajuće u limarske radnje na društvenoj zgradi. Odobrava se. 7. Šumarski muzej predan je konačno u upravu kr. zemalj. vlade, odjelu za bogoštovje i nastavu prama zeključku glavne skupštine hrv. slav. šumarskog društva od 4. listopada 1908. toč. 6., te je pod br. 101. ex 1911. dostavljena kr. zemalj. vladi, odjelu za bogoštovje i nastavu polica osjeguravajućeg društva „Croatie* u Zagrebu radi dalnjeg plaćanja osjegurnine prema njezinoj obvezi od 9. lipnja 1908. br. 11.266 (br. 68 š. d. ex 1908.), odnosno od ´ 3. ožujka 1909. br. 4201. (br. 35 š. d. ex 1909.) Uzima se na znanje. 8. Predsjedatelj priopćuje, da društvena zgrada ovakova kakova jest, neodgovara potrebama hrv. slav. šumarskoga društva, jerbo su društvene prostorije premalene i neshodne tako, da bi bi bilo najbolje pruži li se prilika ovu zgradu prodati, te eventualno novu, društvenim svrhama odgovarajuću, sagraditi. Pita stoga upravljajući odbor, što da predsjedničtvo čini, ako društvu stigne s koje strane povoljna ponuda za prodaju »Šumarskog doma«. Prisutni odbornici priznaju, da su društvene prostoi^ije neshodne, i da je zgrada uslijed raznih pregradnja i dogradnja znatno trpila, i t. d no drže, da bi se obzirom na podigauie cijene gradilišta u Zagrebu, te povišene cijene materiala i radne snage, mogla zgrada samo onda prodati, ako bi prodajna svota bila u skladu sa tima novo nastalim prilikama. Stoga oni ovlašćuju predsjedništvo, da u slučaju povoljne ponude povede, neobvezatne pregovore glede prodaje u opće. kao i glede visine kupovnine uzevši za ovu sadanju gradjevnu i prometnu glavnicu, te uzev u obzir obvezu društva, da mora u sgradi biti šumarski muzej, kao i uzev u obzir dug, koji jošte na zgradi leži. — Uspiju li ti pregovori, neka se sazove odbor i to pitanje raspravi, a onda neka se stvar iznese makar i pred vanrednu glavnu skupštinu, koja će eventualno imati donijeti zaključak, hoće li se za dobiveni utržak graditi nova zgrada ili novcem inako raspoložiti. 9. Društveni blagajnik izvješćuje, da bi se prema zaključku upravnog odbora od U, XII, 1910. toč, 12. imali iz članstva brisati sliedeći članovi, koji od god. 1909. još članarinu platili nisu, a koja se od njih sudbenim putem utjerati imade. 1. Brausil Miroslav za god. 1909—19LI duguje Kr. 30.— 2. Benaković Josip » » > » > » 30.— 3. Drnić Milan » > » > > > 30.— 4. Kraljević Ladislav » » » > » » 30.— 5. Kučera Dr. Oto za god. 1908 — 1911 » » 40,— 6. Moenaj Dragutin » » 1909-1911 > » 30,— |
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 41 <-- 41 --> PDF |
~ 39 — 7. Majer Srećko za god. 1907 — 1911 duguje Kr. 49;50 8. Sinković Josip » » 1909 — 1911 » » 30 — 9. Wie.he Dragutin » . 1909-1911 . . 30 — 10. Zec Dušan » » 1909—1911 » K 30.— Odobrava se, da se navedeni članovi brišu, a dugovine sudbenim putem utjeraju. Točka III. Rješenje prispjelih podnesaka 1. Izdavači šumarske bibliografije izvješćuju o dosadašnjem radu te mole, da se odredjeni doprinosi pošalju. fVidi toč. 11./7 od 17./V. 1910 i glav. skupst. lt»09. (br. 27—1910) br. 97—1911. Odbor zaključuje, da se izdavači izjave, pristaju li na svojevremeno im stavljene zahtjeve hrv. slav šumar društva, a dok se ne dobije zadovoljavajući odgovor, neka se proračunom osjegurana svota ne izplaćuje 2. Društvo agronoma na bečkoj visokoj školi za kulturu tla moli, da hrv. slav. šumar, društvo bude njegov član. Odbor zaključuje, da se kod društva ngronoma u Beču »Lipa«, kod društva >Plug< u Križevcima i kod »Kluba šumar akademičara« u Zagrebu zatraže informacije, glede članarine, upisa u društvo i t. d. ter da se naknadno stvori odluka o tom, u koja će od tih društava hrv. slav šum. društvo stupiti kao član. 3 Uslijed raspisanoga natječaja od 17.6. 