DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 489 — Tf.ao upravitelj šumarije upravljao. Milome drugu, vrstnom šumaru, dobričini i poštenjaku M i 1 i neka bude medju drugovima šumarima trajna spomen. S 1 a V a m u! J. Z Knjižtvo. Borošićev »Hrv. šumarsko-lovački koledar za g. 1912.«, kojega iz daje gdja Maksa Borošić, udova kr. zem. šumar, nadzornika And. Boro šića, a uredjuje kr. zem. šumar, nadzornik A. Kern, već je izišao. Veli čina i oprema mu je kao do sada, a cijena mu je u platno vezanom 2 K 40 fil. a sa zlatorezom 3 K, dočim u koži vezanom i sa zlatorezom 8 K. Naručuje se pako kod gdje. Makse ud. Borošić, Zagreb, Gundulićeva ul 54. Počam od 3 komada šalje se franko. Koledar je i ove godine proširen sa za praksu vrlo nuždnim najno vijim .skrižaljkama prihoda i prirasta za sve vrsti drveća visokog šumskog uzgoja, te podacima o prirastu drvnih masa u sitnim i prebornim šumama- Nadalje je proširen popisom najvažnijih i najštetnijih zareznika i štetnika na glavnijim vrstama šum. drveća — po danas najpriznatijem autoru na tom polju Dr R. Hessu. Ovaj će popis vrlo dobro doći ne samo vani službujućoj gg. šumarima, nego i lugarskom osoblju, koje će prolazeći šumom, štetu od zareznika brže i lakše opaziti i prijaviti moći. Poglavlje iz nauke računanja vrijednosti šuma prošireno je dodatkom, kako se imaju procjenjivati poljodjelska zemljišta. Osim toga je cijeli sadržaj temeljito revidiran i proširen još tabelom 0 pretvorbi prostorne mjere u kubnu; stara tabela o broju biljka po je dinici površine, zamjenjena je drugom boljom i potpunijom ; podaci o nuzgrednim užitcima nadopunjeni su, a šematizam je sastavljen prema naj novijem stanju. Obzirom na to odgovara taj naš jedini šumar, lovački koledar u potpunoj mjeri našim potrebama, te ga možemo svakomu najtoplije preporučiti. Različite vijesti. Dar >Zakladi u spomen Andrije Borošića«. Na sastanku kod g. kr. žup. šum. nadzornika R. Schmidingera u Varaždinu, sabrano je za tu zakladu devet kruna. U tu svrhu darovali su naime po 1 K p. n. gg.: kr. šum. nadzor R. Schmidinger; zatim kr, kotar šumari: J. Griinwald, S Rayman, Gj. Grlić, S. pl. Teklić, Lj. Bugarević, A Gerstmann i B. Pleško; te konačno šumar, nadzornik grada Varaždina, Bogdan Svoboda. Glede podjelenja potpora po hrv.-slav. šumarskom društvu vidi oglas na zadnjoj strani priležećega Lugar, viestnika Posjet austrijskog šumarskog društva (Reichsforstverein) u Hrvat skoj. Prigodom izleta austrijskog šumarskog društva u južnu Ugarsku radi izviđa obavljenih uzgojnih radnja na letećem pieskovitom tlu oko Subotice, zatim pokušališta kod kr. ug lugarske škole u Vadoserdo, te konačno šuma oko kupališta Herculesfiirdo (Hercules-Bad), uzet je u program i izvid zadnjih hrastovih sjeČina investicionalne zaklade u području kr. šu marije u Vrbanji, i to četiriju sječina u srezu Sočni i dviju u srezu Bolj kovo, na kojima su hrastovi prodani u jeseni godine 1910., nu koji dje lomice još nisu izradjeni. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 490 — Dne 12. rujna t g. u večer prispio je u Vinkovce sa zagrebačiiim brzim vlakom predsjednik spomenutog društva, Njegova Jasnost knez Karlo Auersperg , vojvoda od Gotsche-a u pratnji svog ravnatelja, čuvenog šumarskog stručnjaka i autoritata na polju šumarske otpreme i tarifa (Trasportwesen), Leopolda H u f n a g 1 a. Ostali članovi društva prispjeli su istu večer u l i sati sa posebnim vlakom iz Budimpešte, a po nalogu Njegove Preuzvišenosti gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo, pratili su ih gg ministerijalni savjelnici Imre C s i k, Eugen V a d a s: šumarski ravnatelj N a g y Vincze; šumarski savjetnik Dragutin K a a n; te šumarski nadinžinir i pristav pokusne postaje u Sčavnici Julius Roth , a od strane ugarskog šumarskog društva njegov neumorni tajnik gosp. Dragutin B u n d Dne l3. rujna krenuli su izletnici posebnim vlakom u 8h u jutro pod vodstvom pretstojnika kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcima, kr. šum. nadsavjetnika Roberta Bokor a u srez Eadiševo, kamo su radi vrlo loših mostova na pruzi Vinkovci—Brčka, koje stanje je u mjestnim listovima već opetovno i opravdano žigosano bilo, — stigli tekar za 2 sata vožnje. Tu su