DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1912 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — prodaju 6375 hrastovih stabala, u procjenbenoj vrijednosti od K 525.247-—, a prodala je sv9 uz cijenu od K 772.019-—, ili za 47-3Vo iznad procjnne. U Gradiškoj je dakle koštao jedan hrast kod prve dražbe K 70-—, a kod druge dražbe K 120-—. I Krajiška investicionalna zaklada obdržavala je u istomu razdoblju dvije dražbe, na kojim je prodala i zadnje ostatke njenih bivših nekada najkrasnijih slavonskih hrastovih šuma. Pri prvoj dražbi bijaše razpisano 12.336 hrastovih stabala u procjenbenoj vrijednosti od K 1,621.675" , a prodano je sve uz cijenu od K 2,360.570"—, ili za 4o´o7o iznad procjene. Kod druge dražbe prodani su zadnji ostanci hrastovih šuma krajiške investicionalne zaklade i to 8984 hrastovih stabla u procjenbenoj vrijednosti od K 2,321.279*— za polučenu ukupnu cijenu od K 3,247 604-—, ili za 407o iznad procjene. Kod prve dražbe koštao je jedan hrast K 200´—. a kod druge dražbe K 360-— ili K 50-—, odnosno K 90*— po jednom kubičnom metru za tehničku izradbu sposobne drvene gromade. Kralj, nadšumarski ured u Vinkovcima, iznio je u istom razdoblju god 1910. iz šuma drž. šum erara na dražbu 10.412 hrastovih stabala u procjenbenoj vrijednosti od K 1.425.739 i prodano je sve za cijenu od K 2,123.428-—, ili za 407o iznad procjene. Jedan hrast u državnim šumama postigao je dakle popriječnu cijenu od K 200´—. Ako ovim velikim prodajama hrastovih šuma u zadnjem izradbenom razdoblju, pribrojimo još mnoge druge manje prodaje iz šuma pojedinih urbarijalnih općina i privatnika, naročito prodaju šnma vlastelinstva Kutjevačkoga i Djakovačkoga, onda nam se prikazuje slika živahne industrije drva u Slavoniji tečajem godine 1910 , a na početku svršetka njenoga 50-godišnjega procvata i napretka. Ogromna drvna gromada od 185 hiljada hrastovih stabala u prodajnoj vrijednosti od 20 milijuna kruna, predana je u toj jednoj radjevnoj dobi industriji na izradbu i ona će ju u razmaku od dvije do tri godine raznijeli po cijelom svijetu. Ovako nam se dakle prikazuje slika slavonske industrije drva na koncu njenoga pedesetgodišnjega razvitka. Ali nema |