DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 486 — mladih hrastovih stabala, pretvara se u porazn i gubitak ođ\ ravno 7,799.230 kruna. I s tim svršavam financijalni dio ove rasprave, dočim ću. na godinu raspraviti jošte pitanje, da li na redovitom prebirnom: sijeku zasnovano uredjenje draganičke šume odgovara gospodarskim potrebama i zahtjevima zemaljske zajednice Draganić ; da li se to uredjenje osvrće na ustanove postojeće naredbe kr. zera. vlade od 23/4. 1903. broj 23152 o sastavku gospodarstvenih osnova; i konačno, da li je redoviti prebirni sijek budi s kojega gledišta, bilo s praktične bilo sa teoretičke strane za uredjenje šumskoga gospodarstva draganičke šume opravdan Ističem konačno samo jošte to, da se je u prije navedenoj skrižaljki vidljiva šteta na razne načine obračunata i stanovištu gosp. uredjivača šume glede uzčuvanja onih 197.000 mladih hrastovih stabala činile najopsežnije koncessije, ali se usprkos svemu tome došlo do porazne činjenice, da će se uzčuvanjem tih 197.000 stabala z. zajednica Draganić oštetiti za ništa manje, nego za horendnu svotu od 7,799.230 K. Nadalje se vidi, da bi po ovom računu maksimalna šteta, koja bi ostavljanjem od 197.000 mladih hrastovih stabala nastala iznosila 11,959.210 K, a minimalna 7,097.910 K. Zaključujuć konačno za ovu godinu tu moju raspravu, ističem,.da iz dosadanjeg mog razlaganja, koje je potkriepljeno neoborivim dokazima, proizlazi, da su sve po gosp. uredjivaču u izgled stavljene koristi i probitci: glede uzpostave normalnoga stanja šume; glede uživanja paše; glede ogradjivanja i pošum- Ijivanja branjevina; glede doznačivanja najljepših i najvrednostnijih hrastovih stabala, puka obećanja, koja se kreću u sferi potpune nemogućnosti, jer su temelj i temeljne ustanove, na kojima to gospodarstvo počiva, sa tehničkih i financijalnih razloga potpuno neprovedive, pa se s toga, te obzirom na ogromne troškove ogradjivanja i zasadjivanja branjevina te inih velikih gubitaka, o draganičkoj gospodarskoj osnovi može punim pravom reći, da ona mnogo obećaje, još vise izdaje, pa ipak nikomu ništa ne daje. |