izvidjene naravnim načinom uzgojene 30—40 godišnje sastojine, a u odjelu XIV. vidili su izletnici u takovoj sastojini izvedenu proredu. Nakon toga povratili su se izletnici u Vrbanju, gdje je uzet maii zajutrak. Od ovud krenuli su kolima u 4 sječine u srezu Sočna, a posije toga u dvie sječine u srezu Boljkovo. Kao svakog, tako su ovi naši hrastici bez premca (bilo je hrastova do visine od 20 — 28 m bez ijedne grane i sa prsnim promjerom od od 116—130 cm), zadivili naše odlične goste — bez iznimke same izvrstne stručnjake. Uslied prijazne susretljivosti kupaca dotičnih sječina, našli smo oborena dva hrasta sa l2 i 16 m* drva za tvorivo, te su si naši mili gosti i sudrugovi brižno bilježili rezultate premjerbe ovih stabala Divljenju ne bijaše kraja ni konca, te su konačno dva hrasta fotografski snimljena U ovim sječinama pomladio se naročito vazda mladi starosta šumarstva — tek ove godine umirovljeni 72 godišnji dvorski savjetnik Adolf vitez Guttenberg , kojega je zadivio uspravni uzrast naših hrastova i njihova vanredna debljina. Usporedjivanju sa inima već vidjenima hrastovim sastojinama a na korist naših, nije bilo kraja ni konca i vazda smo čuli povike »nije onda čudo, da se takvi hrastovi takorekući zlatom važu.« Unatoč tome, što ove sječine u kojima je biela šuma već pred 3 5 godina izsječena, imaju mjestimice sklop od 0.2, a samo mjestimice tek 0 5 do 0.6 ili popriečno najviše 0.4, te stoga nepružaju ni laiku najpovoljniju sliku, shvatili su vrstni stručnjaci prijašnju sliku ove šume pa su valjano ocjenili ono, što je ocjeniti valjalo. Vodičem služila je ovdje na nalog Njeg. Preuzvišenosti kr. ug. ministra za poljodjelstvo, po presv. g. ministerialnom savjetniku Josipu Havas u sastavljena vjernapovjest investicionalne zaklade, uz potanku naznaku polučenih utržaka i uporabe investicionalne zaklade, uopće sve, što se je u tom obziru u statističkom pogledu reci trebalo, ter temeljiti i svestrani opis vidjenih šuma, sastavljen po kr šumarskom nadsavjetniku Robertu Bokoru . Kako su naši m li gosti sve temeljito pratili, ter oba opisa dobro proučili bili, preostalo je veoma malo za tumačiti, nu usprkos toga bilo |
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 491 ~ je sa strane naših gostova dosta pitanja, a sva. su nam dokazivala, da su nam u posjet došli vanredno odlični stručnjaci, kojima niti jedno važnije opažanje nije izmaklo i neće pasti u zaborav. Naročito mi domaći šumari, možemo se veseliti uspjehu ove exkurzije, jer naše uzgojne radnje, izvadjanja naših proreda, te obzirom na svesvjetsko tržište naših hrastika, nuždna prodaja na panju, bijahu takorekuči bez iznimke potpuno odobreni, pa tko se je možda za izradjivanje u vlastitoj režiji još zagrijavao, taj je kod sutrašnjega posjeta ovomjestnih dviju paropila morao uviditi, da režijskom radu u našim slavonskim hrasticima još sada mjesta nema. Nakon toga odvezli su se izletnici kolima do lovačkoga dvorca na Spačvi, gdje ih je dočekao po slavonskom običaju priredjeni objed, naime pečenke pečene na ražnju I ovo je za naše goste bilo nešto novoga i zanimivoga, pak su o tomu snimili fotografski njekoliko slika za »Oesterreichische Forst- und Jagdzeitung«. Kod objeda je predsjednika austrijskog drž. šumarskog društva, Njegovu Jasnost kneza Auersperga, u ime Njegove Preuzvišenosti gosp. kr. ugar. ministra za poljodjelstvo, pozdravio gosp. ministerialni savjetnik Csik Imre, a pošto Nj. Jasnost nije putovala preko Budimpešte, nego se je izletnicima pridružila istom u Vinkovcima, to ga je ovdje u ime ugarskog šumarskog društva pozdravio veliki župan i. s. i veleposjednik 0 s z t r o1 a z c k y. Kr. šumar, nadsavjetnik Robert Bokor pozdravio je austrijsko šumarsko društvo sjedne strane kao kućedomaćina. a sdruge strane po naročitoj ovlasti Njeg. Preuzvišenosti Marka grofa Bombellesa . kao predsjednika hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, u ime toga društva. Na ovim nazdravicama zahvalila se Njegova Jasnost knez Auersperg vrlo liepim govorom, pa kada je dovršio, ne bijaše poklicima »Živio, Hoch i Eljen« ni kraja ni konca, jer kao štogod naš Preuzvišeni g. predsjednik, tako znade i vojvoda kočevski osvojiti srca svojom Ijubeznom