1911.br. 81.. prispjela je za podjeljenje jubilarnog stipendija hrv slav, šumar, društva za polazak šumarske akademije u Zagrebu molba Antuna Resza kr. kotar, šumara u Belovaru, kojom moli tu stipendiju za svoga sina Roberta, koji je II. semestralni ispit s uspjehom svršio (Vidi Š. 1. str. 102 ex 1904.) Odbor zaključuje da se stipendija u iznosu od godišnjih 600 K i 80 K troška za ekskurziju i učila molitelju podijeli, ter da mu se ista u mjesečnih anticipativnih obrocih isplaćuje na namire po dekanatu mudroslovnog fakulteta u Zagrebu vidirane. Točka IV. 1. Rasprava o predstavci o poboljšanju statusa kr. šumar tehničara kod kr. polit, oblasti u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Pošto su proti toj predstavci stigli neki prigovori i želje nekih članova, koje bi trebalo temeljito pretresfi, to upravni odbor obzirom na nedostatak vremena nakon podulje debate zaključuje, da se rasprava o toj predstavci skine sa sutrašnjog dnevnog reda glavne skupštine, da se članovi još jedanput pozovu, da svoje eventualne želje o sadržaju predstavke izjave, te da se na temelju tih želja nova predstavka izradi i najdulje u roku od mjesec dana po odboru u pretres uzme i na nadležno mjesto podnese. 2. Rasprava o predstavci kr. šumarskog tehničara kod političkih oblasti i kr. nadlugara o uredjenju njihovih putnih paušala. Prestavka se uz male preinake usvaja i zaključuje se istu predložiti sutrašnjoj glavnoj skupštini hrv. slav. šumar, društva na pretresivanje. Podjedno se zaključuje zamoliti kr. zemaljsku vladu, da naredbenim putem ustanovi, koja su putovanja kr. šumar, tehničara redovita, a koja vanredna, da se bude znalo, koja putovanja spadaju na teret putnog paušala, a koja na teret privatnih stranaka. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 40 Točka V. Rasprava o zakladnici zaklade osnovane na uspomenu tajnika Andrije Borošića. Zskladnica se uz male preinake usvaja i zaključuje se istu iznijeti pred sutrašnju glavnu skupštinu lirv slav. šumarskog društva. Točka VI, Eventualni predloži: 1. Odbornik Dojković predlaže, da ga se obzirom na njegov veliki posao riješi dužnosti odbornika za izradbu pismene iredstavke, kojom bi se imala zamoliti zemaljska vlada, da prema zaključku upravnog odbora od 19. prosincg 1909. točka VII./2. uredi tečaj za naobrazbu lugarskoga i lovopaziteljnoga osoblja. Odbor uzima njegovu odreku na znanje. 2. Šumar Erny moli, da bi hrv slav. šumarsko društvo na sutrašnjoj skupštini zaključilo, da njeki kr. kotar, šumari predadu kr. zemaljskoj vladi posebnu izradjenu predstavku, u kojoj mole, da se kod kr. kotar, oblasti osnuje za kr. kotar, šumare IX. činovni razred, te da se promaknuće istih provede makar i naredbenim putem. Odbor zaključuje, da se taj predlog iznese pred glavnu skupštinu na prihvat. 3. Predsjedatelj E. Fischbach podnio je obrazloženi predlog, da bi se u buduće u pravilu obavljale ekskursije članova hrv. slav. šumarskog društva u manjim hrpama od 4 do 8 članova. Odbor zaključuje, da se predlog iznese pred glavnu skupštinu. 4. Za člana I. razreda prijavio se je Milan Trivanović šumarski pristav gradiške imovne općine, a za č ana II razreda prijavili su se Marko Knežević i Miško Božurić, vlastelinski lugari u Valpovu, te Ante Kalinić, c. kr kotarski šumar u Dalmaciji. Primaju se, 5 Tajnik predlaže, da se za društvenu knjižnicu nabavi novo izašla knjiga profesora Kružića o Geodeziji, te da se manjkajući brojevi prošlogodišnjih stručnih listova o trošku društva pribave i listovi po običaju vezati dadu. Usvaja se. Sjednica se zaključnje time, de će se ovaj zapisnik ovjeroviti u budućoj odborskoj sjednici i podpisati po dva danas prisutna odbornika, Fischbach v. r, T 6 1 g v, r., M. de Bona v. r,, B. K o s o v i ć v. r., predsjednik, odbornik odbornik. tajnik. Različite vijesti. Molba: 1. Pošto se na godinu slavi stogodišnjica ustrojenja šumarske akademije u Mariabrunnu kod Beča, želilo bi uredničtvo Š. L. tom prigodom osvježiti uspomenu na ove absolvente spomenute akademije, koji su svojevremeno kao šumari djelovali u kraljevinama Hrvat, i Slavoniji. Umoljavaju se gospoda, kojima je što poznato iz života i djelovanja tih stručnjaka, da bi to priobćili uredničtvu Šum. lista. 2. Unatoč toga što se je hrvatski narod od vjekova bavio po šumi i sa šumskim poslovima, ipak nam nisu čista narodna nazivlja za razne šumarstva se tičuće pojmove, pobilježena i poznata, nego rabimo u stručnoj literaturi kovanice ili prijevode tudjih nazivlja, koji po svom smislu neodgovaraju duhu hrvatskoga jezika. Bilo bi u redu, da se već jedanputa pocrne sakupljati to narodno blago. Gospoda, koja bi bila voljna kod toga sudjelovati neka izvole uredničtvu S. L. priobćiti svoja imena i eventualne predloge radi izradbe obćega programa. Uređjuje kr. žup. šum. nađz. Bogoslar Kosović. Tiskara C. Albrecht. Zagreb. |