DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1911 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 484 — mora i to dopustiti, da će ta stabla biti jača, pa će se taj gubitak na broju stabala, budi posvena, budi pako djelomice nadomjestiti većom drvnom gromadom i cijenom pojedinog stabla. Gubitka dakle neće biti, ili ako ga bude, biti će vrlo neznatan. Kod stabla (u slučaju a), koje smo kano njeko nadstojno stablo ostavili u šumi, uzeli smo, da prirast u debljinu iznosi na godinu Vs cm, a kod ovih uzeti ćemo, da taj prirast iznosi 1 samo-K^ cm, dakle daje manji od prvoga i da će prema tome debljina ovih stabala nakon 120 godina iznositi 33 3 cm, Ako se poprečna visina tih u sklopu poraslih stabala u starosti od 120 godina, jošte poprimi sa 20 m, onda će po bavarskim prihodnim skrižaljkama njihov kubični sadržaj iznositi 4.56 ra´. Uzme li se da od te drvne gromade otpada 607o na gradju, a 40 na ogrijev, onda ćemo imati 2.736 m^ gradje, i 1.824 m^ ogrijeva. Poprimimo li konačno vrijednost gradje sa 12 K, a ogrijeva po 2 K kubični metar, to će gradja vrijediti . 31.43 K a ogrijev 4.05 Iv ili ukupno 35.48 K Uzme li se k tome prolongirana vrijednost od prije 120 godina posječenog stabla sa 34.71 K to dobijemo sveukupno . . . 70.19 K kano vrijednost prihoda u slučaju pod b. Ako se prihod u slučaju a sa 30.60 K usporedi ovim u slučaju b, to proizlazi u ovom posljednjem slučaju kod svakog stabla veći prihod od 70.19 30.60 = 39,59. Ta razlika pako čini kod 197.000 stabala, što ih g. uredjivač drag. šume želi spa siti = 39.59 X 197.000 = 7,799.230 K, a to je ona šteta, koju će z. z. Draganić pretrpiti ako se ona, širom po šumi ra stepena stabalca, u starosti od 20. 30 . . . 60 godina, ne posijeku sa ostalom šumom, već ostave, da u njoj dalje rastu. Onaj najveći uspjeh dakle, što ga gosp. uredjivač draganičke šume misli polučiti spašavanjem od 197.000 komada |