susretljivošću. Bolešću zapriečenom I. potpredsjedniku austrijskog šumarskog društva, barunu B e r g u, nazdravio je u krasnom govoru, sa pravim pjesničkim poletom, tajnik ugarskog šum. društva Dragutin Bund Odma na to zaredalo je uz tamburice naše slavonsko kolo, koje zaigraše nadošle snaše, djevojke i momci. Koli samo igranje kola, toli i naše milovidne snaše i djevojke zadivile su naše goste svojom ugodnom osebujnom pojavom. Na žalost moramo spomenuti, da osim obješenih dukata oko vrata, nije ništa drugo od nošnje naših krasotica podsjećalo na staru divnu narodnu nošnju — pogospodiše se ali samo na svoju i narodnu štetu, nu zato su ali momci zaigrali kolo u narodnoj nošnji, pa da su imali domaću publiku, odneli bi doista oni, a ne snaše i djevojke palmu pobjede. Osobito su se naši gosti divili dukatima, pa kako ne poznaju veliki dukat, kojega narod zove »suferin«, to je skoro svaki pitao, nije li to imitacija, jer im se nevjerojatno činilo, da bi tako skupi nakit nosile seljačke djevojke. Jedino prisutna dvojica monaha, koji kao stručno izobraženi šumari, uz naslov šumarnika vode upravu šuma svojih manastira, čini se, da se |
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 492 — nisu zanimali za dukate niti za krasotice, koje ih oko vrata nose. Obojica, a naročito stariji, dakle i iskusniji, uvjerio nas je, da se uprave dotičnih šuma nalaze u vrlo pozvanima rukama. Odjećom niesu se od nas posve šumarski odjevenih šumara, niti najmanje razlikovali, pa uz sadašnju modu brijanja brkova, nisu se po vanjštini u opće mogli razlikovati od nas ostalih šumara. Da smo se mi domaći iz ubavog lovačkog dvorca Spačve, a naši mili gosti naposeb još i sa slavonskim hrasticima dielili teškim srcem, ne treba spominjati, nu neuprosivi vozni red nalagao nam je impera.ivno odlazak, pa smo u prijatnom razgovoru i resumirajući vidjeno, u 6 sati krenuli prema Vinkovcima, gdje smo u svratišiu Lehrner zajednički večerali. Dne 14. rujna razgledali su naši gosti ovdašnje pilane Ivana Katušića i drvotržnog dioničarskog društva (Holzhandels Aktien Gesellschaft), gdje su naši stručni sudrugovi imali priliku temeljito se uvjeriti, da se skupocjeno hrastovo drvo najracionalnije izradjuje i za svjetsko tržište priredjuje, što su oni u svakom obziru i priznali i o vidjenom se najpohvalnije izrazili. I tu nam je neumoljivi vozni red prerano odveo naše mile goste, jer u 1 sat posije podne odoše posebnim vlakom preko Gomboša u Suboticu. Oproštaj od milih nam drugova, koji svojom stručnom spremom i kolegialnim susretajem osvojiše naša srca, bijaše dosta težak, te ne samo visoki predsjednik, nego svi na iz´etu prisutni članovi austrijskog šumarskog društva^ ostaviše u našim srcima trajnu i ugodnu uspomenu na časove, koje smo snjima proveli. Da potpuno udovoljimo našoj izvjestiteljskoj dužnosti moramo još spomenuti, da je uz već navedene odličnike, prisustvovao takodjer exkurziji umirovljeni dvorski savjetnik Dragutin Petraschek , bivši šef bosanskohercegovačke šumarske uprave, ter sveukupno 28 članova navedenog društva iz sviju krajeva austrijske pole monarkije naime iz Ceske, Moravske, Galicije, Bukovine, Dolnje i Gornje Austrije, Štajerske, Tirola, Kranjske i Koruške. Gosp. šum. nadsavjetniku R Bokoru čestitamo pako naročito na vrlo uspjeloj priredbi i svrsi shodnom strukovnom vodstvu exkurzije. Vrieme je izletu veoma pogodovalo a ni dosadnim komarcima ne bijaše traga, jedino je silna slavonska prašina bila dosadna i naše goste upoznala i stom neugodnom stranom plodne slavonske ravnice. U povodu spomenute stručne ekskurzije, izašli su u časopisu »Hrvatsko Pravo« i u vinkovačkom tjedniku »Svjetlost« članci, u kojima se usporedjujući gospodarstvo u državnim šumama sa gospodarstvom u šumama brodske imovne općine, prvo veoma nepovoljno ocjenjuje. Ti članci nisu napisani po strukovnjaku, koji bi znao ocjeniti, kakove dužnosti imovnim općinama nalažu obziri na pašarenje i žirenje marve, odnosno svinja pravoužitnika, pa kakva sloboda je dopustiva u gospodarstvu sa državnim šumama, koje sa takovima dužnostima obterećena nisu, pa da si je stoga gospodarstvo u jednim i drugim šumama odabralo onakav pravac, koji mu odredjuju šumsko-gospodarstveni i financijalni |