DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 484 —


mora i to dopustiti, da će ta stabla biti jača, pa će se taj gubitak
na broju stabala, budi posvena, budi pako djelomice nadomjestiti
većom drvnom gromadom i cijenom pojedinog stabla.
Gubitka dakle neće biti, ili ako ga bude, biti će vrlo neznatan.


Kod stabla (u slučaju a), koje smo kano njeko nadstojno
stablo ostavili u šumi, uzeli smo, da prirast u debljinu iznosi
na godinu Vs cm, a kod ovih uzeti ćemo, da taj prirast iznosi


1


samo-K^ cm, dakle daje manji od prvoga i da će prema tome


debljina ovih stabala nakon 120 godina iznositi 33 3 cm,


Ako se poprečna visina tih u sklopu poraslih stabala u
starosti od 120 godina, jošte poprimi sa 20 m, onda će po
bavarskim prihodnim skrižaljkama njihov kubični sadržaj iznositi


4.56 ra´.
Uzme li se da od te drvne gromade otpada 607o na gradju,
a 40 na ogrijev, onda ćemo imati 2.736 m^ gradje, i 1.824 m^
ogrijeva.


Poprimimo li konačno vrijednost gradje sa 12 K, a ogrijeva
po 2 K kubični metar,
to će gradja vrijediti . 31.43 K
a ogrijev 4.05 Iv
ili ukupno 35.48 K
Uzme li se k tome prolongirana vrijednost od prije


120 godina posječenog stabla sa 34.71 K


to dobijemo sveukupno . . . 70.19 K


kano vrijednost prihoda u slučaju pod b.


Ako se prihod u slučaju a sa 30.60 K usporedi ovim u


slučaju b, to proizlazi u ovom posljednjem slučaju kod svakog


stabla veći prihod od 70.19 30.60 = 39,59. Ta razlika pako


čini kod 197.000 stabala, što ih g. uredjivač drag. šume želi spa


siti = 39.59 X 197.000 = 7,799.230 K, a to je ona šteta,


koju će z. z. Draganić pretrpiti ako se ona, širom po šumi ra


stepena stabalca, u starosti od 20. 30 . . . 60 godina, ne


posijeku sa ostalom šumom, već ostave, da u njoj dalje rastu.


Onaj najveći uspjeh dakle, što ga gosp. uredjivač draganičke
šume misli polučiti spašavanjem od 197.000 komada